Pratite nas

Pregled

Tihomir Dujmović: “Prijedlog Zakona o arhivima je sjajan, netko opet želi odugovlačiti!”

Objavljeno

na

Ako se stvarno želite suočiti sa prošlošću, onda bi u Povjerensto stavili Banca, Budišu, Čička, Esih ili Hasanbegovića, a ne Zakošeka i Goldsteina – izjavio je u Bujici Tihomir Dujmović.

Dujmović je u emisiji komentirao i izbore u Zagrebu: – Koristi riječ ‘vjerodostojno’ uz Prgometa je potpuno deplasirano i uvreda za zdrav mozak!

Bujica je donijela spektakularne kadrove sa promocije nove Dujmovićeve knjige: Bruna Esih doživjela je ovacije; podržali su je Andrija Hebrang, Ćiro Blažević, Željka Markić, biskup Košić, udovica Blage Zadre Kata Zadro i stotine drugih… U emisiji je otkriveno da će na njenoj listi za Skupštinu Grada Zagreba biti i majka Jean-Michele Nicoliera – Lyliane Fournier!

Crvena zvijezda petokraka je ’45. strijeljala hrvatske novinare, ’71. su ih hapsili, a sada nam daju otkaze – rekao je Dujmović u emisiji, ističući da je i sam u nekoliko navrata dobio otkaz nakon 2000-te. Zapaženu i vrlo čitanu tjednu kolumnu u Slobodnoj Dalmaciji žele mu prorijediti na dvotjednu ili čak jednu mjesečno, a na kraju i u potpunosti ukinuti – otkriveno je u emisiji.

MEDIJI UGLAVNOM IGNORIRALI DUJMOVIĆEVU PROMOCIJU NA KOJOJ JE BILO 1.000 ZAGREPČANA!

Gostujući u Bujici na Z1 i pridruženim televizijama, publicist i novinar Tihomir Dujmović predstavio je svoju novu knjigu ‘Hrvatske novinarske tragedije 1945.-1995.’.

“Knjiga je zapravo zbir podataka o kojima se ne zna ništa. Donosimo sudbine novinara koji su pisali u NDH, njih 330. Ubijeno ih je 38, 100 je dobilo doživotnu zabranu pisanja, 130 je pobjeglo van i tako si spasilo glavu, 45 je promijenilo profesiju, a samo njih 27 je dobilo pravo pisanja. To znači da je 90% novinarskog kadra bilo zabranjeno, likvidirano ili otjerano,” rekao je Dujmović u prilogu.

Na Dujmovićevoj promociji u četvrtak u Zagrebu, govorili su prof. dr. Andrija Hebrang i saborski zastupnik dr. Zlatko Hasanbegović, a burnim ovacijama pozdravljena je kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba Bruna Esih, što je i prikazano u emisiji.

Esih su podržali dr. Željka Markić, Kata Zadro, Ćiro Blažević, biskup Košić i stotine građana… Interes Zagrepčana za promociju je bio toliki da su neki u dvoranu Vijenac na Kaptol došli već sat i po’ ranije. Velika dvorana koja prima 400 posjetitelja bila je prepuna, nije bilo mjesta ni za stajanje, a napunjene su još dvije dvorane po 250 ljudi, u kojima se promocija pratila preko video-zidova.

Gost Bujice kazao je kako su tzv. mainstream mediji ovaj događaj ignorirali, ali da paralelno s njihovom ‘virtualnom stvarnošću’ živi i druga, prava Hrvatska koja treba takvu literaturu i koja želi čuti tekstove o istini.

“Knjiga je zbirka činjenica, u prvome redu to je reprint knjige Josipa Grbelje ‘Uništeni naraštaj’. Grbelja je, čim je knjiga izašla, vrlo brzo obolio i nedugo nakon toga umro i ta knjiga zapravo uopće nije doživjela nikakvu promociju. Grbelja navodi da u Njemačkoj, Italiji i
Japanu zajedno, nakon kraja 2. svjetskog rata, nije likvidirano novinara, koliko u jednoj maloj Hrvatskoj! Više je ubijeno, Grbelja kaže u jednom drugom istraživanju, članova vlade NDH nego li je na Nuernberškom procesu osuđeno članova Hitlerove vlade i pripadnika njemačkih vlasti,” prepričao je Dujmović.

Dodao je i da je nakon Drugog svjetskog rata rata ubijeno 667 hrvatskih svećenika, dok je taj broj u Slovačkoj primjerice, bio 14.

Sve koji su djelovali u NDH optužili su za ‘suradnju s okupatorom’. Oni koje nisu ubili, izgubili su sva građanska prava, konfiscirana im je imovina, a mnogi su zavšrili u zatvorima.

ŠPRAJC MISLI DA JE U REDU UBIJATI!

Komentirao je i i izjavu Zorana Šprajca o leševima ‘domaćih izdajnika i okupatora’ u zagrebačkim Gračanima.

“To je ista terminologija kao u vrijeme komunizma, kada su ljude ubijali. Zbog kolumne o istim tim Gračanima, kada su prije nekoliko godina počela iskapanja, izbačen sam iz Večernjeg lista! Tamo su likvidirana dva razreda srednje škole, a patolog je u izvješću napisao: ‘Mladost na rubu punoljetnosti’… Tamo su bile i curice i dječaci. Šprajc misli da je u redu ubijati. Tu mozak stane i više nema rasprave,” jasan je bio Dujmović, kojem je otkaz po nalogu iz Ureda tadašnjeg predsjednika Ive Josipovića u Večernjem dao Goran Ogurlić, sadašnji urednik Jutarnjeg lista.

U Dujmovićevoj knjizi objavljen je i podatak o čišćenju knjižara od hrvatskih knjiga, nakon 2. svjetskog rata: – U knjižarama u prvoj fazi, počišćena je čak i literatura Tina Ujevića! Prilikom tiskanja svake nove naklade, svaka knjiga i primjerak novina išli su prvo na provjeru Udbi.

“Nema nikakve razlike između tog jugoslavenskog komunističkog obrasca i nacističkog spaljivanja knjiga! To je definicija totalitarizma, bio nacizam, fašizam ili komunizam,” jasan je Dujmović.

U knjizi je progovorio o stanju novinarstva 1971. godine: – Sve što je podupiralo Hrvatsko proljeće, sve je zabranjeno i svi su smijenjeni! Zadnja linija jugoslavenskih janjičara poput Jelene Lovrić i Nine Pavića, koji su danas veliki ‘demokrati’ i izdavači, tada su prošli teške filtere i dobili komunističku licencu za bavljenje novinarstvom. Hrvatske novinare su prvo nakon rata pobili i protjerali, zabranili im rad, onda su ih 1972. procesuirali i osudili pa je posve jasno kakvi novinari danas vladaju medijskim prostorom u Hrvatskoj! Oni u svojim formativnim godina, od 40 do 45 godina, dočekuju stvaranje hrvatske države i primjenjuju svoje totalitarne poglede koje su naučili u komunizmu.

DA JE ’45., STRIJELJALI BI NAS, DA JE ’71, HAPSILI BI NAS, A SADA NAM DAJU OTKAZE…

Što se tiče stradanja hrvatskih novinara u Domovinskom ratu, rekao je da nažalost, nema previše literature o tome, ali i da ovo nije njegova zadnja knjiga na istu temu.

“Svi ti ljudi su stradali od crvene petokrake, ne metaforički nego stvarno, zato sam knjigu i završio s 1995. godinom! U prva četiri mjeseca Domovinskog rata ubijeno je 14 novinara. To je tri puta više nego u šest godina rata u Vijetnamu! 131 novinar u Domovinskom ratu je uhićen, maltretiran, pretučen, šikaniran, o tome nema knjiga ni filmova! ‘Veliki’ HAVC ni minute nije snimio o stradanju hrvatskih novinara u Domovinskom ratu, ali zato daje novac za velikosrpsku propagandu!”

Progovorio je i o cenzuri koju i sam doživljava.

“Jednom sam već napisao, a sada ponavljam: da je ovo ’45-a, oni bi nas strijeljali, da je ’71-a, oni bi nas hapsili, a sada nam samo daju otkaze! Civilizacija je ipak napravila svoje, ne mogu se mentalni komunisti baš šetati Zagrebom i odrubljivati glave, ali mogu nam davati otkaze. Sve što mi se dogodilo, dogodilo se nakon 3. siječnja 2000. godine. Nikakvu zabranu u deset godina prije toga nisam dobio, a pisao sam u nizu medija, potpuno otvoreno.

Prvi put sam otkaz radnog odnosa dobio u Slobodnoj Dalmaciji 2001., tad smo svi pali kao Jovićevi kolumnisti. Otišao sam u Maticu iseljenika, a pisao sam i u Glasu Slavonije, gdje su mi jedino pružili priliku. Pritisak na ravnatelja Matice Borisa Marunu bio je ogroman. Triput je tražio da odustanem, jer je udar Mesića i Račana bio neizdrživ, tada sam radio i emisiju Opasne veze, da bi mi na kraju Maruna ipak dao otkaz.

Pisao sam za Glas Slavonije i vodio emisiju 12 godina. Nastavio sam u Večernjem listu, gdje sam nakon teksta o grobnici u Gračanima dobio otkaz. Glavni urednik bio je Goran Ogurlić, sadašnji urednik Jutarnjeg lista. To je drugi otkaz, prvi sam dobio nakon oštrog teksta protiv Sanadera, radilo se o tome koga kandidirati za predsjednika države, ja sam argumentirano rekao da između Kosor i Hebranga samo iracionalan čovjek može odabrati Kosor! Tri godine kasnije sam se vratio u Večernji, moja kolumna bila je najčitanija u novini, nakon tog teksta o Gračanima i intervencije iz Ureda predsjednika Ive Josipovića odletio sam iz Večernjeg. Triput sam letio s lokalnih televizija, prilikom promjene svake vladajuće strukture, prva je bila da se mora micati Dujmovića!”

Na upit je li istina da mu žele prorijediti, a na kraju možda i ukinuti vrlo čitanu kolumnu u Slobodnoj Dalmaciji, rekao je da je sve moguće.

“Mene spašava sjajna čitanost, kao što me u emisijama spašava gledanost. Ali, odavno sam se prestao čuditi, ništa me više ne bi iznenadilo,” komentirao je kratko Dujmović.

DUJMOVIĆ O ESIH: ZVIJEZDA JE ROĐENA!

Dujmović je komentirao ovacije koje je Bruna Esih dobila na promociji njegove knjige.

“Zvijezda je rođena, tu više nema dvojbe! Ona nije došla s novim komunalnim planom ili regulacijom prometa za Zagreb, ona je došla s pričom o čestitosti. Zbog toga je dobila pljesak, to je pljesak istinskoj čestitosti, hrabrosti i domoljublju,! jasan je bio Dujmović u Bujici koja je jedina od svih televizija prikazala snimke spektakularnih ovacija 1.000 Zagrepčana Bruni Esih u četvrtak na Kaptolu.

Dujmović je dodao kako je riječ o nekompromitiranoj kandidatkinji i da se, za razliku od drugih kandidata, uz nju ne veže nijedna afera.

“Ona nije prevrtljiva, uistinu je vjerodostoja, nije promijenila 27 stranaka, kao neki drugi… Politika je emocija, tu ljude ne možete prevariti. Ljudi su Tuđmana voljeli jer je pogodio tu emociju, bilo je jasno da ljudi Mesića ne vole. Neki su ga cijenili, ali između njega i naroda nije bilo emocija, ista stvar se ponovila i sa Josipovićem…”

Esih se na promociji knjige posebno pozdravila sa Katom Zadro, udovicom generala Blage Zadre. U emisiji je objavljena ekskluzivna informacija da će Lyliane Fournier, majka HOS-ovca Jean-Michela Nicoliera, biti na njenoj listi za Gradsku skupštinu.

“To je poruka o povratku ljudima koji su stvarali ovu zemlju, a koji su mrcvareni i poniženi, pogotovo u zadnjih 15 godina. Esih je poručila tim ljudima da cijeni sve ono što su napravili za ovu zemlju. Ti ljudi to nisu doživjeli još od vremena Tuđmana. Koristiti riječ vjerodostojno uz Prgometa koji je promijeno tri stranke je deplasirano! To je uvreda zdravom mozgu! Esih je za razliku od njega, nesumnjivo predstavnica autentičnog, Tuđmanovog HDZ-a!”

HASANBEGOVIĆ KOMENTIRAO KANDIDATURU BRUNE ESIH, PODRŽALI JE HEBRANG I ŽELJKA MARKIĆ!

Kandidaturu svoje prijateljice Brune Esih za zagrebačku gradonačelnicu komentirao je i dr. Zlatko Hasanbegović.

“Ona ima građansko i političko pravo kandidirati se, ona je nezavisna zastupnica, nije članica niti jedne stranke, ne sudjelujem u ovoj kampanji, na ovim izborima nisam kandidat i mislim da se stvaraju nepotrebne kontroverze oko toga. Živimo u demokratskom društvu, trebamo se naučiti na različita mišljenja – pa i unutar jedne stranke, a konačan pravorijek dat će oni koji su najvažniji, a to su birači. O toime tko je bolji kandiat, sve sam već rekao. Drago Prgomet prijedlog je predsjednika stranke Andreja Plenkoviča, to je prihvatio i Gradski odbor, a konačnu riječ dat će birači,” rekao je Hasanbegović.

Hebrang je otvoreno podržao Brunu Esih: – Unutar HDZ-a stvorila se grupacija koja se ne slaže s onim što se u HDZ-u događa, s tajenjem prošlosti i neotkrivanjem grobova komunističkih žrtava, zbog čega se Povjerenstvo neće baviti istinitim činjenicama jer je istina pod zemljom. Esih i Hasanbegović su ljudi koji štite nacionalne interese, zagovaraju nacionalne vrijednosti i sve ono na čemu je hrvatski narod opstao stoljećima na vjetrometini različitih interesa. Vjerujem da je to opcija koja Hrvatskoj treba i koja će polučiti sjajan rezultat.

O ARHIVIMA: MOST JE NA POTEZU!

Gdje je zapelo sa Zakonom o arhivima, zanimalo je voditelja emisije, koji je pojasnio da ekipa oko Nine Obuljen očito i dalje želi odugovlačiti sa potpunim otvaranjem komunističkih arhiva te da se pod izgovorom ‘zaštite osobnih podataka’ samo želi zaštititi pojedine udbaše.

“Mislim da je Mostov prijedlog zakona politički sjajan. Stojim na tezi – da Mosta nema, trebalo bi ga izmisliti. Kada bi u suprotnom, ova tema uopće došla na dnevni red?! Teza je HDZ-a da pripremaju temeljiti zakon, a zapravo neki od njih odugovlače.

I tu je Most stisnuo gas! Prijedlog zakona u tehničkom smislu nije napravljen savršeno, ima nekih manjkavosti formalne naravi… Tako se primjerice, sada traži suglasnost Ministarstva pravosuđa oko nekih odredaba… Znači, formalno morate odgoditi donošenje zakona, a stvarni razlog je posve neki drugi… Ako se zaista želite suočiti s prošlošću, ne možete u Povjerenstvo ne staviti Banca, Jurčevića, Čička, pa i Budišu, ljude koji su izravni svjedoci zlodjela jugoslavenskog komunističkog režima!

Zašto ne i Esih ili Hasanbegovića?! A ako ne želite suočavanje s prošlošću, nego kompromis, onda uzimate Zakošeka koji s time nema veze ili Goldsteina…” rekao je Dujmović i za kraj zaključio: – Most je na potezu. Sada sve ovisi o energičnosti Mosta!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

U Domu HV-a premijera dokumentarnog filma o Damiru Tomljanoviću Gavranu

Objavljeno

na

Objavio

Dokumentarni film o junaku Domovinskog rata Damiru Tomljanoviću Gavranu premijerno će se prikazati u petak u Domu HV-a u Zagrebu povodom obilježavanja 25. obljetnice njegove pogibije na Velebitu.

U dokumentarcu snimljenom u produkciji Hrvatske televizije o liku i djelu Damira Tomljanovića Gavrana govore njegovi brojni suborci i članovi obitelji.

Damir Tomljanović – Gavran u obranu domovine uključio se 1990. pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje, a potom 1. gardijskoj brigadi “Tigrovi”, s kojom prolazi brojna bojišta od istočne i zapadne Slavonije, Banovine i Korduna do krajnjeg juga Hrvatske.

Od 1993., kao zapovjednik 2. bojne gardijske brigade “Tigrovi”, zapovijeda Sektorom Zadar te postrojbama koje su držale položaje na Velebitu.

Poginuo je, pogođen metkom neprijateljskog snajpera, tijekom obilaska jednog od velebitskih položaja 17. veljače 1994.

Njegovo ime danas nose ulice, trgovi, vojne škole, sportski tereni u mnogim hrvatskim gradovima, a njemu u čast održavaju se memorijali i hodočašća.

Posebna uspomena na Damira Tomljanovića Gavrana čuva se u njegovu rodnom mjestu Krivom Putu kod Senja, gdje se svake godine obilježava spomendan njegove pogibije.

(Hina)

 

Svečano otkriveno poprsje Damira Tomljanovića Gavrana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Majka Jean-Michela Nicoliera primila Zlatnu plaketu hrvatskih ratnih veterana

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Božidar Bebek / Totalno HR

Održana tribina „Hrvatsko-francuski odnosi kroz povijest“

Zbor udruga Hrvatski ratni veterani organizirao je 14. veljače 2019. povijesno-stručnu tribinu „Hrvatsko-francuski odnosi kroz povijest“, a kruna cijelog događanja bila je dodjela Zlatne plakete hrvatskih ratnih veterana obitelji mladog Francuza Jean-Michela Nicoliera, hrvatskog branitelja i mučenika s Ovčare čiji posmrtni ostatci do danas nisu pronađeni.

Tribina je održana pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, koju je predstavljao njezin posebni savjetnik za branitelje Ante Deur. U ime Ministarstva hrvatskih branitelja tribini je nazočio sam ministar, general Tomo Medved, izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića bio je predstojnik njegova Ureda Zvonimir Frka-Petešić, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića bila je pročelnica Ureda za branitelje Vesna Helfrih, a bili su tu i izaslanici ministra obrane Damira Krstičevića, general Marinko Krešić u ime Hrvatskoga generalskoga zbora, izaslanik Grada Pleternice, predstavnici braniteljskih udruga i ostalih prijateljskih organizacija, hrvatski branitelji i dr.. Posebno mjesto na tribini pripadalo je gđi Liliane Fournier, majci Jean-Michela Nicoliera, njegovu bratu Paulu i prijatelju Hervéu Rousseauu.

Moderator događanja, predsjednik Zbora udruga HRV Zvonko Sesar, u uvodu je izdvojio dvije osobe koje čine poveznicu u hrvatsko-francuskim odnosima. S jedne je strane Hrvat Marko pl. Slivarić, koji je prije 200 godina postao general u francuskoj Napoleonovoj vojsci, a s druge strane Francuz Jean-Michel Nicolier, koji se u srpnju 1991., tijekom Domovinskog rata, pridružio Hrvatskim obrambenim snagama (HOS-u).

O Jean-Michelu Sesar je govorio i u završnom izlaganju, a posebice je bilo dirljivo njegovo izravno obraćanje majci mladoga Francuza, Liliane Fournier, kojoj je pokušao iskazati veliko poštovanje koje hrvatski narod, a napose hrvatski branitelji osjećaju prema njoj i njezinoj obitelji, te s kolikom se ljubavlju i zahvalnošću prisjećaju mladoga Jean-Michela.

Zanimljiva izlaganja na temu hrvatsko-francuskih odnosa kroz povijest, ali i u sadašnjosti, održali su st. brig. Rajko Dumančić („Hrvatska u doba Napoleona“), bojnik Mario Kalan („Hrvatsko-francuski general Marko pl. Slivarić Heldenburški“), general zbora Ante Roso („Uloga i značenje francuskih državljana u Domovinskom ratu“) i dr. sc. Miro Kovač („Hrvatsko-francuski odnosi kroz povijest“).

Svi su govornici preko svojih tema nastojali pronaći poveznicu između dvaju naroda, hrvatskoga i francuskoga, a svakako je najbliža i najjasnija slika u tome bila uručivanje Zlatne plakete hrvatskih ratnih veterana majci francuskoga dragovoljca koji je kao hrvatski branitelj postao jedan od simbola ne samo vukovarskoga mučeništva, nego cijeloga Domovinskoga rata.

U ime hrvatskih branitelja i ratnih veterana plaketu je gđi Liliane Fournier svečano uručio ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved obrativši joj se biranim riječima i uz iskaze duboke zahvalnosti na njezinoj žrtvi, žrtvi njezine obitelji i, posebice, na Jeanovoj žrtvi.

Jeanova majka, dirnuta ovim događanjem u čast njezinu sinu, nakon srdačne je zahvale ponovila ono što je već toliko puta morala izreći tijekom ovih 27 godina, a to je da se i dalje traga za tijelom njezina sina, i ne samo njezina sina nego i drugih hrvatskih branitelja, te da se nada da će sve svi napokon pronaći. Pri tome je izrazila nadu kako ne će morati čekati još 27 godina.

Dodala je i da hrvatski narod smatra borbenim narodom, vojska nam je bila hrabra i učinila je sve što je mogla, no političari su zakazali. Na koncu je, a mora se reći da ona sigurno na to ima puno pravo, poslala jasnu poruku današnjim političarima doslovno rekavši da su izabrani kako bi radili, kako bi bili hrabri, i da se počnu tako ponašati, a ako to ne mogu ili ne znaju, onda bi trebali raditi nešto drugo, primjerice: saditi krumpir ili mrkve.

HKV

 

Jean Michel Nicolier simbol hrabrosti i mučeništva Vukovara

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari