Pratite nas

Pregled

Tihomir Vinković: Temeljni problem su oni teroristi koji su već ovdje, a ne toliko ovi koji će se vratiti

Objavljeno

na

Mogu li se europske države oduprijeti zahtjevu američkog predsjednika Donalda Trumpa da prihvate oko 800 boraca takozvane Islamske države uhvaćenih u Siriji?

Kako tretirati njihove supruge i udovice, koje same ili s djecom traže povratak u svoje matične zemlje? Hoće li Europu preplaviti džihadisti? Nosi li predstojeće razdoblje novu eskalaciju terorizma? Trebaju li europske države dopustiti povratak boraca tzv. Islamske države i njihovih obitelji? To su neka od pitanja na koje smo pokušali dobiti odgovore u emisiji Otvoreno.

Već se dulje vrijeme govori da je takozvana Islamska država pred slomom, a to potvrđuju i posljednji podaci s terena.

– Slom je zapravo prava riječ. Vode se posljednje operacije protiv 500-tinjak džihadista koji se nalaze na istoku Sirije kod granice s Irakom, a radi se o pokrajini Deir ez-Zor. Teritorijalno, Islamska država bi trebala nestati. Kalifat je u jednom trenutku imao teritorij veći od Velike Britanije na kojem je bilo više od deset milijuna ljudi. S druge strane Islamska država živi u Indoneziji, Filipinima, u zapadnoj Africi. Ona se i dalje širi, objašnjava Željko Trkanjec.

Pred nama su veliki problemi u Siriji, čak možda i veći nego u ratno doba. Tu je pitanje izgradnje porušene zemlje, humanitarni problemi te problem veliki naraštaj terorizma. Po Europi i po svijetu porast će teroristički napadi, jer će sada naći nove moduse, priključiti se drugim terorističkim organizacijama, pojašnjava stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec.

– Ne očekujem tako brzu stabilizaciju toga prostora, dodaje.

Pitanje je i što će SAD napraviti po pitanju Sirije.

– Amerikanci tamo službeno nisu izveli intervenciju za razliku od Rusije i Irana. Oni su bili više prisutni na dijelu gdje su Kurdi te granica s Turskom. Oni su tamo došli “završiti posao”. Naravno da će SAD zadržati tamo posebne postrojbe. Temeljni problem je oni koji su već ovdje, a ne toliko ovi koji će se vratiti. Ti koji se vraćaju, za njih se zna tko su, pojašnjava komentator HRT-a Tihomir Vinković.

Otprilike 1500 do 5000 ljudi koji su se borili, već su se vratili u Europu. Što znamo o njima?

– Svaka država ima sigurnosne agencije koje dijelom nadziru tu situaciju. No, oni se ne mogu kontrolirati 24 sata dnevno. Vi zapravo za dobar dio ljudi ne znate da su bili tamo, dodaje Filip Dragović, savjetnik ministra Davora Božinovića.

Mogu li se europske države oduprijeti zahtjevu američkog predsjednika Donalda Trumpa da prihvate oko 800 boraca takozvane Islamske države uhvaćenih u Siriji?

– Sve bi ih zemlje trebale primiti, osim ako se oformi sud u Iraku ili Siriji gdje bi se sudilo tim ljudima, ako dakle imaju državljanstvo zemalja Europske unije. Posebno žene i djecu će morati primiti, kaže Tihomir Vinković.

– Trump svašta govori, a službe često zanemaruju njegove tvitove. Ne stoji njegova ideja da će ih pustiti jer postaju prijetnja. Mogu u Afganistan itd., neće oni tako lako do Europe, smatra Trkanjec dodajući da su sve terorističke napade u Europi izvodili “domaći” koji su živjeli na tom području, a ne oni koji su došli s ratišta na Bliskom istoku.

– Postavlja se pitanje je li moguće borce deradikalizirati jer će se oni prije ili kasnije naći na slobodu. Nijemci tvrde da je to kod nekih moguće jer su razočarani onime što su doživjeli na ratištu, kaže Trkanjec dodajući da se će oni sigurno biti pod prismotrom.

Filip Dragović postavlja i pitanje hoće li društva prihvatiti “rehabilitirane borce” Islamske države.

– EUROPOL i Interpol imaju pune baze podataka, na sigurnosnom polju je puno napravljeno, ali je ovo pitanje šire od sigurnosnog.

Što se tiče susjedne BiH, petorica Afganistanaca su uhićeni, a povezani su s međunarodnim terorizmom.

– Trebamo vidjeti o kakvoj se povezanosti radi, pretpostavljam da je tu bila jaka međunarodna suradnja. Nije jasno s kojom terorističkom organizacijom su povezani i o kakvim se djelima radi, dodaje Dragović.

BiH jako dobro rješava pitanje terorizma, a zbog uloge islamske zajednice u tom društvu, za razliku od zapadne Europe gdje islamski centri nisu pod kontrolom država.

– Važno je spomenuti zakon koji je donijela Austro-Ugarska 1916. godine kada je islam postao službena religija u BiH. Ne postoji suživot, već život te zajednice. Islamska zajednica u BiH i Hrvatskoj je odigrala ogromnu ulogu da se pokušaji radikalizacije maksimalno minoriziraju, zaključuje Željko Trkanjec.

 

BiH sprema akciju protiv terorista: Treba zatvoriti kritične točke na granici

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Igor Vukić objavio popis Ustaša-Dalmatinaca u Jasenovcu

Objavljeno

na

Objavio

Ovdje je popis ustaša 4. (dalmatinske) satnije 1. bojne Ustaškog obranbenog zdruga iz Jasenovca, sastavljen 16. kolovoza 1942. godine.

Vojnici su se potpisali pod peticiju kojom su tražili da im se vrati zapovjednik, satnik Josip Duvančić, koji je došao u sukob s Vjekoslavom Luburićem i drugim časnicima iz UOZ-a. Sukob je izbio zbog navodnog zapostavljanja Dalmatinca, odbijanja da im se priznaju zasluge u borbama protiv partizana i četnika, slabijem opremanju od ostalih, osobito hercegovačkih satnija, itd.

Pozivam sve da pregledaju popis i možda pronađu nekoga koga poznaju: djeda, oca, prastrica ili ujaka. Javite nam ako vas neko ime potakne da potražite njegovu sliku, memoarski zapis ili da nam prepričate što vam je govorio, ispod glasa, na nekom obiteljskom okupljanju. Nažalost na dokumentu osim imena i prezimena vojnika i njihovih potpisa, nema drugih podataka

Ovi ljudi su u Jasenovcu držali vanjsku stražu oko logora, a sa zatočenicima su imali dodir tek ako bi pratili neke skupine zatočenika na radove izvan logora a uvečer bi ih vraćali natrag na počinak u logor.

Ustaše 4. satnije 1. bojne UOZ

1. Marko Slipčević
2. Josip Mujan
3. Ivan Markić
4. Paško Karaga
5. Ante Validžić
6. Mile Andabaka
7. Nikola Bilić
8. Krste Minga
9. Mate Sikavica
10. Josip Grčić
11. Marko Burnać
12. Mile Konforta
13. Slavko Čulina
14. Paško Perica
15. Josip Ikica
16. Ivan Topić
17. Josip Tarabarić
18. Stipan Čulina
19. Frane Mihaljević
20. Ivan Jakić
21. Ivan Vukšić
22. Stipe Leko
23. Ante Tomić
24. Ivan Klepo
25. Ivan Odak
26. Jakov Mujan
27. Pavao Pučić
28. Petar Pučić
29. Ante Andabaka
30. Ante Tošić
31. Frane Tomić
32. Ivan Borzić
33. Josip Andabaka
34. Mate Goreta
35. Joso Ivić
36. Jakov Tomić
37. Mate Lojić
38. Niko Begonja
39. Josip Vukušić
40. Marko Pendelj
41. Niko Vukušić
42. Josip Škeljo
43. Ante Berać
44. Nikola Marić
45. Ivan Juričić
46. Stipe Marić
47. Andrija Požar
48. Ante Dokoza
49. Mijo Dodig
50. Josip Bilić
51. Stipan Pučić
52. Ivan Grčić
53. Petar Pađen
54. Marko Buljević
55. David Ujaković
56. Ivan Šimić
57. Luka Matoš
58. Mate Rakić
59. Ivan Tomić
60. Frane Vujević
61. Drago Ercegovac
62. Petar Biloš
63. Ante Šućur
64. Mirko Stanković
65. Pajo Konforta
66. Niko Grgić
67. Ivan Ramljak
68. Mate Validžić
69. Tomo Ponoš
70. Adem Duran
71. Stipan Milaković
72. Mijo Štrkalj
73. Josip Dujić
74. Mijo Radeljić
75. Joso Buljan
76. Mile Mujan
77. Joso Šperanda
78. Ante Grgić
79. Josip Kardum
80. Paško Grgić
81. Ivan Marijanović
82. Petar Bunardžija
83. Petar Malenica
84. Marko Prdić
85. Jerko Šarić
86. Mile Grcić
87. Petar Lasić
88. Pilip Madžar
89. Ivan Dujić
90. Marko Bačić
91. Marko Dujić
92. Stipe Ćurko
93. Ivan Validžić
94. Ante Prgeša
95. Ivan Križanović
96. Mirko Zeljko
97. Ante Ujević
98. Ivan Andabaka
99. Niko Andabaka
100. Joso Sočo
101. Milim Škiljo
102. Miroslav Bradašić
103. Stjepan Kulušić
104. Josip Dučić
105. Ante Jurković
106. Jakov Martinović
107. Josip Škiljo
108. Josip Kardum
109. Ante Klisović
110. Ivo Hrstić
111. Petar Matić
112. Milan Bronić
113. Jandre Belić
114. Luka Gudelj
115. Ilija Kulić
116. Božo Grcić
117. Mile Ćevid
118. Ivan Vukušić
119. Marko Kardum
120. Mile Atlija
121. Ivan Vidović
122. Stjepan Dodig
123. Stipe Bilopavlović
124. Josip Odak
125. Roko Grcić
126. Joso Matić
127. Ilija Ledenko
128. Joso Lovrić
129. Ivan Tošić
130. Ante Lovrić
131. Joso Ćevid
132. Mate Lojić
133. Ilija Martinović
134. Božo Jurić
135. Ivan Sarić
136. Jerko Tošić
137. Josip Vukušić
138. Joso Ćaćić
139. Luka Zdero
140. Grgo Andabaka
141. Ivan Bubalo
142. Josip Goreta
143. Ivan Pučić
144. Marko Klepo
145. Krste Kulušić
146. Mate Pendelj
147. Ivan Lojić
148. Josip Šarić
149. Marko Mujan
150. Mate Cigić
151. Mate Tomić
152. Filip Parat
153. Ante Perišić
154. Ivan Mucavac
155. Ivan Klepić
156. Marko Traljić
157. Ante Validžić
158. Drago Radas
159. Nikica Konforta
160. Mile Konforta
161. Vladimir Kasalo
162. Dane Kasalo
163. Ivan Petrović
164. Nikola Atlija
165. Petar Knez
166. Josip Banovac
167. Drago Šimić
168. Ante Bračić
169. Ivan Ljubičić
170. Božo Brajković
171. Vlade Kujundžić
172. Ante Ravlić
173. Niko Bilić
174. Vinko Erak
175. Krste Andabaka
176. Mijo Špiranović
177. Ivan Špiranović
178. Petar Špiranović
179. Stipe Špiranović
180. Ante Kardum
181. Stipan Bodrožić
182. Stipan Bodružić
183. Andrija Anić
184. Ivan Vujić
185. Ante Ivić /Ivanov/
186. Tomo Mihaljević
187. Ante Škiljo
188. Ante Bačić
189. Ante Ivić /Filipa/
190. Ante Sočo
191. Petar Džaja
192. Krste Šuljak
193. Frane Đidara
194. Jakov Kulušić /Šimunov/
195. Jakov Kulušić /Jakovljev/
196. Nikola Kulušić
197. Jakov Bašić
198. Pajo Škiljo
199. Jure Zelić
200. Paško Gambiroža
201. Petar Jelavina

(originalni dokument može se razgledati u Hrvatskom državnom arhivu, u fondu Hrvatski državni sabor Nezavisne države Hrvatske)

Foto: Igor Vukić/fb

Foto: Igor Vukić/fb

Foto: Igor Vukić/fb

Foto: Igor Vukić/fb

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Nino Raspudić: Macron želi pretvoriti EU u nad – paradržavu

Objavljeno

na

Objavio

Macronov manifest i prosvjedi bile su teme ovog Petog dana HRT televizije. Komentirali su: Aleksandar Musić, Nino Raspudić, Marijana Bijelić, Petar Tomev Mitrikeski.

Macron je u problemima pred EU izbore. Njegova popularnost je drastično pala. U svom manifestu on se obraća ‘europskim građanima’. Kaže da Europa nikad nije bila u većoj opasnosti. Od čega? Valjda, od njegovog gubljenja vlasti i gubljenja vlasti njemu sličnima. Govori o nekakvim prijetnjama i opasnostima, mi stariji se sjećamo takvih prijetnji iz nekih totalitarnih režima”.

“No što je Trump činio prema Kini, to bi Macron sad činio prema Americi. On govori protiv nacionalista, populista i demagoga, a sam je populist. Želi pretvoriti Europsku uniju u nad – paradržavu u kojoj manje zemlje ne bi mogle sudjelovati u donošenju odluka”, kazao je Nino Raspudić

 

Nino Raspudić: Diktatorica Veljača i dr. Bandić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari