Pratite nas

Razgovor

Tihomir Dujmović: Od izjave čelnika HSS-a gore su mlake i nikakve reakcije javnosti

Objavljeno

na

„Političkim elitama nije u interesu da se dozna puna istina o razmjerima komunističkih zločina u Hrvatskoj”

Zašto su komunistički zločini još uvijek zabranjena tema u Hrvatskoj, bila je tema HKR-ovih “Argumenata” u srijedu 22. siječnja.

Na to su pitanje u emisiji odgovore tražili profesor na Hrvatskim studijima Josip Jurčević, bivši sveučilišni profesor i diplomat Tomislav Sunić te novinar i kolumnist Tihomir Dujmović. Urednik je Vlatko Ojvan.

„Izjava predsjednika HSS-a Kreše Beljaka najbolje odražava pravo stanje, a to je da Hrvatskom još uvijek vladaju različite strukture i interesne skupine iz bivšeg komunističkog sustava”, kazao je profesor na Hrvatskim studijima Josip Jurčević.

“Mi i dalje živimo u jednom nakaradnom ne demokratskom sustavu, koji fingira demokraciju i na neki način je nepošteniji, nego što je bio totalitarni, otvoreni komunistički sustav. Na vlasti su praktično isti, odnosno njoihovi ideološki klonovi ili njihovi potomci. Kada pogledamo samo civilni sektor, pa 14 tisuća udruga iz bivše države samo se preregistriralo i sada dobiva novac iz proračuna i radi isti posao kao i prije”, dodao je Jurčević.

„Ljudi kao što su čelnik HSS-a Krešo Beljak u Hrvatskoj ima jako puno. Raspoređeni su po važnim institucijama, a ima ih i u SDP-u, ali i u HDZ-u”, istaknuo je bivši diplomat i emigrant Tomislav Sunić.

„Na neki mi je način, pod navodnicima, čak i drago što je Beljak to rekao. On se barem otkrio. On je barem rekao ono što ogromna većina ljudi u SDP-u, HDZ-u i sistemskim strankama misli. No, u konačnici ne trebamo se opterećivati sa jednim specifičnim slučajem, nego je puno veći problem sustava i što jedan veliki broj ljudi u Hrvatskoj razmišlja na isti način”, zaključio je Sunić.

Novinar i kolumnist Tihomir Dujmović ocijenio je, pak, kako su od izjave čelnika HSS-a gore mlake i nikakve reakcije javnosti.

„Pritom se treba sjetiti kako reakcija nije bilo ni kada je saborski zastupnik SDP-a Nenad Stazić kazao kako 1945. godine posao očito nije dobro obavljen. U modernoj i demokratskoj državi Stazić bi izgubio položaj zastupnika u parlamentu, a njemu se nije dogodilo ništa. Sve skupa najbolje svjedoči o tome da je pomirba odavno umrla. Jer, da postoji i u tragovima ovako nešto se ne bi moglo događati i sve ove reakcije oko Beljaka govore da on nije sam i da nije jedini”, istaknuo je Dujmović.

dr. Hrvoje Tomasović pozvao branitelje: Oduprimo se ‘njihovoj’ Hrvatskoj, totalitarizmu i političkoj agresiji koju širi Beljak

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ivo Jelušić: Posavska duša je ipak neuništiva

Objavljeno

na

Objavio

Posljednjih mjeseci u centru medijske pozornosti jesu pokušaji raznih interesnih skupina i ozbiljnih političkih čimbenika kako bi na području Republike Srpske posebno bosanske Posavine ondašnjem hrvatskom protjeranom pučanstvu “oteli” vlasništvo nad zemljom i time pokušali izbrisati tragove postojanja hrvatske kulture i tradicije. Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu pokrenula je niz projekata, kojim se kulturno bogatstvo ovoga kraja želi maknuti ispod vela tajne na svjetlo dana i zaštititi. U tom poslu ova inicijativa nije usamljena. Ona samo nastavlja posao brojnih pojedinaca koji su ulažući svoje znanje, trud, energiju i materijalna sredstva činili i čine sve kako bi se  pojedine posavske kulturne vrijednosti dignule na razinu koja im i pripada. Jedan od takvih projekata jeste dugogodišnja aktivnost Ive Jelušića u izradi proizvoda od drevnog drveta Abonos i zaštite kostolačke kulturne baštine. Izložba proizvoda u Vukovaru bila je samo jedan od povoda za naš razgovor.

 Gospodine Jelušiću, projekt  „abonos“ nastavlja svoj život. Zadnja  Izložba koju ste imali u Vukovaru pokazuje da se radi o zaista posebnom projektu. 

-Da je poseban, ja o tome pričam od početka. Oni  koji budu na samom otvaranju izložbe u to se i uvjere, jer Izložba ima svoj edukativni i promotivni karakter. Edukativni što kroz film i prezentacije o kostolačkoj kulturi, lokalitetu Pivnica kod Odžaka i abonosu uvodimo posjetitelje u samu Izložbu, a promotivni što prezentiramo jednu kulturu stariju više od 5000 godina koja je egzistirala na našim područjima i abonos, fosilizirano drvo hrasta lužnjaka  koje se vadi  iz korita rijeke Save i Bosne i čija je starost koliko i ova kultura. Na taj način abonosu dajemo jednu novu dimenziju, jer to je neprocjenjiv prirodni posavski resurs koga izradom replika prapovjesnih zdjela praktično vraćamo u život.

Kako ste se Vi osobno počeli baviti pitanjem promocije drevne posavske kulture i izrade proizvoda od abonosa?

-Jedan od mojih životnih hobija uvjek je bilo drvo, izrada raznih prdmeta od drva u svojoj skromnoj radionici. Kada sam se upoznao sa abonosom i kada sam njegovu starost uporedio sa tadašnjim vremenom, kulturama i životom u Bosni i Hercegovini  i Posavini, nije mi preostalo ništa drugo nego udahnuti mu tadašnji život kada je on duboko zaronio, fosilizirao se, a sada iskopan došao u moje ruke. Također i jedan tako važan lokalitet, iskopane zdjele koje se nalaze u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu bile su ideje koje su to sve objedinile kroz urađene replike. Na taj način Izložbama pričam o bogatoj kulturnoj baštini  Posavine, abonosu kao prirodnom bogatstvu Posavine i neiskorištenim gospodarskim i turističkim kapacitetima koja imamo, a nikako ne konzumiramo.

Koliko je zahtjevna obrada abonosa?

-Da bi obrađivali abonos vi jednostavno u njega morate biti zaljubljeni. Upoznati sve njegove specifičnosti od vađenja, zaštite, do obrade. Iskoristiti svaki njegov dio. Ljepota abonosa je unjegovoj strukturi, ali i velikoj tvrdoći. Alati kojima se obrađuje moraju biti najkvalitetniji, a majstorstvo  vrhunsko. Izradu zdjela od abonosa radim ručnim dlijetom na strugu za drvo, korak po korak, iz više prstenova sastavljenih od  16 komada, lijepljenih jedan na drugi, a kasnije tokareni i brušeni.

Po svemu sudeći,  a i zanimanju publike za time što radite, jeste li razmišljali o zaštiti abonosa  kao materijalne kulturne baštine Bosanske Posavine?

-Po svemu sudeći zaštita Abonosa kao materijalne kulturne baštine  bosanske Posavine bio bi logičan slijed koraka.  Vjerujem da će mi u tome pomoći Društveno-kulturna platforma Bosanske Posavine, koja posljednjih dana puno radi na prepoznatljivosti Bosanske Posavine.

Neke Izložbe ste već održali u Odžaku, Brčkom, na Plehanu, u Republici Hrvatskoj u gradu Otoku i Vukovaru, najavljene su i mnoge druge. Kada planirate izaći i na šire europsko područje?

-Očekivao sam u općinskim, županijskim , federalni i državnim institucijama neki vid podrške i dogovora oko zajedničkih  aktivnosti. Osim sporadičnih interesovanja na nižim razinama, ovo ostaje na daljnjem guranju ove priče mene i mojih suradnika koji mi pomažu dok ne nastupi „zamor materijala“. Sama činjenica da je i Zemaljski muzej BiH, sa kojim sam i ostvario ovu izvrsnu suradnju i po čijim crtežima sam i uradio  ove replike zdjela, zbog nebrige tri godine bio zatvoren, govori o svim apsurdima države u kojoj živim.

Želja bi mi bila ovu priču i ideju prenijeti među naše ljude koji su trbuhom za kruhom otišli u Zapadne zemlje. Prije svega Posavljacima.

Stranci koji su vidjeli ove radove i ovu ideju prezentiranja kulture pokazali su veliki interes, ali moje mogućnosti  imaju i neku granicu. Mislim na financijsku. Do sada su urađeni panoi za izložbe, brošure i letci koji su prevedeni   i na njemački i engleski jezik, napravljen dvanaestominutni  film. Troškovi za Izložbe su stalni. Samo u Otoku su nam dali nešto za troškove, ali nije to prigovor ipak nas drže pozitivne reakcije onih koji su Izložbu vidjeli.

Područje Bosanske Posavine postalo je poznato i izvan europskih meridijana i paralela…

…Jedno ste vrijeme  obnašali dužnost prvog čovjeka posavskog  obrazovanja i kulture. Jeste li sada zadovoljni promidžbom posavske kulture, tradicije i običaja?

-Kao prvi ministar obrazovanja i kulture kada je stvarana Županija Posavska , ja sam Centre za kulturu i Radio postaje stavio na županijski proračun,  kasnije njihovim prebacivanjem na općinsku nadležnost  u pojedinim općinama nedovoljno uvaženi kao bitan segment društvenog funkcioniranja, rad se sveo na golu egzistenciju i preživljavanje, a kultura zadnja rupa na svirali.

Formiranjem kulturno umjetničkih društava naših iseljenika i njihov rad daleko od rodnog kraja sada moraju nama ovdje biti putokaz i osvjestiti nas o važnosti očuvanja kulturne tradicije. Ja se stvarno svima koji to rade na jednoj volonterskoj razini divim i pozdravljam, a one koji su za to zaduženi  kod nas i primaju plaću, neka se ugledaju i uče od njih.

Ovih dana pokrenuta je inicijativa za zaštitu posavske Izvorne glazbe kao nematerijalne kulturne baštine. Što mislite o tome?

-Inicijativa vrijedna svake hvale. Česitam  i od srca hvala svima koji u tome sudjeluju te se nadam da će i ishod biti povoljan. To prije svih zaslužuju naši Ilija i Marko Begić. I u ovom slučaju ideja dolazi od naših ljudi koji su otišli sa ovih prostora , ali kolika je to ljubav za zavičajem se dokazuje i na ovaj način. Tako se voli Posavina.

Bosanska Posavina je razrušena , narod raseljen, ali posavska duša živi.

-Da. I kroz priču o kostolačkoj kulturi, drevnim civilizacijama i prelijepom prostoru za življenje, izložbama replika od abonosa ja pronosim priču o Posavini i Bosni i Hercegovini. Kada vidim da i ugladni ljudi koji su svoje karijere izgradili izvan BiH ne zaboravljaju svoja ognjišta i s ponosom se predstavljaju tko su i odakle su, daje mi snagu da zajedno ne klonimo niti na jednom projektu važnom za Posavinu i Bosnu i Hercegovinu. Posavska duša je ipak  neuništiva.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Davor Pavuna: Masonizam je doslovno protiv Krista

Objavljeno

na

Objavio

Davor Pavuna o masonima i njihovom tajnom društvu.

 

Starešina: Je li Jelenić pao kao žrtveni ‘mejson’ među većim ‘mejsonima’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari