Pratite nas

Kronika

Tito – najveća laž, najveća obmana i najveća prijevara

Objavljeno

na

U četvrtak 23. svibnja bio sam u posjetu međimurskom glavnom gradu – Čakovcu. Nakon nekoliko provedenih sati u Čakovcu otišao sam u mjesto Kumrovec, u kojem je rođen Hrvat i komunist Josip Broz. Bio je to dugo planirani posjet, kako bi na svoj način razotkrio i upozorio na veliku laž, obmanu i prijevaru, koja je nedvojbeno duboko izvorište i svih današnjih teških problema u samostalnoj hrvatskoj državi. U Kumrovcu sam želio zabiti kolac u srce Walter Titove umjetne Jugoslavije i najveće zločinačke ideologije i organizacije u povijesti čovječanstva – Komunističke partije i komunizma. Nažalost, u Hrvatskoj je danas premalo ljudi koji imaju hrabrost javno izgovarati istinu i javno djelovati protiv jugoslavenskog i komunističkog raka, koji izjeda Hrvatsku i hrvatski narod. Ja se ne bojim i neću šutjeti sve dok ne umrem, ili dok me ne ubiju.

VRLO UGODAN BORAVAK U ČAKOVCU

U Čakovcu sam, u društvu s dragim prijateljima, gospođom Miro Cepanec i Zvonkom Zubčićem, koji su mi jako puno pomogli, proveo više od tri sata družeći se i razgovarajući s osobama svih mogućih uzrasta, koji danas žive u Hrvatskoj, ali i u raznim dijelovima svijeta, od Njemačke, Velike Britanije i Šri Lanke. Bilo je to još jedno poučno iskustvo i novi dokaz da o bolesnom stanju u Hrvatskoj s jednako velikim nezadovoljstvom govore ljudi u svim dijelovima naše lijepe Domovine, kojoj prijeti najozbiljnija opasnost od propasti i nestanka. Nemojmo taj zaključak samo tako lagano odbaciti. Prosječan hrvatski čovjek je strašno zbunjen i neinformiran.

Iako sam imao malu rezervu prije dolaska u Čakovec, većina ljudi, kojima smo dijelili letke i s kojima smo se upustili u razgovor, rekli su mi da imam njihov glas ako budem i službeno kandidat na predsjedničkim izborima. Posebice su se zanimali za novitet moje predkampanje, koju sam ja prvi uveo u praksu u Hrvatskoj.

Iz Čakovca smo se uputili na gotovo dvjesto kilometara dug put do Kumrovce. Vozili smo se sporednim cestama, a malo nam je “pomogao” i GPS da se duže vozimo.

DOLAZAK U MJESTO DUHOVA – KUMROVEC

 U Kumrovec smo stigli oko 4 sata popodne. Mjesto je izgledalo kao da je puno duhova – gotovo nismo vidjeli ni jednu osobu na malobrojnim ulicama. Brzo smo pronašli tri mjesta koja sam planirao posjetiti – Kuću Josipa Broza, Kumrovečku školu i Ured općinskog Vijeća.

Prvo smo otišli do spomenika zločincu i komunističkom diktatoru Walteru Titi, koji se nalazi pokraj rodne kuće Josipa Broza, čiji je identitet Walter Tito uzeo nakon što je Josip Broz ubijen u Španjolskom ratu 1939. godine.

Ispred spomenika održao sam šestominutni govor, držeći plakat, u kojem sam rekao da Walter Tito nije bio Josip Broz iz Kumrovca, nego da je ubačen u Komunističku partiju Jugoslavije nakon što je Josip Broz ubijen u Španjolskoj 1939., na zapovijed Staljina.

O sudjelovanju Josipa Broza u Španjolskom ratu u svojoj knjizi – Reason in Revolt, objavljenoj u Londonu 1948. godine, svjedoči engleski komunist Fred Copeman, koji je bio zapovijednik bataljona engleskih dragovoljaca u Španjolskom ratu. Josip Broz je bio zapovijednik bataljona Dimitrov, dragovoljaca s Balkana. Josip Broz je imao nadimak “Šapajev”. Copeman je u svojoj knjizi objavio i fotografiju Josipa Broza, na kojoj se jasno vidi da mu nedostaju dva prsta na lijevoj ruci. Ta fotografija zorno pokazuje kako gotovo da nema nikakve sličnosti između Josipa Broz i podmetnutog Waltera Tite.

TITO JE DAO POUBIJATI HRVATE ZATO ŠTO ON SAM NIJE BIO HRVAT

U govoru, koji se nadam da ću moći objaviti i na Facebooku (imam tehničke poteškoće) pozvao sam hrvatski narod, a posebno bivše i današnje hrvatske komuniste i Jugoslavene da konačno progledaju i odbace laž, obmanu i prijevaru, u koju su duboko vjerovali preko pola stoljeća, a, nažalost, mnogi i danas i dalje vjeruju. Drugi svjetski rat bio je laž, Komunistuička partija Jugoslavije bila je laž izgrađena na zločincu i masovnom ubojici Walteru Titu, koji je preuzeo identitet Hrvata Josipa Broza. To je ujedno i najbolje objašnjenje zašto Walter Tito nije imao nikakvih problema za pokolj preko pola milijuna Hrvata po završetku Drugog svjetskog rata. Da je to uistinu bio Josip Broz jako je malo vjerojatno da bi postupio tako krvoločno kao što se, bez imalo osjećaja krivnje, ponio masovni ubojica Walter Tito.

Ispred zloglasne Kumrovečke škole, u kojoj su se školovali, između ostalih, Ivica Račan, predsjednik SDP-a i Jadranka Kosor, predsjednica HDZ-a (danas ideološki identične globalističke i lijevo liberalne “partije”) istaknuo sam kako je to zapravo bila škola u kojoj su se školovali komunistički kadrovi, čija je jedina zadaća bila poslušno provoditi politiku Waltera Tite u držanju hrvatskog naroda u zarobljeništvu u Jugoslaviji te ubijati hrvatske državotvorne borce u emigraciji, kao i progoniti disidente u Hrvatskoj.

KINA ĆE OBNAVLJATI KOMUNIZAM U HRVATSKOJ

Upozorio sam i na suludu politiku premijera Plenkovića, koji i danas pozitivno gleda na ulogu zločinca Waltera Tita, i koji radi na ulasku Srbije u Europsku uniju, što će dovesti do novog i konačnog posrbljavanja Hrvatske i hrvatskog naroda.

Naravno, upozorio sam i na dogovor Plenkovića s kineskim političarima da članica Komunističke partije Jiang Yu kupi Komrovečku školu, koja bi trebala postati novo sjeme širenja komunizma u Hrvatskoj i obnove Jugoslavije.

Draga hrvatska braćo i sestre,  čuvajmo i spasimo Hrvatsku I hrvatski narod od velikog zla koje je u nama i među nama.

Antun Babić

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

U Italiji uhićen hrvatski državljanin povezan s krijumčarenjem 300 kg kokaina

Objavljeno

na

Objavio

U velikoj akciji talijanske policije uhićene su četiri osobe zbog međunarodne trgovine kokaina, a među njima i hrvatski državljanin.

Pošiljka sa 333 kilograma kokaina vrijednog oko 100 milijuna eura stigla je iz Brazila u talijansku luku La Spezia prije tjedan dana.

Skener je detektirao da 12 kontejnera paleta s crnim granitnim pločama ima različitu gustoću sadržaja i kilažu. U udubljenjima granitnih ploča bila je skrivena pošiljka od 300 paketa kokaina, piše Jutarnji.hr.

Policija je u akciji imena ‘Samba 2020’ u tajnosti zamijenila sadržaj paketa i tako ulovila četiri osobe – talijanskog, albanskog i hrvatskog državljanina te brazilsku državljanku.

Pretpostavlja se da je pošiljka bila namijenjena pripadnicima kalabrijske ‘Ndranghete, no policija tek mora istražiti i otkriti tko su ostali članovi upleteni u krijumčarenje droge, kao i kamo je sve droga trebala stići i tko su kupci.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

In memoriam Roger Scruton (1944-2020) obnovitelj konzervativizma

Objavljeno

na

Objavio

Za razliku od britanskih i anglo-saksonskih konzervativaca koji podržavaju gospodarski liberalizam i free trade ideologiju, Scruton smatra da tradicija konzervativizma počiva na duhovnim i političkim postulatima koji nadilazu samu ekonomsku sferu, te da suverenitet pojedinca ( individualizam) ne može sam “činiti društvo”.

U nedjelju 12. siječnja 2020, je preminuo Roger Scruton engleski filozof i pisac i jedan od najutjecajniji konzervativnih mislilaca. Scrutom se bavio estetikom i političkom filozofijom, bio je urednik konzervativnih političkih novina The Salisbury Review. Autor je pedesetak knjiga među kojima Značenje seksualnosti, Estetika glazbe i Kako biti konzervativac. Tijekom 1980-ih bio je začetnik uspostava mreža tajnih sveučilišta u Istočnoj Europi, pomažući disidentima, posebno Česima, u borbi protiv sovjetske cenzure.

Istodobno je marginaliziran od strane britanske inteligencije, nakon što je satirično kritizirao antirasizam u Timesu, i zbog toga nije promaknut kao što je trebao na sveučilištu. Njegova kritika multikulturalizma i njegova obrana nacije naišli su na oštre kritike progresivnih liberala u Londonu. Scruton je također zaslužan za obnovu konzervativne ekologije, i smatrao je da pitanje zaštite prirode pripada političkoj desnoj konzervativnoj obitelji. Vlada Teresa Maye u studenom 2018. godine povjerila mu je predsjedanje komisijom zaduženom za ljepotu u arhitekturi, (Building Better).

Nažalost, nakon polemike koju je pokrenuo novinar iz New Statemana, istaknuvši iz intervju Scrutonovu kritiku koncepta islamofobije i miješanje Georgea Sorosa u unutarnje poslove Mađarske, filozof je nepravedno optužen za antisemitizam i kukavički otpušten. Njegovo djelo „Značenje konzervativizma, ( the meaning of conservatisme) iz 1980., predstavlja “nepristojni pokušaj suzbijanja ideologije slobodne trgovine Thatcherijskih istraživačkih centara”. Naime, za razliku od britanskih i anglo-saksonskih konzervativaca koji podržavaju gospodarski liberalizam i free trade ideologiju, Scruton smatra da tradicija konzervativizma počiva na duhovnim i političkim postulatima koji nadilaze samu ekonomsku sferu, te da suverenitet pojedinca ( individualizam) ne može sam “činiti društvo”. Kao nasljednik Michaela Oakeshotta, Scruton je čuvar duge engleske konzervativne tradicije, koja je od Benjamina Disraelija i Roberta Peela, nastojala prilagođivati i korigirati učinke dvostruke revolucije, industrijske i tehničke s jedne strane, demokratske i individualističke-liberalne s druge strane. Kao takav, Scrutonov konzervativizam također u sebi nosi stalnu napetost između konzervativizma i liberalizma. Konzervativizam tako priznaje postojanje općeg dobra i potiče zajednice i posrednička tijela da ga ostvare, pridodaje veće mjesto ukorijenim autoritetima, hijerarhiji; osjetljiv je na ekscese modernog političkog projekta koji je u osnovi liberalni projekt.

Scruton je podržavao pluralne singularnosti lokalnog i regionalnog života i vjerovao u postojanje naroda i korisnost granica, podsjećao je s Disraelijem da “nacije imaju svoj karakter kao i pojedinci”, dok liberalna antropologija vodi k uspostavi tržišnog unificiranog svijeta kojem se upravlja univerzalnim zakonom. U članku poljskog povjesničara ideje Leszek Kolakowski ističe “konzervativnu-liberalnu-socijalističku” vjeru, tri senzibiliteta i političke ideje koje se ne moraju nužno isključivati, a filozofija i djelo Rogera Scrutona upravo su nastojali sintetizirati i pomiriti ova idejna stremljenja.

Kao autor knjige, « How to be a Conservative ?» (2014) Scruton naglašava kako konzervativizam ne pripada ni jednoj teoriji , ili bilo kojem obliku konstruktivizma već proizlazi iz svakodnevnog iskustva “ zajedničkih značenja” , zajedničkog osjećaja i intuicije da “dobre stvari mogu bili lako uništene , ali ne i lako izgrađene”: Načelo kooperativnosti i suradnje kao i solidarnosti je u središtu konzervativne misli, a zajednička kolektivna dobra kao « mir, sloboda, pravo, civilnost, zaštita vlasništva » trebaju biti zaštićeni i očuvani.

Individualizam se temelji na egoizmu i narcizmu i generira jedna oblik društvenog takmičenja i Darwinizma. Kooperativnost je razvidna i prisutna unutar « oikosa » ljuba prema domu, koji nadmašuje ideal nomadizma globalista poput Jacquesa Attalia. Scruton koji smatra da je nacionalni suverenitet ključni uvjet istinske demokracije, kritizira multikulturalizam koji proizlazi iz nastanka jedne « građanske kulture » koja se odvojila od tradicionalnih uporišta i favorizirala masovnu imigraciju iz siromašnih prema bogatim državama. Na drugu stranu, liberalizam je omogućio nastanak ideologije « Političke korektnosti » u kojoj je normizirani « zdrav razum » postao glavna poluga represije i obrnute represije u ime antirasizma.

Nakon Russel Jacobya koji je prezirao « tu desnicu koja štuje tržište i ujedno proklinje kulturu koja je izravni proizvod tog istog tržišta », Scruton se postavljao kritički u odnosu na liberalni konzervativizam. Naime malo je suvremenih konzervativnih intelektualaca koji su uvidjeli da kapitalizam koji se temelji na neograničenoj požudi za bogatstvom, nije kompatibilan s konzervativnim moralom.

Kao kritičar modela homo economicusa, Scruton smatra da je konzervativizam jedna vrsta duhovnosti koja brani primat kulturnog i teološkog nad politikom, reducirana na dobro funkcioniranje tržišta. U tom pogledu Roger Scruton naglašava da je „točka polazišta konzervativizma taj osjećaj da dobre stvari mogu bili olako uništene ali da ih je teže vratiti “: Dakle najbolje u sadašnjosti proizlazi iz spoznaje i kumulativnog odnosa prošlih iskustava.

Jure Vujić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari