Pratite nas

Događaji

Tihomir Orešković u službenoj posjeti Vatikanu

Objavljeno

na

Premijer Tihomir Orešković u četvrtak odlazi u službeni posjet Vatikanu gdje će s papom Franjom razgovarati o kanonizaciji blaženog Alojzija Stepinca, migrantskoj krizi te položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, doznaje se iz visokog vladinog izvora.

[ad id=”93788″]

“Što se tiče kardinala Alojzija Stepinca, kanonski postupak je završio i svi uvjeti za proglašenjem Stepinca svetim su zadovoljeni”, kazao je izvor uBanskom dvorima, pojašnjavajući da kod Svetog Oca ne postoji dilema o njegovoj svetosti, ali da u to pokušava uvjeriti i “braću iz susjedne, bratske Srpske Pravoslovne Crkve”.

“Za njega je neosporno da je Stepinac svetac, da je živio svetim životom, aliželi u to uvjeriti i SPC”, pojasnio je vladin izvor.

U cilju promicanja ozračja povjerenja i ekumenskog dijaloga papa Franjo je je zbog protivljenja SPC-a kanonizaciji Stepinca predložio osnivanje Mješovitog povjerenstva pod predsjedanjem Svete Stolice koje bi raspravilo sva pitanja vezana uz osobu hrvatskog kardinala.

Izvor u vladi ne poriče da se radi o “vrlo neuobičajenom” potezu Pape, ali da tom “velikodušnom gestom” te kroz “iskreni dijalog” s predstavnicima SPC-a u Mješovitom povjerenstvu želi otkloniti sumnje u svetost kardinala Stepinca.

Pred Mješovito povjerenstvo stavljena je zadaća zajedničkog iščitavanja osobe kardinala Alojzija Stepinca u kontekstu hrvatsko-srpskih odnosaprije, za vrijeme i poslije Drugoga svjetskog rata.

Premijer Tihomir Orešković će s papom Franjom također razgovarati i oizbjegličkoj krizi, a šef hrvatske vlade će, kako se doznaje, naglasiti kako je Hrvatska od početka migrantske krize imala vrlo humani pristup.

“U svijetu terorističkih napada u Bruxellesu razgovarat će se i o pronalaženju ravnoteže između sigurnosti i nužnosti humanitarnog postupanja i pomoći migrantima”, kazao je izvor u vladi, ističući da se radi o dilemi koja zaokuplja cijeli europski kontinent.

Papa od početka izbjegličke krize ukazuje na humanitarni problem očajnih izbjeglica koji traže bolju budućnost u Europi i zagovara politiku prihvata svih onih koji bježe pred nedaćama.

Od siječnja 2015. milijun migranata i izbjeglica stiglo je u EU brodovima iz Turske. Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije od početka ove godine stiglo je 143.000 migranata.

Kroz Hrvatsku je na putu prema zapadnoeuropskim bogatim državama prošlo oko pola milijuna migranata, a uz zajedničke napore Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije i Makedonije zaustavljena je zapadnobalkanska ruta. Prije nekoliko dana u Beču hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač i austrijski kolega Sebastian Kurz ocijenili da je zaustavljanje migrantskog vala na makedonskoj granici bio dobar način upravljanja tom krizom i da su zajednički napori pokazali da male i srednje zemlje mogu promijeniti stvarnost ako se udruže.

Jedna od tema razgovora premijera Oreškovića i pape Franje bit će ipomoć Hrvatima koji žive u Bosni i Hercegovini.

“To je jedno od strateških pitanja za Vatikan”, kazao je izvor u vladi i dodao da će se, “naravno, razgovarati i o nastavku dobrih odnosa Hrvatske i Vatikana”.

Nakon susreta s papom Franjom premijer Orešković sastat će se s državnim tajnikom Svete Stolice Pietrom Parolinom. S njim će, kako se doznaje, razgovarati o pitanju povrata crkvene imovine te ugovorima između Hrvatske i Vatikana.

Iako, kako je istaknuto, otvorenih pitanje zapravo nema, stav Vatikana je da se “konfiscirana imovina mora vratiti ili obeštetiti”.

Susret hrvatskog premijera i Pape u četiri oka trajat će oko pola sata, a u posjetu Vatikanu pratit će ga supruga i četvero djece.

Tijekom posjeta Vatikanu premijer Orešković obići će i glavne vatikanske znamenitosti, između ostalog Baziliku svetog Petra, grob svetog Petra, a vjerojatno i grob Ivana Pavla II. Nezaobilazna postaja biti će i posjet Hrvatskom papinskom Zavodu svetog Jeronima čiji korijeni sežu u 1453. godinu kada je papa Nikola V. u “Vječnom gradu dodijelio crkvicu sv. Marije sa zemljištem za hodočasnike i izbjeglice iz Hrvatske. U njemu su djelovali istaknuti Hrvati, među kojima Franjo Petrić i Faust Vrančić.

U izaslanstvu premijera Oreškovića bit će i ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.

Od hrvatskih premijera, posljednji je u posjetu Vatikanu bio Zoran Milanović koji se krajem listopada 2012. sastao s papom Benediktom XVI. Tada je jedno od aktualnih pitanja bio problem samostana u Dajli, koji je u međuvremenu riješen.

Prilikom vatikanske audijencije tadašnji premijer je papi Benediktu XVI. darovao Strossmayerov časoslav (izdanje HAZU i Školske knjige), reprint fotografija iz Albuma Franza Thiarda De Laforesta: “Sakralni objekti Dalmacije u XIX stoljeću”, a kardinalu Tarcisiu Bertoneu Dubrovački misal.

Za sada se ne zna što će premijer Tihomir Orešković pokloniti papi Franji. Prvi premijerov izbor je, prema izvoru u vladi, bio splitski evanđelistar, no taj je evanđelistar s crkvene strane nadbiskup Marin Barišić već uručio papi Ivanu Pavlu II. 2004.

[ad id=”93788″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Gradonačelnik Splita: Ovi su ljudi za život, obitelj i Domovinu

Objavljeno

na

Objavio

ODRŽAN HOD ZA ŽIVOT NA ULICAMA SPLITA

Velika kolona ljudi kretala se sa Zvončaca i Zapadnom obalom prema Rivi, gdje se događao glavni dio programa, a u sklopu “Hoda za život” kojega je u Splitu organizirala udruga “Dalmacija za život”. Sudionici ove velike aktivnosti u hrvatskim gradovima u Zagrebu, Splitu i Rijeci okupili su se kako bi svojim “hodom” dali potporu borbi protiv abortusa i zaštiti života od začeća.

Član Inicijative “Dalmacija za život” Goran Velić novinarima je kazao kako se od društva zahtijeva da u cjelini prema životu u maternici se odnosi jednako kao i nakon rođenja. Izrazio je svoje razmišljanje napominjući kako se tijekom današnjeg dana ne hoda samo za ljudski život već i za umiruće, bolesne te sve one koji su napustili Hrvatsku.

– Želimo im probuditi nadu i dati tračak nade optimizma ako je to moguće, te nadležnima poručiti da se uhvate u koštac s problemima. Svojim hodom za život, pozivamo društvo da zaštiti prava na život svakog ljudskog bića od njegovog začeća do priordne smrti, ali i na pružanje podrške trudnicama, majkama i obiteljima, kazao je Velić.

Sudjelovatelji na ovom skupu nosili su niz transparenata koji su pokazivali želju za zaštitom života od začeća: “Želim se rodit”, “Život ne pruža garancije, ali abortus ne pruža šansu”, “Za život – za ljubav – za Boga”,…

U “Hodu za život” na splitskim ulicama mogli smo vidjeti i brojna poznata lica. Među njima i prve ljude županije i grada, ali i ponekog zastupnika. Vidjeli smo Gradonačelnika Splita Andru Krstulovića Oparu, župana Blaženka Bubana te saborskog zastupnika Petra Škorića. Gradonačelnik Krstolović Opara “hodao” je sa suprugom. Novinarima je, između ostaloga, kazao kako se radi o mirnim ljudima, koji su za život, obitelj i domovinu.

– To su mirni ljudi koji su sa osmjehom ispunili ovaj lijepi prostor Splita, kazao je splitski poteštat.

Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Gvatemala druga zemlja s veleposlanstvom u Jeruzalemu

Objavljeno

na

Objavio

Gvatemala je druga zemlja koja je svoje veleposlanstvo u Izraelu preselila u Jeruzalem, dva dana pošto su to učinile Sjedinjene Države što je izazvalo gnjev Palestinaca i kritike međunarodne zajednice.

Na otvorenju veleposlanstva u srijedu u Jeruzalemu bili su gvatemalski predsjednik Jimmy Morales i izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

“Nije slučajno da Gvatemala otvara veleposlanstvo u Jeruzalemu među prvima. Uvijek ste bili među prvima. Bili ste druga zemlja koja je priznala Izrael”, kazao je Netanyahu Moralesu.

Gvatemalski predsjednik rekao je da njegova zemlju, Izrael i SAD “dijele prijateljstvo, hrabrost i odanost”.

Gvatemala je bila jedna od rijetkih zemalja koja je podržala odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem kao izraelski glavni grad.

Paragvaj bi trebao biti treća zemlja koja će iz Tel Aviva preseliti veleposlanstvo u Jeruzalem, do konca mjeseca.

Izraelski vojnici usmrtili su na desetke palestinskih prosvjednika na granici s Gazom nakon što je otvorenje američkog veleposlanstva u Jeruzalemu napetosti na Bliskom istoku dovelo do točke ključanja.

“Gvatemalska vlada odabrala je biti na pogrešnoj strani povijesti, na strani kršenja međunarodnih zakona i ljudskih prava”, kazao je palestinski dužnosnik Saeb Erekat.

Trumpova odluka da nakon više desetljeća promijeni američki stav prema Jeruzalemu uznemirila je i arapski svijet i američke zapadne saveznike.

Status Jeruzalema najspornije je pitanje u izraelsko-palestinskom prijeporu i glavna prepreka mirovnom sporazumu. Obje strane ga žele za svoj glavni grad, Izrael u cijelosti, a Palestinci njegov istočni dio.

Većina svjetskih zemalja ne priznaje izraelski suverenitet nad cijelim Jeruzalemom i želi da se njegov status riješi mirovnim pregovorima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati