Pratite nas

Događaji

Tihomir Orešković i ministri na radnom sastanku

Objavljeno

na

Tihomir Orešković, koji je u petak kasno navečer imenovan hrvatskim premijerom u Banskim dvorima, održava sastanak sa svojim ministrima.

[ad id=”68099″]

Orešković je u zgradu vlade došao već u 9,15 sati pri čemu je pozdravio novinare i na njihovo pitanje kakav je plan za danas odgovorio vidimo se za par satiVlada Tihomira Oreškovića u subotu je u 10 sati u Banskim dvorima počela prvi radni sastanak na kojem nema potpredsjednika Vlade Bože Petrova koji je zbog obveza otišao u Metković, dok je prvi potpredsjednik Vlade Tomisalv Karamarko prije sastanka poručio da će razgovarati o nekim kadrovskim rješenjima pri čemu im je stručnost glavni princip.

Svi su i izjavama izrazili sprenost na rad, a prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko novinarima je rekao kako će se na sastanku “dogovoriti za posao”.

Upitan o Vijeću za suradnju koje je predviđeno u potpisanom sporazumu Domoljubne koalicije i Mosta, u kojem bi trebalo biti po sedam predstavnika jedne i druge strane, Karamarko je rekao je da će ono profunkcionirati idući tjedan.

“Razgovarat će se o nekim kadrovskim rješenjima, princip je isti stručnost, stručnost. Vidjeli ste koga HDZ ima u novoj Vladi, nekakva skoro i nepoznata lica, ali poznata u svom poslu”, poručio je.

Odbacio je tumačenja kako je stranka protiv nekih od tih osoba, primjerice ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.

To nije struka već pojedini zainteresirani krugovi i centri, smatra Karamarko, te poručuje da neće pristati na harangu. “Na harangu neću pristati, ne vidim ništa što je gospodin Hasanbegović rekao da je loše. Da je neracionalno i da nije istinito. Prema tome uvijek ću stati iza istine i iza naših ljudi”, naglasio je.

Kazao je i da je izjava Hasanbegovića da je “antifašizam floskula”, izvučena iz konteksta. “To izvlače oni koji žele antifašizam izjednačiti s komunističkom diktaturom. To su oni koji nikada ne žele priznati komunističke zločine, jer da ih žele priznati onda bi tražili objektivnog krivca za to, a to je Josip Broz Tito. Još uvijek imamo njegov trg. Zašto se ti kulturni radnici ne pobune protiv toga”, rekao je.

Ustvrdio je da je on za to da se ukine to ime trgu.  “Ja sam uvijek za to, ali vidite ovi protivnici, ovi antifašisti, neistiniti antifašisti, jer da su pravi antifašisti onda bi znali izjednačiti totalitarizme, a to su komunizam i fašizam i nacizam. Prema tome ako se možemo disctancirati od raznih Hitlera, Musolinija itd, onda se možemo i od Josipa Broza”, istaknuo je Karamarko i poručio da će Vlada premijera Oreškovića biti “antifašistička, antikomunistička i antitotalitaristička”.

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović novinarima je rekao kako očekuje da će u idućim danima glavna tema ipak biti kulturna politika. “Mislim da će se ovih dana ipak više govoriti o kulturnoj politici i da će to biti glavna tema o kojoj ću razgovarati i s novinarima, a u prvom redu sa svim ključnim zainteresiranim akterima u kulturnom životu, jer oni su zapravo najvažniji”, rekao je.

Vlaho Orepić, novi ministar unutarnjih poslova, u Banske je dvore doša nakon što je preuzeo MUP od Ranka Ostojića. Primopredaja je prema njegovim riječima protekla u ugodnoj atmosferi. “Mojem prethodniku zahvaljujem na izuzetno korektnoj suradnji”, kazao je Orepić.

Novi ministar turizma Anton Kliman kratko je rekao da idu odmah raditi te potvrdio da svoj resor preuzima u ponedjeljak.

U 12 sati bez prisutnosti javnosti bit će obavljena i primopredaja u MORH-u koji preuzima Josip Buljević.

Ministra vanjskih i europskih poslova Miro Kovač kratko je rekao kako očekuje rad, radne zadatke, a primopredaju ministarstva ima danas u 12 sati.

Ministar regionalnog razvoja i fondva EU Tomislav Tolušić svoje ministarstvo preuzima u ponedjeljak i kaže da su potrebni “red rad i disciplina”.

Upoznat je sa stanjem u svom resoru i kaže kako “situacija nije najlošija, ali nije ni najbolja”. “Postoji puno mogućnosti za pomak za kvalitetan i bolji rad, a najbitnije je da nam je na raspolaganju iz EU fondova 10,5 milijardi eura”, rekao je, upozorivši da od te svote nije puno iskorišteno.

Premijer Tim Orešković jučer je kao mandatar najavio u obraćanju saborskim zastupnicima da je želja godišnje iz EU fondova privući u Hrvatsku milijardu eura, a Tolušić vjeruje da se to može ostvariti iako je riječ o “velikom zalogaju”.

“Vjerujem da se to može ostvariti, pogotovo kad ubrzamo procedure, skratimo rokove i raspišemo natječaje, rekao je, te posjetio da je do sada od 49 natječaja koji su se mogli raspissati, raspisano njih šest.

Simpatije novinara dobila je ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić koja je priznala da je pospana. Vlada Tihomira Oreškovića potvrđena je, naime, kasno u petak nakon 14-satne saborske rasprave.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Plenković: ‘Očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović. HDZ ju čeka širokih ruku’

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u ponedjeljak je obilježila 30. obljetnicu osnutka, 17. lipnja 1989. U Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” tim je povodom održana svečana akademija.

U povodu 30. godišnjice osnutka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), izaslanstvo stranke predvođeno predsjednikom Andrejem Plenkovićem položilo je vijenac te zapalilo svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana na Mirogoju.

HDZ je prije 30 godina u prekretničkom povijesnom trenutku stvoren u interesu hrvatskog naroda i radi stvaranja hrvatske države. Danas kao moderna, narodnjačka i demokršćanska stranka okuplja i predvodi hrvatski narod u budućnost, napisao je Plenković na twitteru.

U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog održana je svečana akademija, a premijer Plenković održao je govor u kojem se osvrnuo i na nadolazeće predsjedničke izbore. ”Kao predsjednik HDZ-a, očekujem ponovnu kandidaturu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović. Siguran sam da ćemo ju svi zajedno podržati. Na njoj je da pronađe pravi trenutak da objavi svoju kandidaturu, a ja vidim da ju HDZ-ovke i HDZ-ovci čekaju širokih ruku”, rekao je premijer.

Plenković je povodom obljetnice osnutka stranke izjavio kako je HDZ osnovao predsjednik Tuđman s utemeljiteljima i braniteljima te da je ta stranka u prvih 10 godina samostalne i slobodne Hrvatske ostvarila ključne ciljeve. To su stvaranje demokratskih institucija, obrana zemlje od agresije, oslobađanje teritorija, reintegracija hrvatskog Podunavlja te jasno zacrtani put prema EU i NATO-u.

“Možemo biti ponosni na postignuća HDZ-a u tom razdoblju, na predvođenju procesa transformacije pravnoga i gospodarskoga sustava, na članstvu u NATO-u i EU-u”, kazao je Plenković. HDZ danas, dodao je, radi na rješavanju ključnih pitanja za građane – gospodarstvu i socijalnoj uključenosti te nastojanju da se Hrvatska kvalitetno pozicionira.

Istaknuo je i kako je ovo godina kad se obilježava 20. godišnjica smrti Franje Tuđmana pa su obilježavanje 30. obljetnice stranke i započeli na Mirogoju, kako bi još jednom odali poštovanje svojemu utemeljitelju.

HDZ je osnovan u Zagrebu 17. lipnja 1989. godine u prostorijama NK-a Borac na Jarunu, a na toj je skupštini prvim predsjednikom imenovan dr. Franjo Tuđman.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

‘Hrvatsko društvo političkih zatvorenika’ kod Predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak 14.06.2019.g. predstavnike Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ). U izaslanstvu su bili: dr. Anđelko Mijatović, mag. Marko Grubišić, dr. Marijan Čuvalo, akademski slikar Miljenko Romić i Prof. Mirna Sunić-Žakman.

Teme razgovora bile su aktivnosti HDPZ-a, Leksikon hrvatskih političkih zatvorenika i izgradnja Memorijalnog centra žrtava totalitarnih režima u Zagrebu.

Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar i književnik, predao je Predsjednici RH glasilo HDPZ-a „Politički zatvorenik“. Ovo glasilo proglašeno je jednim od najboljih glasila u postkomunističkim zemljama. Knjigu „Naše robijanje – hrvatske žene u komunističkim zatvorima“, autorice Kaje Pereković, bivše predsjednice HDPZ-a, predala je Predsjednici RH Prof.  Mirna Sunić-Žakman.

Sveukupno 3016 žena osuđeno je u komunističkoj Jugoslaviji, u razdoblju od 1945. do 1987. na zatvorsku kaznu iz političkih razloga.  Veliki broj žena izdržavao je zatvorsku kaznu bez sudske presude. ( U ovu brojku nisu uračunate desetine tisuća žena i djece njemačke narodne skupine ( „folksdojčeri“) zatvoreni u jugoslavenskim komunističkim koncentracionim logorima u ranoj komunističkoj Jugoslaviji ( FNRJ), tj. u Valpovu, Virovitici, Krndiji, Gakovu, Velikoj Pisanici, Sremskoj Mitrovici, itd.)  Predsjednici RH Kolindi  G. Kitarović nazočni gosti HDPZ-a  također su spomenuli  majke, supruge i obitelji političkih zatvorenika u komunističkoj Jugoslaviji i njihove velike žrtve koju su podnosile u brizi za opstankom članova svojih obitelji, kao i teška materijalna preživljavanja. Najveći teret bila je trajna društvena i negativna obilježenost : „narodni neprijatelji“.

Predsjednici gđi Kolindi G. Kitarović  nazočni su predložili izgradnju  spomenika „Hrvatska žena“ kao trajan spomen na njihovu žrtvu.

O zahtjevnom radu na Leksikonu hrvatskih političkih zatvorenika govorio je dr. Marijan Čuvalo, predsjednik zagrebačke podružnice HDPZ-a. Leksikon bi trebao sadržavati sve dostupne podatke o svakom političkom zatvoreniku od 1945. -1990. godine. Predsjednik HDPZ mag. Marko Grubišić naglasio je veliku važnost žrtve političkih zatvorenika u stvaranju neovisne i demokratske Hrvatske. Mnogi politički zatvorenici stupili su kao dragovoljci 1991. u hrvatske vojne postrojbe s ciljem obrane nove Hrvatske. Nažalost, mladi naraštaji o toj temi vrlo malo znaju, dočim se u školskim programima o toj temi malo piše.

Izgradnjom multimedijalnog Memorijalnog centra žrtava totalitarnih  režima u Zagrebu mladi naraštaji i šira javnost dobilli bi uvid u razmjere komunističke  represije. Lokacija je već osigurana u suradnji s Gradom Zagrebom. Prema Rezoluciji Vijeća Europe 1481 sve postkomunističke zemlje osnovale su takve muzeje sjećanja koji su iznimno dobro posjećeni. Akademski slikar Miljenko Romić, autor projekta Spomen doma-muzeja Ovčara u Vukovaru,naglasio je i potrebu uključenja  hrvatskog iseljeništva u taj projekt – ne toliko novčanim sredstvima već memorabilijama, dokumentima i predmetima vezanim za temu muzeja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je namjeru posjetiti  bivše komunističke zatvore na  otoku  Sv. Grgur, Goli otok  i ženski zatvor u Požegi.

Autor: Prof. Mirna Sunić-Žakman

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari