Pratite nas

Pregled

Tihomir Vinković: Kad god su Amerikanci ulazili u ovaj prostor EU se širila

Objavljeno

na

U Zagrebu se okupilo 18 predstavnika na summitu Srednjoeuropske inicijative, kojom ove godine predsjeda Hrvatska. Što smo dobili predsjedanjem? Kakvi su odnosi među članicama inicijative? O čemu se razgovara u Zagrebu?

Kakva je budućnost proširenja na one zemlje koje su još izvan Europske unije? Gosti u Otvorenom bili su Marija Pejčinović Burić – potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, Domagoj Hajduković – član Predsjedništva i međunarodni tajnik SDP-a, Igor Vidačak – Fakultet političkih znanosti, Jadranka Polović – politologinja i Tihomir Vinković – komentator HRT-a.

Ministrica Pejčinović Burić rekla je da summit službeno počinje sutra, a večeras je održana večera na kojoj se razgovaralo o raznim temama koje su teme zemlja članica SEI-a od pitanja migracija do pitanja europske perspektive. Istaknula je da se spomenulo i pitanje agresije na Krimu, te pitanje BiH i njihove europske perspektive.

“Sutra počinje gospodarski forum koji je Hrvatska uvela kao praksu. Prije 20 godina, 1998. bilo je prvo Hrvatsko predsjedanje i tada je Hrvatska uvela poslovnu dimenziju i praksu da se uz svaki summit organizira i poslovni forum. Tema je konkurentnost, kako kroz inovacije doći do konkurentnosti”, rekla je ministrica, te dodala da je cijela ideja summita kako kroz gospodarski napredak postići sigurnost i ukupni napredak.

Komentirajući razgovor premijera Andreja Plenkovića i Viktora Orbana, rekla je da su odnosi Hrvatske i Mađarske slojeviti, ali prijateljski. “Današnji susret bio je gesta dobre volje i otvorilo je novo poglavlje u odnosima. Razgovarali smo o svim pitanjima na kojima dobro surađujemo, a dotakli smo se i otvorenih pitanja”, rekla je.

Hajduković je rekao da je posjet Viktora Orbana doživio kao korak u pravom smjeru, ali i priznao je da je očekivao mrvicu više, možda, kako je rekao, neko konkretno rješenje na stolu. “S Orbanom smo razgovarali, osim o dobroj suradnji, i o budućnosti srednje Europe i EU-a. Tu je iznio zanimljive poglede, jedan drugačiji pristup. Okrenuti smo prema budućnost EU-a, a ono što Mađarska kaže da moramo biti spremni i na najgore scenarije i žele otvoriti širi dijalog unutar cijele Europske unije o tome kako centralna Europa zapravo vidi EU”.

“Inicijativa je koristan prostor za politički dijalog i razmjenu iskustva među članicama, ali treba biti svjestan strukturnih ograničenja ove inicijative i njezinih inherentnih slabosti. Vezano uz aktualnu praksu u većini država članica inicijative koja je u neskladu sa proklamiranim ciljevima same inicijative. Svjesni smo da u dijelu država članica, koje su aktivne u ovoj inicijativi, pokrenuti su postupci za kršenje osnovnih načela vladavine prava i temeljnih europskih vrijednosti. U dijelu država istočnog partnerstva koje su članice ove inicijative događaju se flagrantna kršenja ljudskih prava”, rekao je Vidačak, te istaknuo da, koliko god je ovo važan dan, je i tužan dan što se tiče akademskih sloboda jer je danas i formalno donesena odluka o izbacivanju srednjeeuropskog sveučilišta iz Mađarske što je bio i razlog zbog čega je pokrenuti i postupak protiv Mađarske.

Polović je rekla da Orbanov politički uspon traje od 2011. kad je postavio nadzor nad mađarskom središnjom bankom i izbacio MMF iz zemlje. “Dao je specifično rješenje kako se rješavaju krediti u švicarcima koji su opteretili mađarske građane. Međutim ono gdje se sukobio sa EU-om su europske vrijednosti – sloboda mišljena. Ograničio je, na neki način, slobodu medija. Javne medije stavio je pod kontrolu, a privatne u situaciju da im se oduzimaju licence ukoliko ne promoviraju vrijednosti koje su suprotne mađarskom načinu života. Ono što je rekao je da smatra da je kraj ere liberalizma i da želi voditi Mađarsku na nacionalnim temeljima”. Dodala je da Orban uživa priličnu podršku u Mađarskoj, ali i od zemlja više gradske skupine.

“Srednje europska inicijativa je bila dobra inicijativa da se počne prilagodba kroz neke druge inicijative kao CEFTA koja je bila aktualna za gospodarsku suradnju, a ova je više za političku. Imala je svoj smisao i pomogla je zemljama koje su poslije ulazile. Hrvatska je zadnja ušla. Svi su vidjeli da je taj put sve teži i teži. Austrijski je bio najlakši jer su imali najmanje za pregovarati. Ove ostale zemlje, posebno iz istočne Europe nisu baš bile miljenice tadašnje zapadne Europe, dok se Amerikanci u vrijeme Clintona nisu pojavili i ubrzali inicijativu. Kad god su Amerikanci ulazili u ovaj prostor EU se širila. Dobro je da inicijativa postoji, ali mnoge se stvari preklapaju”, rekao je Vinković.

Na pitanje o daljem proširenju ministrica Pejčinović Burić rekla je da je interes Hrvatske da proširenje ide dalje. “Da bi se prošao transformacijski europski put, mora se u nizu sektora (pravosuđe, javna uprava) ispuniti kriteriji i dostići određeni standardi”.

Vidačak je rekao da su formalno Crna Gora i Srbija najbliže po svom statusu jer su u procesu pregovora. “Albanija i Makedonija nemaju jasan znak hoće li se pregovori otvoriti sljedeće godine ili ne, a za BiH i Kosovo je vrlo neizvjesno kakvi će biti sljedeći koraci i kakva je perspektiva napretka obzirom na sve unutarnje probleme i reforme koje moraju proći”. Istaknuo je da je ova godina bila najavljena kao godina velikog napretka u procesu proširenja, a da se pokazala kao godina stagnacije.

Na pitanje kako ćemo se ponašati prema susjednim zemljama Hajduković je rekao da je pružena ruka način kojim treba ići.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zvonko Zubak nudi Hrvatskoj 12 starih Miragea 2000 za 75,9 mil. $

Objavljeno

na

Objavio

Poznati trgovac oružjem Zvonko Zubak Hrvatskoj nudi nabavu eskadrile borbenih aviona kojom bi se mogli nadomijestiti MiG-ovi 21 kojima za nekolko godina ističu svi resursi, a riječ je o brazilskim avionima tipa Mirage 2000 C/B

Zubak Hrvatskoj nudi deset Miragea 2000 C (jednosjedi) i dva Miragea 2000 B (dvosjedi), koje je Brazil otpisao 2013., za 79,5 milijuna dolara, ekskluzivno je objavio Večernji list.

Riječ je o zrakoplovima 4. generacije koji su proizvedeni 1984., NATO kompatibilni te imaju preostale resurse od 150 do 200 sati leta, od ukupno 6000 koliko su ih tvornički imali.

Večernji piše da su zadnji let imali 2014., nakon čega su konzervirani i spremljeni u hangare. Zubak je za taj dnevni list izjavio kako se sam uvjerio u izvrsno stanje aviona, a što su mu uvidom potvrdili i zaposlenici francuskog Dassaulta, tvrtke koja je proizvela navedene avione.

Početkom lipnja Zubak je svoju ponudu poslao na četiri adrese – premijeru Andreju Plenkoviću, predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, ministru obrane Damiru Krstičeviću i načelniku GS OSRH generalu Mirku Šundovu. U svojoj ponudi Zubak nudi konkretnu pomoć u kupnji 12 aviona Mirage C od države Brazil.

Osim 12 aviona, ponuda sadrži produljenje resursa za 2000 sati leta po avionu ili 15 godina, set pričuvnih dijelova, opremu za održavanje i alate, obuku petorice pilota (35 sati naleta) te obuku inženjera i tehničara. Također se navodi i kako bi avioni Hrvatskoj bili raspoloživi za najdulje osam mjeseci od trenutka potpisivanja ugovora.

Večernji list navodi i kako su se djelatnici Ministarstva obrane obratili Francuzima i Brazilcima radi provjere tvrdnji poznatog trgovca oružjem te da su zaključili da ‘nije sve baš tako kako Zubak kaže’.

Tako se opet ponavlja slična priča kao i ona s Izraelskim F-16 Barak, čija je nabava završila fijaskom. Hrvatskoj Zubak nudi 35 godina stare avione s potrošenim resursima za koje je upitno koliko još dugo mogu letjeti i nakon što im se produže resursi. Ti su avioni, nakon što su 20 godina letjeli u sklopu francuskog ratnog zrakoplovstva, 2005. prodani Brazilu za 80 milijuna eura, što je uključivalo i rezervne dijelove te obuku pilota i tehničara.

Brazilci su te avione namjeravali letjeti pet godina dok ne nabave nove, no uspjeli su ih koristiti do kraja 2013. Neimenovani izvor iz brazilskog zrakoplovstva tada je za agenciju AFP izjavio: ‘kroz logističke napore uspjeli smo produžiti resurse za još dvije godine. Trebali su prestati letjeti 2011.’.

Osim dotrajalosti navedenih aviona i relativno skromnih 35 sati obuke za petoricu pilota, postoji još jedan veliki problem sa Zubakovom ponudom.

Naime, prije manje od mjesec dana, krajem svibnja, portugalski su mediji objavili da su ti avioni prodani francuskoj tvrtki Procor za 452.000 dolara, pa nije sigurno bi li Zubak, koji je svoju ponudu hrvatskim dužnosnicima poslao u to isto vrijeme, mogao danas i osigurati isporuku tih aviona čak i kad bi Hrvatska pristala na taj posao.

Štoviše, Brazilska aeronautička komisija (CAB) na svojim je službenim stranicama još 29. travnja objavila (screenshot u nastavku) kako je prodano svih devet aviona Mirage 2000 koji su bili ponuđeni na prodaju, a objavili su i cijelu kronologiju postupka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

NU2 – Ministrica Divjak o kurikulumu – ‘Nije stvar u tome što piše sadržajno, nego način na koji se to radi’

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak bila je gošća emisije Nedjeljom u 2. Ima li šanse da djeca ubuduće manje uče, a postanu obrazovanija ili je to paradoks? Što ćemo s vječno spornom lektirom i potplaćenim profesorima? Kakvi su odnosi u vladajućoj koaliciji, neka su od pitanja na koja je odgovarala. Da interes za temu postoji, dokazuje i preko 500 pitanja za ministricu, postavljenih na Facebook stranici emisije “Nedjeljom u 2”.

Govoreći o školi u koju će hrvatska djeca ići, ministrica je rekla da je naglasak na tome da više ne uče toliko napamet, nego da se s njima radi na istraživanjima, problemima, da krenu od nečega što im je poznato, kazala je.

– Primjerice Priroda i društvo, odnosno Priroda u petome razredu – više neće krenuti sa svemirom i svijetom, što je, priznat ćete, dosta apstraktno djeci u petom razredu, nego od zavičaja. Znači moja županija, Hrvatska, što me okružuje, i onda postavljanje pitanja. Zatim u matematici, ako želimo povezati s geografijom, kad radimo postotke i udjele, idemo to povezati grafički, dakle da djeca razmišljaju izvan okvira. Ili ako govorimo o hrvatskom jeziku, ne da uče napamet životopis nekog pisca, pjesnika, nego da možda upriliče igrokaz i na neki način daju svoje kritičko promišljanje, da nauče postavljati pitanja. I da znaju razliku između onoga kada odgovore s činjenicama, argumentima i kada daju svoje mišljenje – pojasnila je.

Na pitanje zašto se neki profesori onda javljaju sa suprotnim doživljajem, pa između ostalog kažu da je u nekim predmetima došlo do povećanja gradiva, odgovara:

– To vam je sad ta razlika između subjektivnog dojma i činjenica. Što kažu činjenice? Ako napravite neko istraživanje među onima koji su taj kurikulum provodili ili su prošli edukaciju vezanu uz to, a imamo rezultate iz Škole za život, 1300 ljudi je odgovaralo na ovakva pitanja, a imamo i rezultate s edukacije za one koji su detaljno prolazili kurikulum, oni kažu da je kurikulum reduciran. Ali nije samo stvar u tome što piše sadržajno, nego način na koji se to radi – rekla je.

Neki nastavnici kažu i da je u petom razredu ubačeno gradivo iz šestog, sedmog i osmog razreda, na što Divjak odgovara da su se sadržaji i način rada koji su na snazi bili 25 godina – promijenili. Ponavlja da se radi na suvremenijem pristupu baziranom na promišljanju, postavljanju pitanja, radu u grupi.

Zamjeraju joj da se priklonila parcijalnom, a ne cjelovitom rješenju kurikularne reforme.

– Što bi zapravo cjelovitost ovdje značila? – odgovara protupitanjem ministrica i dodaje da je 2015. godine “nešto samo zamišljeno, bez podloge i sredstava, da se možda može provesti u nekoj fiktivnoj državi, a teško u jednoj Hrvatskoj”.

Ministrica se dotaknula i sustava ocjenjivanja. U cjelovitoj kurikularnoj reformi bila je predviđena kombinacija vanjskog i školskog vrednovanja, ministrica kaže kako nije istina da je vanjsko vrednovanje izbačeno, nego se ono vrši kroz maturu i nacionalne ispite. Kazala je i da Škola za život neće ukinuti opći prosjek ocjena te da je ideja da učitelj autonomno prema kriterijima zna dobro vrednovati učenika.

Komentirala je i slučaj profesora Marka Šolića koji je dobio opomenu pred otkaz jer nije zadovoljan programom koji učenici imaju pri odlasku u Vukovar, što je prokomentirao na svom Facebook profilu.

– Tu su dvije stvari. Prvo, mislim da ne smijemo uvoditi verbalni delikt ni na koji način u naš prostor. Druga je stvar da škola ima etički kodeks i treba vidjeti je li to u skladu sa zakonskom regulativom – rekla je.

Na pitanje je li kažnjen opravdano ili ne, odgovorila je: “Nemam pojma”. Mora se provjeriti zakonska osnova za to, dodala je pa pojasnila na primjeru:

– Kada ste ministrica, možete iznositi mišljenje koje je vaše, ali kada su ovakvi pojedinačni slučajevi u pitanju, morate biti sigurni što govorite.

Kratko je prokomentirala i medijske napade zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, kazavši kako još uvijek ne zna razloge za to.

– Ta vrsta napada, ta vrsta retorike, primitivizam, balkanski način govora, seksizam, možda se od toga mogu obraniti jer sam zrela osoba, ali prenositi takvu poruku mladim generacijama je loše – zaključila je, piše HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari