Pratite nas

Najave

Tisuće vjernika idu na Kedžaru odati počast Divi Grabovčevoj

Objavljeno

na

Rijetki su oni koji nisu čuli za priču o Divi Grabovčevoj i Kedžari. Od davnina se hodočastilo na njezin grob, a posljednjih četrdesetak godina za hodočašće na Divin grob izabrana je prva nedjelja nakon blagdana sv. Petra i Pavla.

Taj dan dobio je ime Divin dan. I ove godine župa Doljani poziva na hodočašće na Keždaru koje će biti 1. srpnja 2018.

Program obilježavanja Divina dana započet će misom uočnicom u subotu 30. lipnja u 18 sati, koju će predvoditi i pod njom propovijedati fra Branko Malekinušić, župni vikar na Šćitu.

U nedjelju svečanu sv. misu u 11 sati predvodit će i pod njom propovijedati fra Sretan Ćurčić, gvardijan Franjevačkog samostana u Tomislavgradu.

Divin dan i Kedžara povod su i mjesto okupljanja brojnih hodočasnika iz Rame, Posušja, Širokoga Brijega, Gruda, Mostara… susjednog Tomislavgrada, Livna i drugih brojnih mjesta.

Posljednjih godina veliki broj hodočasnika dolazi i iz Hrvatske: Splita, Makarske, Trilja, Sinja, Knina… ali i veliki broj iseljenih Ramaca koji sada žive u mnogim mjestima diljem Hrvatske.

– Priču o Divi Grabovčevoj danas neki nazivaju legendom. Ali to nije legenda. To je stvarni događaj koji i danas predstavlja simbol snage vjere i ono što katolici trebaju biti. Pronađena je i lubanja na tome mjestu i vjeruje se kako je pripadala Divi.

Nažalost, u ono vrijeme nije bilo mogućnosti testovima potvrditi je li to uistinu ona. Ali vjernici vjeruju da jest i to potvrđuju svake godine kada u velikom broju dolaze na Kedžaru kako bi se pomolili na grobu Dive Grabovčeve – rekao je za Večernji list fra Ivan Pervan, župnik župe Doljani.

Diva Grabovčeva je djevojka iz hrvatskog naroda, rimokatoličke vjere, koja je živjela u 17. stoljeću za vrijeme turske vladavine. Mladi Tahir-beg Kopčić iz Kupresa svakako je htio imati Divu za ženu. Lijepo ju je zaprosio kada je imala dvadesetak godina, ali ona je odbila uz suglasnost svoje obitelji.

Zatim je beg poslao svoje pomoćnike da zaprose Divu u njegovo ime. Pronašli su je na paši sa stadom ovaca. Ona je ponovno odbila i čvrsto je bila pri svojoj odluci i pobjegla u planine. Tahir-beg Kopčić tada je ponovno došao, našao je, napao i ubio nožem.

Pokopana je na Vran-planini ispred Kedžare u blizini Prozora. Označen je njezin grob. Postavljen je brončani spomenik, rad kipara Kuzme Kovačića, 1998.

Prva hrvatska opera u BiH zove se “Diva Grabovčeva”, u čijoj je premijernoj izvedbi sudjelovalo oko 155 osoba, od čega 115 pjevača, a po prvi puta upriličena je 2016. u prepunoj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru.

Glazbeno-scensko je djelo u četrnaest slika i četiri čina. Autor glazbe je don Dragan Filipović, stihove (libreto) je napisao fra Ante Marić, dok aranžmane potpisuje Fedor Vrtačnik.

Film “Divin krik s Vrana” autora Miljenka Karačića dobio je na 15. ITF’CRO 2012. – Međunarodnom festivalu turističkog filma – posebno priznanje za “iznimno kvalitetnu te dojmljivu redateljsku i scenarističku priču o davnim zbivanjima na ovoj lokaciji, u funkciji očuvanja baštine i daljnjeg razvoja hodočasničkog turizma.

Dr. Ćiro Truhelka objavio je knjigu o Divi i njezinu grobu – “Djevojački grob: legenda iz bosanske prošlosti”. Marko Perković Thompson na albumu “Bilo jednom u Hrvatskoj” iz 2006. godine snimio je pjesmu “Diva Grabovčeva” u kojoj pjeva o njezinoj tragičnoj sudbini.

Ona će i dalje biti simbol inspiracije katolicima, jasna poruka da je odanost Bogu važnija i od samog života. Fra Ivan je pozvao sve vjernike da nazoče obilježavanju Divina dana u nedjelju na Kedžari, piše Večernji list

 

Tu zaplaču i Hrvati, jer tu usnu lipa Diva!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Predstavljanje knjige Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u BiH 1991. – 1995. u Bruxellesu

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/kolaž

Dana 20. veljače 2020. godine u Bruxellesu, u sjedištu Europskog parlamenta, održat će se predstavljanje dvojezične (na hrvatskom i engleskom jeziku) knjige Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.,

Knjiga 1. – 2., autora Davora Marijana i Ante Nazora (Knjiga 1.), te urednika Zlatana Mije Jelića i Petra Kolakušića (Knjiga 2.), u izdanju Udruge Hrvatska zvona i Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

Potreba za objavljivanjem knjige ovakvoga naziva i sadržaja pojavila se prije desetak godina, radi objedinjavanja i predstavljanja podataka o zločinima nad hrvatskim narodom i pripadnicima HVO-a u Domovinskom ratu u Bosni i Hercegovini.

Realizaciju ovog projekta pokrenuo je general Zlatan Mijo Jelić, uz pomoć i suradnju brigadira Petra Kolakušića, a rad na knjizi započeo je prije tri godine, prikupljanjem podataka o ubijenim civilima Hrvatima i zarobljenim pripadnicima HVO-a. Uz podatke o ubijenima, prikupljene terenskim istraživanjem i kontaktima sa suradnicima na ovoj knjizi, uglavnom ratnim zapovjednicima HVO-a i članovima udruga iz Domovinskog rata na lokalnim razinama, za stvaranje popisa ubijenih korišteni su podaci iz izvora (uglavnom gradiva HVO-a) te objavljenih knjiga i popisa smrtno stradalih osoba u ratu u BiH.

Radi razumijevanja povijesnog konteksta, odnosno okolnosti u kojima su počinjena ubojstva s obilježjem zločina nad Hrvatima u BiH u Domovinskom ratu, knjiga započinje znanstvenom studijom povjesničara dr. sc. Davora Marijana, koja čini glavni (I.) dio Knjige 1. Uz osvrt na političke prilike koje su uzrokovale raspad SFRJ i stvaranje RH, autor daje pregled sudionika rata i važnijih vojnih događaja u RH i BiH, s posebnom pozornošću na rat u BiH i sukob između ARBiH i HVO-a u dijelu BiH. Složenost problematike i problematičan prikaz u medijima koji često zanemaruje izvore o ratu u Bosni i Hercegovini, razlozi su zbog kojih je u knjizi, u odnosu na vojne operacije u Hrvatskoj, malo detaljnije prikazan vojni aspekt događaja u BiH, posebice muslimansko-hrvatski građanski rat u BiH.

Svoje zaključke autor temelji uglavnom na primarnim izvorima (arhivi u Hrvatskoj i arhiva Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu, izvori MORH-a i vojski u BiH te drugi izvori).

U Knjizi 2. su popisi civila Hrvata i zarobljenih pripadnika HVO-a hrvatske narodnosti koje su tijekom rata u Bosni i Hercegovini ubili pripadnici srpskih i muslimanskih snaga, a dijelom su navedena i imena vojnika HVO-a koji su ubijeni izvan izravnih borbenih djelovanja.

Podaci o smrtno stradalima i ubijenima u spomenutim popisima prikupljeni su na lokalnoj razini, na način da su udruge i pojedinci u svakoj od navedenih općina provjerili postojeće popise smrtno stradalih Hrvata u Domovinskom ratu i iz njih izdvojili civile i zarobljene pripadnike HVO-a za koje su imali podatak ili informaciju da njihova ubojstva imaju obilježje zločina, odnosno da su ubijeni izvan izravnih borbenih djelovanja.

Uz naglasak da suosjećaju s obiteljima svih žrtava rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995., uzrokovanog velikosrpskom politikom, urednici knjige istaknuli su da je namjera objavljivanja imena civila i zarobljenih pripadnika HVO-a koje su ubili pripadnici srpskih i muslimanskih snaga u Bosni i Hercegovini, upozoriti na stradanje hrvatskog naroda u ratu u Bosni i Hercegovini 1991./1992. – 1995., o čemu se zbog medijskih blokada malo zna.

Knjiga je podijeljena u dvije cjeline (Knjiga 1. i Knjiga 2.), a sastoji se od tri dijela, odnosno poglavlja:
Knjiga 1. (I. – II. dio; 624 stranice)

I. dio: Davor Marijan, Rat za opstojnost Hrvata, 1991. – 1995. (pregled političkih i vojnih događaja u Domovinskom ratu, s posebnim osvrtom na muslimansko-hrvatski sukob u BiH)

II. dio: Ante Nazor, Neke činjenice o zločinima nad Hrvatima u BiH i izvori o muslimansko-hrvatskom sukobu u dijelu BiH
Knjiga 2. (III. dio, 288 stranica)

III. dio: Prilog istraživanju zločina nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini (popisi ubijenih), priredili Zlatan Mijo Jelić i Petar Kolakušić.

Na predstavljanju u Europskom parlamentu o knjizi će govoriti: hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu dr. sc. Tomislav Sokol, dr. sc. Marko Tokić i Petar Kolakušić te djelatnici HMDCDR-a: dr. sc Ante Nazor, dr. sc. Julija Barunčić Pletikosić, dr. sc. Ana Holjevac Tuković i dr. sc. Ivan Radoš.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Premijera predstave ‘Dide, pobiše nam fratre!’ u Zagrebu

Objavljeno

na

Objavio

Zavičajna zajednica Široki Brijeg u Zagrebu organizira izvođenje predstave “Dide, pobiše nam fratre!” Predstava će se prikazati u subotu 29. veljače 2020. u 18:00 sati u velikoj dvorani Zvonimir u sklopu Doma hrvatske vojske na adresi Marka Stančića 6, 10000 Zagreb.

Predstavom izvođači, Franjevački svjetovni red i Frama Široki Brijeg, približavaju događaje od veljače do svibnja 1945. u Širokom Brijegu, Mostaru i ostalim mjestima Hercegovine kada su počinjeni zločini nad fratrima i katoličkim pukom, a završava prikazom Križnog puta – Bleiburgom.

Dramska radnja popraćena je kratkim filmovima, a većina dijaloga je na ikavici zapadne Hercegovine. Ovo će biti premijera predstave u Zagrebu i Hrvatskoj, a o kvaliteti predstave najbolje govori činjenica da je u nepuna tri tjedna od premijere napunila nekoliko dvorana diljem Hercegovine. Predstavu je napisala Mirela Lovrić, profesorica hrvatskog jezika u Srednjoj strukovnoj školi u Širokom Brijegu.

Pisana je na temelju svjedočenja preživjelih svjedoka, te po knjizi Joze Tomaševića Koške – „Istina o ubijenoj gimnaziji“. Drama je nagrađena na prošlogodišnjem natječaju Vicepostolature postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“ u sklopu obilježavanja dana sjećanja na pobijene franjevce i puk Širokog Brijega. Trećari i framaši zajedno su pripremali izvođenje drame te sugestijama nadopunili tekst prof. Lovrić.

Duhovni asistenti fra Dane Karačić i fra Augustin Čordaš sve su pratili budnim okom, a točku na i stavio je prof. Andrija Zeljko koji se rado odazvao suradnji sa svjetovnim franjevcima.

Dijalozi i scene iz 1945. ne ostavljaju nikoga ravnodušnim jer većina Hercegovaca kroz glumce prepoznaje svoje ćaće i matere, babe i didove u ulogama. Glumci, iako amateri, predstavili su vrijeme i događaje na dostojanstven način. Spomenuto je svih 66 pobijenih franjevaca i sva mjesta stradanja. Ulaz za predstavu slobodan je za sve posjetitelje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari