Pratite nas

Pregled

Tihomir Vinković: Kad god su Amerikanci ulazili u ovaj prostor EU se širila

Objavljeno

na

U Zagrebu se okupilo 18 predstavnika na summitu Srednjoeuropske inicijative, kojom ove godine predsjeda Hrvatska. Što smo dobili predsjedanjem? Kakvi su odnosi među članicama inicijative? O čemu se razgovara u Zagrebu?

Kakva je budućnost proširenja na one zemlje koje su još izvan Europske unije? Gosti u Otvorenom bili su Marija Pejčinović Burić – potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, Domagoj Hajduković – član Predsjedništva i međunarodni tajnik SDP-a, Igor Vidačak – Fakultet političkih znanosti, Jadranka Polović – politologinja i Tihomir Vinković – komentator HRT-a.

Ministrica Pejčinović Burić rekla je da summit službeno počinje sutra, a večeras je održana večera na kojoj se razgovaralo o raznim temama koje su teme zemlja članica SEI-a od pitanja migracija do pitanja europske perspektive. Istaknula je da se spomenulo i pitanje agresije na Krimu, te pitanje BiH i njihove europske perspektive.

“Sutra počinje gospodarski forum koji je Hrvatska uvela kao praksu. Prije 20 godina, 1998. bilo je prvo Hrvatsko predsjedanje i tada je Hrvatska uvela poslovnu dimenziju i praksu da se uz svaki summit organizira i poslovni forum. Tema je konkurentnost, kako kroz inovacije doći do konkurentnosti”, rekla je ministrica, te dodala da je cijela ideja summita kako kroz gospodarski napredak postići sigurnost i ukupni napredak.

Komentirajući razgovor premijera Andreja Plenkovića i Viktora Orbana, rekla je da su odnosi Hrvatske i Mađarske slojeviti, ali prijateljski. “Današnji susret bio je gesta dobre volje i otvorilo je novo poglavlje u odnosima. Razgovarali smo o svim pitanjima na kojima dobro surađujemo, a dotakli smo se i otvorenih pitanja”, rekla je.

Hajduković je rekao da je posjet Viktora Orbana doživio kao korak u pravom smjeru, ali i priznao je da je očekivao mrvicu više, možda, kako je rekao, neko konkretno rješenje na stolu. “S Orbanom smo razgovarali, osim o dobroj suradnji, i o budućnosti srednje Europe i EU-a. Tu je iznio zanimljive poglede, jedan drugačiji pristup. Okrenuti smo prema budućnost EU-a, a ono što Mađarska kaže da moramo biti spremni i na najgore scenarije i žele otvoriti širi dijalog unutar cijele Europske unije o tome kako centralna Europa zapravo vidi EU”.

“Inicijativa je koristan prostor za politički dijalog i razmjenu iskustva među članicama, ali treba biti svjestan strukturnih ograničenja ove inicijative i njezinih inherentnih slabosti. Vezano uz aktualnu praksu u većini država članica inicijative koja je u neskladu sa proklamiranim ciljevima same inicijative. Svjesni smo da u dijelu država članica, koje su aktivne u ovoj inicijativi, pokrenuti su postupci za kršenje osnovnih načela vladavine prava i temeljnih europskih vrijednosti. U dijelu država istočnog partnerstva koje su članice ove inicijative događaju se flagrantna kršenja ljudskih prava”, rekao je Vidačak, te istaknuo da, koliko god je ovo važan dan, je i tužan dan što se tiče akademskih sloboda jer je danas i formalno donesena odluka o izbacivanju srednjeeuropskog sveučilišta iz Mađarske što je bio i razlog zbog čega je pokrenuti i postupak protiv Mađarske.

Polović je rekla da Orbanov politički uspon traje od 2011. kad je postavio nadzor nad mađarskom središnjom bankom i izbacio MMF iz zemlje. “Dao je specifično rješenje kako se rješavaju krediti u švicarcima koji su opteretili mađarske građane. Međutim ono gdje se sukobio sa EU-om su europske vrijednosti – sloboda mišljena. Ograničio je, na neki način, slobodu medija. Javne medije stavio je pod kontrolu, a privatne u situaciju da im se oduzimaju licence ukoliko ne promoviraju vrijednosti koje su suprotne mađarskom načinu života. Ono što je rekao je da smatra da je kraj ere liberalizma i da želi voditi Mađarsku na nacionalnim temeljima”. Dodala je da Orban uživa priličnu podršku u Mađarskoj, ali i od zemlja više gradske skupine.

“Srednje europska inicijativa je bila dobra inicijativa da se počne prilagodba kroz neke druge inicijative kao CEFTA koja je bila aktualna za gospodarsku suradnju, a ova je više za političku. Imala je svoj smisao i pomogla je zemljama koje su poslije ulazile. Hrvatska je zadnja ušla. Svi su vidjeli da je taj put sve teži i teži. Austrijski je bio najlakši jer su imali najmanje za pregovarati. Ove ostale zemlje, posebno iz istočne Europe nisu baš bile miljenice tadašnje zapadne Europe, dok se Amerikanci u vrijeme Clintona nisu pojavili i ubrzali inicijativu. Kad god su Amerikanci ulazili u ovaj prostor EU se širila. Dobro je da inicijativa postoji, ali mnoge se stvari preklapaju”, rekao je Vinković.

Na pitanje o daljem proširenju ministrica Pejčinović Burić rekla je da je interes Hrvatske da proširenje ide dalje. “Da bi se prošao transformacijski europski put, mora se u nizu sektora (pravosuđe, javna uprava) ispuniti kriteriji i dostići određeni standardi”.

Vidačak je rekao da su formalno Crna Gora i Srbija najbliže po svom statusu jer su u procesu pregovora. “Albanija i Makedonija nemaju jasan znak hoće li se pregovori otvoriti sljedeće godine ili ne, a za BiH i Kosovo je vrlo neizvjesno kakvi će biti sljedeći koraci i kakva je perspektiva napretka obzirom na sve unutarnje probleme i reforme koje moraju proći”. Istaknuo je da je ova godina bila najavljena kao godina velikog napretka u procesu proširenja, a da se pokazala kao godina stagnacije.

Na pitanje kako ćemo se ponašati prema susjednim zemljama Hajduković je rekao da je pružena ruka način kojim treba ići.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Dvojica bivših pripadnika srbijanskih paravojnih postrojbi prijavljena za ratni zločin nad zarobljenicima i civilima u Vukovaru 1995.

Objavljeno

na

Objavio

Dvojica bivših pripadnika srbijanskih paravojnih postrojbi kazneno su prijavljeni za ratni zločin zbog sumnje da su na području Vukovara 1995. mučili i tukli hrvatske civile i ratne zarobljenike, no obojica nisu dostupni hrvatskim tijelima progona.

MUP je u četvrtak priopćio da su osječko-baranjski policajci iz Odjela za ratne zločine, u suradnji s osječkim Županijskim državnim odvjetništvom i Sigurnosno-obavještajnom agencijom, dovršili višegodišnje kriminalističko istraživanje nad 75-godišnjim srbijanskim i 55-godišnjim hrvatskim državljaninom.

Osumnjičeni su da su, postupajući protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata te onih o postupanju s ratnim zarobljenicima, počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika.

Tako se 75-godišnjak tereti da je krajem 1995., kao pripadnik Obavještajnog odsjeka u sastavu 11. korpusa Vojske tzv. Republike Srpske Krajine, u podrumu privatne kuće u Vukovaru oko četiri mjeseca držao zatočenog tada 41-godišnjeg zarobljenika, pripadnika 5. gardijske brigade Hrvatske.

Ratnog zarobljenika u podrumu mučili elektrošokovima, izgladnjivali, uskraćivali mu vodu

Tamo ga je, zajedno sa skupinom nepoznatih pripadnika srbijanskih paravojnih formacija, psihički i fizički zlostavljao tako što su ga šakama i nogama te palicama udarali po cijelom tijelu, mučili elektrošokovima, izgladnjivali i uskraćivali mu vodu. Takvo zlostavljanje se ponavljalo svakodnevno u trajanju od oko četiri mjeseca, kada je upućen na razmjenu zarobljenika 22. ožujka 1996. godine, kažu u MUP-u.

Njega i 55-godišnjaka, koji je zapovijedao spomenutom paravojnom postrojbom u sastavu tzv. Vojske Republike Srpske Krajine, tereti se da su zatočili i grubo fizički zlostavljali trojicu civila.

Riječ je o zaposlenicima komunalnog poduzeća UNIKOM iz Osijeka koje su pripadnici paravojnih formacija podređenih spomenutom 55-godišnjaku 24. lipnja 1995. protupravno lišili slobode te ih prevezli u vojarnu u naselju Sajmište u Vukovaru.

Jedan od otetih civila i danas se vodi kao nestala osoba, sumnja se da je ubijen 

Nakon toga su ih odveli u kuću u Vukovaru gdje su ih dvojica osumnjičenika grubo fizički zlostavljali. Potom su dvojicu od njih prevezli u prostorije 35. slavonske brigade tzv. Vojske Republike Srpske Krajine u Dalju, a nakon toga i u zatvor u Belom Manastiru gdje su bili do razmjene, 24. kolovoza 1995.

Treći civil, tada 54-godišnjak tom prilikom nije prevezen te se i danas vodi kao nestala osoba, a sumnja se da je ubijen uslijed grubog fizičkog zlostavljanja. Njegovo tijelo niti posmrtni ostaci nisu nikada pronađeni.

Protiv dvojice osumnjičenih, koji nisu dostupni hrvatskim tijelima progona, podnijeta je kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku.

(Hina)

 

Bujica: VJEROVALI ILI NE; Lik iz HRT-ove ankete o ćirilici u Vukovaru je poručnik okupatorske vojske! (VIDEO)

 

 

 

Penava: I dalje stojim iza tvrdnje da je Vukovar ‘epicentar puzajuće velikosrpske agresije’

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Zdravku Mustaču potvrđeno 40 godina zatvora

Objavljeno

na

Objavio

Vrhovni sud potvrdio je odluku Županijskog suda u Velikoj Gorici koji je bivšem čelniku jugoslavenskih i hrvatskih tajnih službi Zdravku Mustaču u travnju izrekao 40 godina zatvora zbog ubojstva hrvatskoga emigranta Stjepana Đurekovića u Wolfratshausenu kod Muenchena 1983. godine, zbog čega ga je njemački sud ranije osudio na doživotni zatvor.

Nakon odluke velikogoričkog suda, koji je 40-godišnju kaznu izrekao ‘prevodeći’ njemačku presudu u hrvatski pravni sustav, Mustač je podnio žalbu, a Vrhovni sud ju je odbacio kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu. Obrana stoga Mustača u hrvatskom zatvoru očekuje početkom rujna.

Budući da je Vrhovni sud zaključio kako “ne postoje razlozi zbog kojih osuđenik pobija prvostupanjsku presudu te da pri ispitivanju prvostupanjske presude nisu nađene povrede zakona na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, to je žalba osuđenog odbijena kao neosnovana”, izvijestio je Vrhovni sud na svojoj internetskoj stranici.

Zajedno sa 77-godišnjim Mustačem na njemačkom sudu je zbog istog zločina osuđen i Josip Perković (74) koji je 11. srpnja izručen Hrvatskoj.

Iako im je njemački sud izrekao istu kaznu Perkoviću je zagrebački Županijski sud, koji mu je nadležan jer je živio u Zagrebu, odredio 30-godišnju kaznu prema hrvatskim propisima koju treba odslužiti u domaćem zatvoru.

Obrazlažući odbijanje Mustačeve žalbe Vrhovni sud je ustvrdio da činjenica što je Perkoviću “u drugom postupku priznanja strane sudske odluke za isto kazneno djelo i na temelju iste strane presude izrečena kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 30 godina”, nema nikakvog utjecaja na ovaj postupak. Mustač je, pak, tvrdio da je različitim kaznama došlo do nejednake primjene zakona i povrede ustavnih načela o jednakosti građana pred zakonom.

Vrhovni sud podsjeća da i kada je potvrđivao kaznu zagrebačkog Županijskog suda u Perkovićevu slučaju “jasno izrazio stav da je tom prvostupanjskom presudom u pogledu visine kazne” povrijeđen kazneni zakon u korist osuđenog Perkovića, “koju pogrešku Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, bez žalbe državnog odvjetnika, nije mogao ispraviti”.

Vrhovni zemaljski sud u Muenchenu Perkovića i Mustača osudio je u kolovozu 2016. na doživotnu zatvorsku kaznu zbog odgovornosti za ubojstvo emigranta Đurekovića kojeg su u srpnju 1983. u Wolfratshausenu ubili zasad nepoznati počinitelji.

Obojica su od početka odbacivali krivnju, a nakon njemačke presude obratili i Europskom sudu za ljudska prava od kojega očekuju da zatraži novo suđenje.

Mustačeva odvjetnica Lidija Horvat kazala je da Vrhovni sud svoju odluku mora dostaviti na prijevod prvostupanjskom sudu koji ju šalje u Njemačku, nakon čega se dogovara predaja Hrvatskoj gdje će, kao i Perković, odslužiti kaznu. Očekuje da bi, s obzirom na rokove, Mustač u hrvatskom zatvoru trebao biti početkom rujna.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari