Pratite nas

Pregled

Tihomir Vinković: Kad god su Amerikanci ulazili u ovaj prostor EU se širila

Objavljeno

na

U Zagrebu se okupilo 18 predstavnika na summitu Srednjoeuropske inicijative, kojom ove godine predsjeda Hrvatska. Što smo dobili predsjedanjem? Kakvi su odnosi među članicama inicijative? O čemu se razgovara u Zagrebu?

Kakva je budućnost proširenja na one zemlje koje su još izvan Europske unije? Gosti u Otvorenom bili su Marija Pejčinović Burić – potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, Domagoj Hajduković – član Predsjedništva i međunarodni tajnik SDP-a, Igor Vidačak – Fakultet političkih znanosti, Jadranka Polović – politologinja i Tihomir Vinković – komentator HRT-a.

Ministrica Pejčinović Burić rekla je da summit službeno počinje sutra, a večeras je održana večera na kojoj se razgovaralo o raznim temama koje su teme zemlja članica SEI-a od pitanja migracija do pitanja europske perspektive. Istaknula je da se spomenulo i pitanje agresije na Krimu, te pitanje BiH i njihove europske perspektive.

“Sutra počinje gospodarski forum koji je Hrvatska uvela kao praksu. Prije 20 godina, 1998. bilo je prvo Hrvatsko predsjedanje i tada je Hrvatska uvela poslovnu dimenziju i praksu da se uz svaki summit organizira i poslovni forum. Tema je konkurentnost, kako kroz inovacije doći do konkurentnosti”, rekla je ministrica, te dodala da je cijela ideja summita kako kroz gospodarski napredak postići sigurnost i ukupni napredak.

Komentirajući razgovor premijera Andreja Plenkovića i Viktora Orbana, rekla je da su odnosi Hrvatske i Mađarske slojeviti, ali prijateljski. “Današnji susret bio je gesta dobre volje i otvorilo je novo poglavlje u odnosima. Razgovarali smo o svim pitanjima na kojima dobro surađujemo, a dotakli smo se i otvorenih pitanja”, rekla je.

Hajduković je rekao da je posjet Viktora Orbana doživio kao korak u pravom smjeru, ali i priznao je da je očekivao mrvicu više, možda, kako je rekao, neko konkretno rješenje na stolu. “S Orbanom smo razgovarali, osim o dobroj suradnji, i o budućnosti srednje Europe i EU-a. Tu je iznio zanimljive poglede, jedan drugačiji pristup. Okrenuti smo prema budućnost EU-a, a ono što Mađarska kaže da moramo biti spremni i na najgore scenarije i žele otvoriti širi dijalog unutar cijele Europske unije o tome kako centralna Europa zapravo vidi EU”.

“Inicijativa je koristan prostor za politički dijalog i razmjenu iskustva među članicama, ali treba biti svjestan strukturnih ograničenja ove inicijative i njezinih inherentnih slabosti. Vezano uz aktualnu praksu u većini država članica inicijative koja je u neskladu sa proklamiranim ciljevima same inicijative. Svjesni smo da u dijelu država članica, koje su aktivne u ovoj inicijativi, pokrenuti su postupci za kršenje osnovnih načela vladavine prava i temeljnih europskih vrijednosti. U dijelu država istočnog partnerstva koje su članice ove inicijative događaju se flagrantna kršenja ljudskih prava”, rekao je Vidačak, te istaknuo da, koliko god je ovo važan dan, je i tužan dan što se tiče akademskih sloboda jer je danas i formalno donesena odluka o izbacivanju srednjeeuropskog sveučilišta iz Mađarske što je bio i razlog zbog čega je pokrenuti i postupak protiv Mađarske.

Polović je rekla da Orbanov politički uspon traje od 2011. kad je postavio nadzor nad mađarskom središnjom bankom i izbacio MMF iz zemlje. “Dao je specifično rješenje kako se rješavaju krediti u švicarcima koji su opteretili mađarske građane. Međutim ono gdje se sukobio sa EU-om su europske vrijednosti – sloboda mišljena. Ograničio je, na neki način, slobodu medija. Javne medije stavio je pod kontrolu, a privatne u situaciju da im se oduzimaju licence ukoliko ne promoviraju vrijednosti koje su suprotne mađarskom načinu života. Ono što je rekao je da smatra da je kraj ere liberalizma i da želi voditi Mađarsku na nacionalnim temeljima”. Dodala je da Orban uživa priličnu podršku u Mađarskoj, ali i od zemlja više gradske skupine.

“Srednje europska inicijativa je bila dobra inicijativa da se počne prilagodba kroz neke druge inicijative kao CEFTA koja je bila aktualna za gospodarsku suradnju, a ova je više za političku. Imala je svoj smisao i pomogla je zemljama koje su poslije ulazile. Hrvatska je zadnja ušla. Svi su vidjeli da je taj put sve teži i teži. Austrijski je bio najlakši jer su imali najmanje za pregovarati. Ove ostale zemlje, posebno iz istočne Europe nisu baš bile miljenice tadašnje zapadne Europe, dok se Amerikanci u vrijeme Clintona nisu pojavili i ubrzali inicijativu. Kad god su Amerikanci ulazili u ovaj prostor EU se širila. Dobro je da inicijativa postoji, ali mnoge se stvari preklapaju”, rekao je Vinković.

Na pitanje o daljem proširenju ministrica Pejčinović Burić rekla je da je interes Hrvatske da proširenje ide dalje. “Da bi se prošao transformacijski europski put, mora se u nizu sektora (pravosuđe, javna uprava) ispuniti kriteriji i dostići određeni standardi”.

Vidačak je rekao da su formalno Crna Gora i Srbija najbliže po svom statusu jer su u procesu pregovora. “Albanija i Makedonija nemaju jasan znak hoće li se pregovori otvoriti sljedeće godine ili ne, a za BiH i Kosovo je vrlo neizvjesno kakvi će biti sljedeći koraci i kakva je perspektiva napretka obzirom na sve unutarnje probleme i reforme koje moraju proći”. Istaknuo je da je ova godina bila najavljena kao godina velikog napretka u procesu proširenja, a da se pokazala kao godina stagnacije.

Na pitanje kako ćemo se ponašati prema susjednim zemljama Hajduković je rekao da je pružena ruka način kojim treba ići.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Odgođeno širenje OECD-a, Hrvatska će još čekati

Objavljeno

na

Objavio

Članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u četvrtak su odgodile odluku o širenju na nove zemlje kandidate iz Europe i Latinske Amerike, među kojima je i Hrvatska, no glavni tajnik Angel Gurria opovrgava da je taj proces blokiran

‘Ne, proces nije blokiran’, kazao je Gurria na konferencije za novinare u povodu godišnjeg okupljanja OECD-a na kojem nije dano zeleno svjetlo kandidaturama Hrvatske, Brazila, Argentine, Perua, Rumunjske i Bugarske.

‘Neki puta napredujete hodajući, drugi put u kasu, a ponekad u trku’, opravdavao se šef OECD-a, organizacije sa sjedištem u Parizu. U tu organizaciju nije primljen ni Brazil iako je predsjednik države Jair Bolsonaro dobio potporu američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Gurria je objasnio da OECD broji 36 zemalja te da se sve moraju složiti oko prijema novih članica. Prošle godine su u tu organizaciju ušle dvije zemlje, Kolumbija i Litva.

‘Članice bi, prije nego prihvate nove zemlje, željele znati u kojem se smjeru OECD želi širiti’, kazao je za AFP jedan diplomatski izvor, potvrdivši razmimoilaženja među članicama oko tog pitanja.

OECD okuplja najrazvijenije i najbogatije zemlje svijeta koje se zauzimaju za demokraciju i tržišno gospodarstvo.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Marčetić: U Odžaku je 1945. godine nagoviještena sudbina bosanske Posavine

Objavljeno

na

Objavio

– Iako su pred nama i pred budućim istraživačima brojna otvorena pitanja i nepoznanice vezane uz zbivanja na prostoru Odžaka i odžačke Posavine u travnju i svibnju 1945., dosadašnji radovi su na ovaj ili onaj način pridonijeli popularizaciji ove teme i zanimanju stručne i šire javnosti za istu. Odžak je dokaz i simbol žrtve malog hrvatskog čovjeka koji se ne tražeći to našao u žrvnju globalnih povijesnih kretanja koja melju sve pred sobom”.

U sklopu ovogodišnje manifestacije  “Dani sjećanja” magistar povijesti Stjepan Marčertić održao je predavanje na temu Odžak i odžačka Posavina 1945. godine. Pun Centar za kulturu općine Odžak dokaz je koliko je ova tema aktualna u ovom trenutku i koliku pozornost izaziva kod ovdašnjih ljudi. Magistar Marčetić je u središte svoga izlaganja stavio ratnu operaciju vođenu na koncu Drugogog svjetskog rata na prostoru Podvučjaka, a za naš portal je kazao kako je ova tema malo istražena:

– Malo je toga do danas istraženo o svemu onome što se tih dana u Odžaku i okolnim selima događalo. Pobjedničke partizanske snage omogućile su stvaranje nove Jugoslavije, a ista ta nova Jugoslavija i njeno partijsko vodstvo idućih pedesetak godina stvarala je neku novu povijest, povijest temeljenu na gledištu pobjednika. Rijetki su objavljeni radovi o ovoj temi, pogotovo oni sistematski obrađeni, ali se možemo nadati da će se pojaviti istraživači, povjesničari, koji će znanstvenom metodom rada doći do brojnih za nas još nepoznatih činjenica, kaže Marčetić i dodaje:

– Iako su pred nama i pred budućim istraživačima brojna otvorena pitanja i nepoznanice vezane uz zbivanja na prostoru Odžaka i odžačke Posavine u travnju i svibnju 1945., dosadašnji radovi su na ovaj ili onaj način pridonijeli popularizaciji ove teme i zanimanju stručne i šire javnosti za istu. Odžak je dokaz i simbol žrtve malog hrvatskog čovjeka koji se ne tražeći to našao u žrvnju globalnih povijesnih kretanja koja melju sve pred sobom” .

Inače, Stjepan Marčetić je svoju znanstvenu radnju na temu Odžaka i odžačke Posavine 1945. godine obranio na Sveučilištu u Zadru i “zaradio” znanstveno zvanje magistra povijesti. Primjer je kako se povijest vlastitoga naroda može proučavati, znanstveno istraživati i svoja istraživanja dati generacijama kako bi više i bolje upoznali istinu o svome zavičaju.

Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari