Pratite nas

Događaji

Tihomir Orešković u službenoj posjeti Vatikanu

Objavljeno

na

Premijer Tihomir Orešković u četvrtak odlazi u službeni posjet Vatikanu gdje će s papom Franjom razgovarati o kanonizaciji blaženog Alojzija Stepinca, migrantskoj krizi te položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, doznaje se iz visokog vladinog izvora.

[ad id=”93788″]

“Što se tiče kardinala Alojzija Stepinca, kanonski postupak je završio i svi uvjeti za proglašenjem Stepinca svetim su zadovoljeni”, kazao je izvor uBanskom dvorima, pojašnjavajući da kod Svetog Oca ne postoji dilema o njegovoj svetosti, ali da u to pokušava uvjeriti i “braću iz susjedne, bratske Srpske Pravoslovne Crkve”.

“Za njega je neosporno da je Stepinac svetac, da je živio svetim životom, aliželi u to uvjeriti i SPC”, pojasnio je vladin izvor.

U cilju promicanja ozračja povjerenja i ekumenskog dijaloga papa Franjo je je zbog protivljenja SPC-a kanonizaciji Stepinca predložio osnivanje Mješovitog povjerenstva pod predsjedanjem Svete Stolice koje bi raspravilo sva pitanja vezana uz osobu hrvatskog kardinala.

Izvor u vladi ne poriče da se radi o “vrlo neuobičajenom” potezu Pape, ali da tom “velikodušnom gestom” te kroz “iskreni dijalog” s predstavnicima SPC-a u Mješovitom povjerenstvu želi otkloniti sumnje u svetost kardinala Stepinca.

Pred Mješovito povjerenstvo stavljena je zadaća zajedničkog iščitavanja osobe kardinala Alojzija Stepinca u kontekstu hrvatsko-srpskih odnosaprije, za vrijeme i poslije Drugoga svjetskog rata.

Premijer Tihomir Orešković će s papom Franjom također razgovarati i oizbjegličkoj krizi, a šef hrvatske vlade će, kako se doznaje, naglasiti kako je Hrvatska od početka migrantske krize imala vrlo humani pristup.

“U svijetu terorističkih napada u Bruxellesu razgovarat će se i o pronalaženju ravnoteže između sigurnosti i nužnosti humanitarnog postupanja i pomoći migrantima”, kazao je izvor u vladi, ističući da se radi o dilemi koja zaokuplja cijeli europski kontinent.

Papa od početka izbjegličke krize ukazuje na humanitarni problem očajnih izbjeglica koji traže bolju budućnost u Europi i zagovara politiku prihvata svih onih koji bježe pred nedaćama.

Od siječnja 2015. milijun migranata i izbjeglica stiglo je u EU brodovima iz Turske. Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije od početka ove godine stiglo je 143.000 migranata.

Kroz Hrvatsku je na putu prema zapadnoeuropskim bogatim državama prošlo oko pola milijuna migranata, a uz zajedničke napore Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije i Makedonije zaustavljena je zapadnobalkanska ruta. Prije nekoliko dana u Beču hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač i austrijski kolega Sebastian Kurz ocijenili da je zaustavljanje migrantskog vala na makedonskoj granici bio dobar način upravljanja tom krizom i da su zajednički napori pokazali da male i srednje zemlje mogu promijeniti stvarnost ako se udruže.

Jedna od tema razgovora premijera Oreškovića i pape Franje bit će ipomoć Hrvatima koji žive u Bosni i Hercegovini.

“To je jedno od strateških pitanja za Vatikan”, kazao je izvor u vladi i dodao da će se, “naravno, razgovarati i o nastavku dobrih odnosa Hrvatske i Vatikana”.

Nakon susreta s papom Franjom premijer Orešković sastat će se s državnim tajnikom Svete Stolice Pietrom Parolinom. S njim će, kako se doznaje, razgovarati o pitanju povrata crkvene imovine te ugovorima između Hrvatske i Vatikana.

Iako, kako je istaknuto, otvorenih pitanje zapravo nema, stav Vatikana je da se “konfiscirana imovina mora vratiti ili obeštetiti”.

Susret hrvatskog premijera i Pape u četiri oka trajat će oko pola sata, a u posjetu Vatikanu pratit će ga supruga i četvero djece.

Tijekom posjeta Vatikanu premijer Orešković obići će i glavne vatikanske znamenitosti, između ostalog Baziliku svetog Petra, grob svetog Petra, a vjerojatno i grob Ivana Pavla II. Nezaobilazna postaja biti će i posjet Hrvatskom papinskom Zavodu svetog Jeronima čiji korijeni sežu u 1453. godinu kada je papa Nikola V. u “Vječnom gradu dodijelio crkvicu sv. Marije sa zemljištem za hodočasnike i izbjeglice iz Hrvatske. U njemu su djelovali istaknuti Hrvati, među kojima Franjo Petrić i Faust Vrančić.

U izaslanstvu premijera Oreškovića bit će i ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.

Od hrvatskih premijera, posljednji je u posjetu Vatikanu bio Zoran Milanović koji se krajem listopada 2012. sastao s papom Benediktom XVI. Tada je jedno od aktualnih pitanja bio problem samostana u Dajli, koji je u međuvremenu riješen.

Prilikom vatikanske audijencije tadašnji premijer je papi Benediktu XVI. darovao Strossmayerov časoslav (izdanje HAZU i Školske knjige), reprint fotografija iz Albuma Franza Thiarda De Laforesta: “Sakralni objekti Dalmacije u XIX stoljeću”, a kardinalu Tarcisiu Bertoneu Dubrovački misal.

Za sada se ne zna što će premijer Tihomir Orešković pokloniti papi Franji. Prvi premijerov izbor je, prema izvoru u vladi, bio splitski evanđelistar, no taj je evanđelistar s crkvene strane nadbiskup Marin Barišić već uručio papi Ivanu Pavlu II. 2004.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Počela ekshumacija u dvorištu zagrebačkog fakulteta

Objavljeno

na

Objavio

Ekshumacija se provodi nakon što je ranije obavljeno terensko istraživanje cadaver psima i georadarom te su očito na taj način ustanovili točnu lokaciju jame.

Ministarstvo hrvatskih branitelja u suradnji s Ministarstvom obrane RH započelo je iskapanja u dvorištu Učiteljskog fakulteta u Savskoj 77 u Zagrebu. Naime, desetljećima se spominje kako je upravo tamo jama s 300 posmrtnih ostataka zarobljenika i ranjenika koje su partizani ubili u svibnju 1945.

‘Slijedom Vašeg upita, možemo Vas izvijestiti kako se, na temelju ugovora s Ministarstvom hrvatskih branitelja i na njihov poziv, na području kod Pedagoške akademije na Savskoj cesti u Zagrebu provode iskapanja vezana uz ekshumaciju posmrtnih ostataka žrtava iz Drugog svjetskog rata. Sukladno zahtjevu Ministarstva hrvatskih branitelja, u provedbi su angažirani pripadnici Pododsjeka za ekshumacije Opslužne bojne Zapovjedništva za potporu’, rečeno je za tportal iz MORH-a.

Ekshumacija se provodi nakon što je ranije obavljeno terensko istraživanje cadaver psima i georadarom te su očito na taj način ustanovili točnu lokaciju jame.

‘Sukladno svojoj nadležnosti, Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja organizira i koordinira terensko istraživanje, probno iskapanje te ekshumaciju temeljem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Javnost će biti pravovremeno obaviještena o svim rezultatima provedenih aktivnosti na spomenutoj zagrebačkoj lokaciji’, napominju.

U dvorištu u Savskoj 77 navodno je likvidirano i zakopano 300 žrtava, pripadnika jedinica NDH i njemačke vojske iz Drugog svjetskog rata. Prema riječima svjedoka, navodno je među njima puno ranjenika. Riječ je o zarobljenicima iz obližnjeg partizanskog zatvora koji se nalazio na križanju Savske i Vukovarske. Na toj je lokaciji danas okrugla zgrada s raznim trgovinama, nekoć poznata kao Slovenijales.

Jedna svjedokinja kazala je pak kako su tamo ubijeni i ranjenici koje su partizani zatekli u zgradi u kojoj je danas Učiteljski fakultet, a koja je u vrijeme Drugog svjetskog rata iz Gimnazije sestara milosrdnica pretvorena u bolnicu.

Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Antun Kvakan 2008. godine, nakon zahtjeva Udruge za mobiliziranje novih organizacija mladih – ZAMNOM i Hrvatskog odgovornog društva, kojem je tada predsjednik bio Ivica Relković, zatražio je od Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu istragu ovog slučaja.

Da u Savskoj 77 postoji masovna grobnica, za tportal je više puta upozoravao Andrija Hebrang, nekadašnji ministar, saborski zastupnik i nekadašnji šef Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata.

U samom Zagrebu još je 40-ak lokacija koje uopće nisu istražene. Većina ih je u sjevernoj zoni grada, no ima ih i na istočnom potezu, u Sesvetama i Čučerju, te zapadnom, u Gornjem Vrapču. No jedna je gotovo u središtu grada, u Savskoj 77, u dvorištu današnjeg Učiteljskog fakulteta. Ondje navodno leže posmrtni ostaci 300-tinjak osoba, kazao je za tportal 2017.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Obilježena 20. obljetnica osnutka Ratne škole na HVU-u

Objavljeno

na

Objavio

U Časničkom domu Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” danas je, 27. lipnja 2018., svečano obilježena 20. godišnjica osnutka Ratne škole “Ban Josip Jelačić”.

Svečanosti su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske, savjetnik Predsjednice RH za obranu i nacionalnu sigurnost Vlado Galić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov, pomoćnik potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Amir Muharemi, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić, zamjenik glavnog ravnatelja policije Željko Prša, izaslanstva Ureda Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, OS RH i Grada Zagreba, dosadašnji djelatnici i polaznici Ratne škole i drugi.

U povodu 20. obljetnice, Ratna škola odlikovana je Redom bana Josipa Jelačića, a njezinim bivšim zapovjednicima dodijeljena je zastava škole.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević u svom je obraćanju istaknuo važnu ulogu koju Ratna škola ima u obrazovanju vojnog kadra. “Naša se Ratna škola od prvih godina svojeg postojanja profilirala kao mjesto stjecanja vrhunskih znanja i sposobnosti za visoke časnike iz Republike Hrvatske i inozemstva”, kazao je. “Njezini predavači i naraštaji polaznika dali su značajan doprinos razvoju znanja, procesima strateškog planiranja i donošenja odluka na strateškoj razini te, što je najvažnije, timskom radu.”

Ministar je poručio sadašnjim polaznicima Ratne škole da nastave čuvati vrijednosti na kojima je sazdana Hrvatska vojska: “Neka vam izvrsnost, kao i vašim prethodnicima, bude imperativ! Nemojte se nikada umoriti od davanja domovini. Neka svaki dan bude nova prilika za dokazivanje i za nove iskorake!”

Govoreći u ime predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, njezin izaslanik Vlado Galić obrazložio je da Hrvatska vojska ne bi mogla izvršavati zadaće i ciljeve koji se postavljaju pred nju kad se ne bi ulagalo u cjeloživotno školovanje, obučavanje i uvježbavanje vojnog osoblja. Izrazio je vjeru da će Ratna škola i ubuduće izgrađivati svoje sposobnosti u cilju jačanja vojno-obrambenog i intelektualnog kapitala svojih polaznika.

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov zahvalio je svim djelatnicima Ratne škole na trudu uloženom u njezin razvoj. “Ratna škola danas je poštovana znanstveno-obrazovna institucija u Republici Hrvatskoj. Ona je mjesto sučeljavanja stavova i mišljenja iz područja političkog, vojnog i društvenog života. Kao takva, ona je i pokretač znanstveno-stručne misli iz područja obrane i sigurnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini”, rekao je.

Načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov

Kao pripadnik 3. naraštaja Ratne škole te njezin nekadašnji zapovjednik, načelnik Glavnog stožera general zbora Mirko Šundov istaknuo je: “Na vama je velika odgovornost prenošenja znanja i poticanja kreativnog mišljenja visokih časnika. Među vama ima onih koji će sigurno jednoga dana preuzeti najodgovornije dužnosti u sustavu obrane i nacionalne sigurnosti ili obnašati visoke dužnosti u međunarodnim organizacijama. Stoga nastavite i dalje biti izvrsni!”

U ime zapovjednika HVU-a uzvanicima  se obratio i zamjenik zapovjednika HVU-a brigadir Željko Dadić, koji je naglasio važnost daljnjeg ulaganja u znanstveni i nastavni kadar Ratne škole kako bi i buduće generacije mogle uživati visoku stručnu izobrazbu. “Cilj nam je stvoriti visoko osposobljene i obučene časnike koji su u svakom trenutku spremni odgovoriti na sve izazove i zadaće s kojima se oružane snage u 21. stoljeću suočavaju”, zaključio je.

U sklopu programa pročitana je povjesnica i prikazan film “Ratna škola od ustroja do danas”, kada su se prisutni prisjetili  ključnih trenutaka iz dvadesetogodišnje povijesti Ratne škole. Također, tom prigodom prigodni program zaokružio je Orkestar Hrvatske vojske izvedbom skladbi “Ustani bane” i “Glasna Jasna”.

Orkestar Hrvatske vojske

Ratna škola “Ban Josip Jelačić” ustrojena je odlukom prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana 25. lipnja 1998. kao najviša vojno-obrazovna institucija u zemlji, a prvi zapovjednik bio je general-pukovnik Franjo Feldi.

Ratna škola  nadležna je za izobrazbu visokih časnika oružanih snaga, u cilju stjecanja znanja nužnih za obnašanje najviših zapovjednih i stožernih dužnosti. Ratnu školu dosad je pohađalo 275 polaznika u 20 naraštaja (269 muškaraca i 6 žena). Od tog broja, 231 polaznik je iz Republike Hrvatske, dok su 44 polaznika pripadnici inozemnih oružanih snaga. Ratna škola redovito sudjeluje u programima razmjene polaznika i predavačima s partnerskim zemljama iz NATO-a i EU-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori