Pratite nas

Događaji

Tihomir Orešković u službenoj posjeti Vatikanu

Objavljeno

na

Premijer Tihomir Orešković u četvrtak odlazi u službeni posjet Vatikanu gdje će s papom Franjom razgovarati o kanonizaciji blaženog Alojzija Stepinca, migrantskoj krizi te položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, doznaje se iz visokog vladinog izvora.

[ad id=”93788″]

“Što se tiče kardinala Alojzija Stepinca, kanonski postupak je završio i svi uvjeti za proglašenjem Stepinca svetim su zadovoljeni”, kazao je izvor uBanskom dvorima, pojašnjavajući da kod Svetog Oca ne postoji dilema o njegovoj svetosti, ali da u to pokušava uvjeriti i “braću iz susjedne, bratske Srpske Pravoslovne Crkve”.

“Za njega je neosporno da je Stepinac svetac, da je živio svetim životom, aliželi u to uvjeriti i SPC”, pojasnio je vladin izvor.

U cilju promicanja ozračja povjerenja i ekumenskog dijaloga papa Franjo je je zbog protivljenja SPC-a kanonizaciji Stepinca predložio osnivanje Mješovitog povjerenstva pod predsjedanjem Svete Stolice koje bi raspravilo sva pitanja vezana uz osobu hrvatskog kardinala.

Izvor u vladi ne poriče da se radi o “vrlo neuobičajenom” potezu Pape, ali da tom “velikodušnom gestom” te kroz “iskreni dijalog” s predstavnicima SPC-a u Mješovitom povjerenstvu želi otkloniti sumnje u svetost kardinala Stepinca.

Pred Mješovito povjerenstvo stavljena je zadaća zajedničkog iščitavanja osobe kardinala Alojzija Stepinca u kontekstu hrvatsko-srpskih odnosaprije, za vrijeme i poslije Drugoga svjetskog rata.

Premijer Tihomir Orešković će s papom Franjom također razgovarati i oizbjegličkoj krizi, a šef hrvatske vlade će, kako se doznaje, naglasiti kako je Hrvatska od početka migrantske krize imala vrlo humani pristup.

“U svijetu terorističkih napada u Bruxellesu razgovarat će se i o pronalaženju ravnoteže između sigurnosti i nužnosti humanitarnog postupanja i pomoći migrantima”, kazao je izvor u vladi, ističući da se radi o dilemi koja zaokuplja cijeli europski kontinent.

Papa od početka izbjegličke krize ukazuje na humanitarni problem očajnih izbjeglica koji traže bolju budućnost u Europi i zagovara politiku prihvata svih onih koji bježe pred nedaćama.

Od siječnja 2015. milijun migranata i izbjeglica stiglo je u EU brodovima iz Turske. Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije od početka ove godine stiglo je 143.000 migranata.

Kroz Hrvatsku je na putu prema zapadnoeuropskim bogatim državama prošlo oko pola milijuna migranata, a uz zajedničke napore Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije i Makedonije zaustavljena je zapadnobalkanska ruta. Prije nekoliko dana u Beču hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač i austrijski kolega Sebastian Kurz ocijenili da je zaustavljanje migrantskog vala na makedonskoj granici bio dobar način upravljanja tom krizom i da su zajednički napori pokazali da male i srednje zemlje mogu promijeniti stvarnost ako se udruže.

Jedna od tema razgovora premijera Oreškovića i pape Franje bit će ipomoć Hrvatima koji žive u Bosni i Hercegovini.

“To je jedno od strateških pitanja za Vatikan”, kazao je izvor u vladi i dodao da će se, “naravno, razgovarati i o nastavku dobrih odnosa Hrvatske i Vatikana”.

Nakon susreta s papom Franjom premijer Orešković sastat će se s državnim tajnikom Svete Stolice Pietrom Parolinom. S njim će, kako se doznaje, razgovarati o pitanju povrata crkvene imovine te ugovorima između Hrvatske i Vatikana.

Iako, kako je istaknuto, otvorenih pitanje zapravo nema, stav Vatikana je da se “konfiscirana imovina mora vratiti ili obeštetiti”.

Susret hrvatskog premijera i Pape u četiri oka trajat će oko pola sata, a u posjetu Vatikanu pratit će ga supruga i četvero djece.

Tijekom posjeta Vatikanu premijer Orešković obići će i glavne vatikanske znamenitosti, između ostalog Baziliku svetog Petra, grob svetog Petra, a vjerojatno i grob Ivana Pavla II. Nezaobilazna postaja biti će i posjet Hrvatskom papinskom Zavodu svetog Jeronima čiji korijeni sežu u 1453. godinu kada je papa Nikola V. u “Vječnom gradu dodijelio crkvicu sv. Marije sa zemljištem za hodočasnike i izbjeglice iz Hrvatske. U njemu su djelovali istaknuti Hrvati, među kojima Franjo Petrić i Faust Vrančić.

U izaslanstvu premijera Oreškovića bit će i ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.

Od hrvatskih premijera, posljednji je u posjetu Vatikanu bio Zoran Milanović koji se krajem listopada 2012. sastao s papom Benediktom XVI. Tada je jedno od aktualnih pitanja bio problem samostana u Dajli, koji je u međuvremenu riješen.

Prilikom vatikanske audijencije tadašnji premijer je papi Benediktu XVI. darovao Strossmayerov časoslav (izdanje HAZU i Školske knjige), reprint fotografija iz Albuma Franza Thiarda De Laforesta: “Sakralni objekti Dalmacije u XIX stoljeću”, a kardinalu Tarcisiu Bertoneu Dubrovački misal.

Za sada se ne zna što će premijer Tihomir Orešković pokloniti papi Franji. Prvi premijerov izbor je, prema izvoru u vladi, bio splitski evanđelistar, no taj je evanđelistar s crkvene strane nadbiskup Marin Barišić već uručio papi Ivanu Pavlu II. 2004.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predsjednica stiže u Lovas gdje će se pokloniti žrtvama rata

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske, gđ-a. Kolinda Grabar-Kitarović danas, 17. studenog 2018. godine u 18 sati na poziv Općine Lovas svojim dolaskom odati počast žrtvama Domovinskog rata iz Lovasa i Opatovca.

Predsjednica će paljenjem svijeća, kod Spomen križa žrtvama Domovinskog rata u centru Lovasa, podržati nastojanja mještana koji su se vratili na granicu da grade svjetlu budućnost za buduće naraštaje – za što nas je zadužila prolivena krv 89 mještana.

Lovas i Opatovac podnijeli su ogromnu žrtvu u Domovinskom ratu stradanjem pripadnika Hrvatske vojske, Hrvatske policije, Civilne zaštite i civila, a samo zato što nisu Srbi.

U Lovasu je, nažalost, druga po veličini masovna grobnica u Republici Hrvatskoj, iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci 68 žrtava Domovinskog rata. Dana 18. listopada 1991. godine skupina u kojoj je bio 51 lovaski Hrvat prisilno je, a nakon cjelodnevnoga mučenja i zlostavljanja koje su nad njima provodili pripadnici Jugoslavenske vojske i četnika, odvedena na „čišćenje“ minskog polja u selu. Samo u tom okrutnom zločinu je ubijena 21 osoba, a 14 osoba je ranjeno.

I danas, 27 godina nakon početka stradanja, jedna osoba se vodi kao nestala. Najviše boli činjenica da za počinjene ratne zločine još nitko nije odgovarao.

Antun Ivanković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Održana promocija knjiga Ante Pranjkića i Marka Leskovara

Objavljeno

na

Objavio

‘RADI I MOLI” A NE “KRADI I MOLI” TREBALO BI POSTATI KREDO HRVATSKIH DRUŠTVENIH DJELATNIKA POSEBNO POLITIČARA

”Knjiga ‘Polje krvavih ruža’, Marka Leskovara, djelo je iznimno velike dubine i jako podsjeća na drugo najčitanije književno djelo u povijesti, odnosno na klasično djelo katoličke duhovnosti – ‘Nasljeduj Krista’, Tome Kempenca.

Leskovar je posadašnjio to djelo brojnim primjerima ispreplitanja psihologije i duhovnosti. Knjiga je pisana za kršćanske vjernike koji traže Krista, ali su ušli u sumnju, u kušnje. Autor mladima nudi vjersko iskustvo pogledom čovjeka koji je dosta toga prošao u životu, koji je imao težak život. ”Polje krvavih ruža” čitateljima nudi filozofsko-teološki i duhovni smisao, ponešto drugačiji od onoga kakvoga nam je dao Sveti Augustin i drugi veliki kršćanski autori”, istaknuo je na sinoćnjem predstavljanju knjige Marka Leskovara, Anto Pranjkić, književnik i novinar te recenzent ove knjige.

Dodao je da knjiga nudi i svojevrsnu pouku, koju bi mogli opisati riječima: ”Izaberimo sami da pronosimo dobro i toplu riječ. Za to ne moramo biti vjernici”.

Sam autor, Marko Leskovar, je kasnije objasnio da riječ ‘Polje’ iz naslova knjige simbolizira zemaljsku kuglu koja je već tisućljećima duhovno bojno polje na kojem se vodi borba za duše.

‘Ruža’ simbolizira čovjeka i ljubav, kao Božju ružu, a ‘krvava’ je jer je zemaljska kugla stalno natopljena krvlju prolivenu u silnim ratovima.

Leskovar je napomenuo da je u knjizi želio istaknuti ljepotu crkve, jer je primijetio da brojni mediji crkvu žele prikazati kao veliku sablazan.

Sanja Pažin, mlada književnica i koordinatorica izdavačke kuće Kerigma Pia, naglasila je pak da je ta izdavačka kuća stvorena upravo zbog tiskanja književnih djela duhovnog, domoljubnog, zavičajnog i dječjeg karaktera.

Naglasila je da pokreću i projekt ‘Putovima domovinske zahvalnosti’, u sklopu kojega će objavljivati književna djela o mjestima koja su stradala u ratovima, poput Siska, Vukovara, Škabrnje, Mostara.

Posebno je zanimljiv projekt ‘Za bolji svijet’ ove izdavačke kuće, jer će omogućiti da knjige napišu i objave mladi hrvatski književnici, odnosno oni koji do sada nisu objavili svoja djela.

Stručnjaci Kerigma Pia-e – koji odabiru talentirane autore, već sada su, kako je rečeno je na sinoćnoj književnoj tribini i promociji, pronašli tridesetak mladih novih književnika, čija djela će uskoro objaviti.

Govoreći pak o knjizi ‘Na njivi Gospodnjoj’, Ante Pranjkića, Stjepan Šešelj, pisac i ravnatelj časopisa Hrvatsko slovo, istaknuo je da Pranjkić nije mainstream književnik, već da je riječ o piscu i novinaru kršćanskog pogleda na svijet, čiji je kredo: ‘Radi i moli’, a ne ‘Kradi i laži’.

”Anto Pranjkić kreator je duhovnog stanja hrvatske kulture, a njegova Hrvatska je kao njiva Gospodnja”, kazao je Šešelj, pojašnjavajući da knjiga ‘Na njivi Gospodnjoj’ sadrži 26 intervjua s uglednim katoličkim svećenicima, biskupima, teolozima, ali i s poznatim vjernicima laicima, poput bivšeg nogometaša Ivana Gudelja, glumca Gorana Grgića, političara kršćanskog svjetonazora – Marijane Petir, te Ante Kovačevića i drugih.

O Pranjkićevoj knjizi na promociji je govorio i saborski zastupnik Hrvoje Zekanović, čiji je intervju dat Pranjkiću također uvršten u ovo djelo.

”Čast mi je da je i moj razgovor, u kojemu sam odgovarao na pitanja o svjetonazoru, životu, pogledu na vjeru.., a ne tek na klasična pitanja o politici, dio Pranjkićeve knjige. Moram priznati da sam se nadao da je Anti možda baš taj moj intervju najupečatljiviji od svih koji su objavljeni. No, on je rekao da mu je najbolji i najupečatljiviji razgovor s nogometešem Ivanom Gudeljom, što me malo rastužilo i razočaralo”, nasmijao je sve prisutne saborski zastupnik koji je došao na promociju Prankićeve i Leskovarove knjige u Nacionalnu sveučilišnu knjižnicu, u vrijeme dok je gotovo pola Zagreba hrlilo u Maksimir, na nogometnu utakmicu Hrvatska – Španjolska.

Autor knjige ‘Na njivi Gospodnjoj’ potom je podsjetio da je Ivan Gudelj bio slavni nogometaš, jugoslavenski reprezentativac, sve do trenutka kada je teško obolio i morao se, vrlo mlad, posve odreći sporta.

”Kasnije je izgubio i suprugu, no ljubav prema Bogu i čovjeku je ono što ga je održalo. Ivan Gudelj moj je uzor u tome kako se treba ponašati u teškim trenucima”, naglasio je Anto Pranjkić, koji je na kraju predstavljanja knjige, koja je održana u vrlo toploj i neposrednoj atmosferi, prepričao svoju basnu ‘Svadljivost’, koju na književnim promocijama često čita djeci i koju najmlađi obožavaju, a koja nosi jaku pouku primjerenu stanju u Hrvatskoj, pogotovo u hrvatskoj politici.

”Dvije su mačke našle komad sira. Kada su ga podijelile, shvatiše da komadi nisu jednaki. Zbog toga se posvađaše. Svađom ništa nisu uspjele riješiti pa odoše majmunu da im on, kao sudac, pomogne podijeliti sir. Majmun oba komada stavi na vagu. Veći komad je pretezao, pa majmun malo odgrize i vrati sir na vagu. Sada je onaj drugi komad pretezao. Majmun i taj komad zagrize pa i njega vrati na vagu. Komadi sira bili su sve manji i manji.

Mačke su vidjele što im majmun radi pa rekoše: ‘Zadovoljne smo tvojom odlukom. Daj nam to što je preostalo pa mi idemo!’

A majmun će na to: A ne, ovo što je ostalo je nagrada za moje pravedno suđenje!”, ispričao je Pranjkić te dobio veliki aplauz prisutnih sudionika predstavljanja knjige, te publike u kojoj su bili i mladi – potencijalni novi književnici.

Damir Kramarić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari