Pratite nas

Kronika

Tito – najveća laž, najveća obmana i najveća prijevara

Objavljeno

na

U četvrtak 23. svibnja bio sam u posjetu međimurskom glavnom gradu – Čakovcu. Nakon nekoliko provedenih sati u Čakovcu otišao sam u mjesto Kumrovec, u kojem je rođen Hrvat i komunist Josip Broz. Bio je to dugo planirani posjet, kako bi na svoj način razotkrio i upozorio na veliku laž, obmanu i prijevaru, koja je nedvojbeno duboko izvorište i svih današnjih teških problema u samostalnoj hrvatskoj državi. U Kumrovcu sam želio zabiti kolac u srce Walter Titove umjetne Jugoslavije i najveće zločinačke ideologije i organizacije u povijesti čovječanstva – Komunističke partije i komunizma. Nažalost, u Hrvatskoj je danas premalo ljudi koji imaju hrabrost javno izgovarati istinu i javno djelovati protiv jugoslavenskog i komunističkog raka, koji izjeda Hrvatsku i hrvatski narod. Ja se ne bojim i neću šutjeti sve dok ne umrem, ili dok me ne ubiju.

VRLO UGODAN BORAVAK U ČAKOVCU

U Čakovcu sam, u društvu s dragim prijateljima, gospođom Miro Cepanec i Zvonkom Zubčićem, koji su mi jako puno pomogli, proveo više od tri sata družeći se i razgovarajući s osobama svih mogućih uzrasta, koji danas žive u Hrvatskoj, ali i u raznim dijelovima svijeta, od Njemačke, Velike Britanije i Šri Lanke. Bilo je to još jedno poučno iskustvo i novi dokaz da o bolesnom stanju u Hrvatskoj s jednako velikim nezadovoljstvom govore ljudi u svim dijelovima naše lijepe Domovine, kojoj prijeti najozbiljnija opasnost od propasti i nestanka. Nemojmo taj zaključak samo tako lagano odbaciti. Prosječan hrvatski čovjek je strašno zbunjen i neinformiran.

Iako sam imao malu rezervu prije dolaska u Čakovec, većina ljudi, kojima smo dijelili letke i s kojima smo se upustili u razgovor, rekli su mi da imam njihov glas ako budem i službeno kandidat na predsjedničkim izborima. Posebice su se zanimali za novitet moje predkampanje, koju sam ja prvi uveo u praksu u Hrvatskoj.

Iz Čakovca smo se uputili na gotovo dvjesto kilometara dug put do Kumrovce. Vozili smo se sporednim cestama, a malo nam je “pomogao” i GPS da se duže vozimo.

DOLAZAK U MJESTO DUHOVA – KUMROVEC

 U Kumrovec smo stigli oko 4 sata popodne. Mjesto je izgledalo kao da je puno duhova – gotovo nismo vidjeli ni jednu osobu na malobrojnim ulicama. Brzo smo pronašli tri mjesta koja sam planirao posjetiti – Kuću Josipa Broza, Kumrovečku školu i Ured općinskog Vijeća.

Prvo smo otišli do spomenika zločincu i komunističkom diktatoru Walteru Titi, koji se nalazi pokraj rodne kuće Josipa Broza, čiji je identitet Walter Tito uzeo nakon što je Josip Broz ubijen u Španjolskom ratu 1939. godine.

Ispred spomenika održao sam šestominutni govor, držeći plakat, u kojem sam rekao da Walter Tito nije bio Josip Broz iz Kumrovca, nego da je ubačen u Komunističku partiju Jugoslavije nakon što je Josip Broz ubijen u Španjolskoj 1939., na zapovijed Staljina.

O sudjelovanju Josipa Broza u Španjolskom ratu u svojoj knjizi – Reason in Revolt, objavljenoj u Londonu 1948. godine, svjedoči engleski komunist Fred Copeman, koji je bio zapovijednik bataljona engleskih dragovoljaca u Španjolskom ratu. Josip Broz je bio zapovijednik bataljona Dimitrov, dragovoljaca s Balkana. Josip Broz je imao nadimak “Šapajev”. Copeman je u svojoj knjizi objavio i fotografiju Josipa Broza, na kojoj se jasno vidi da mu nedostaju dva prsta na lijevoj ruci. Ta fotografija zorno pokazuje kako gotovo da nema nikakve sličnosti između Josipa Broz i podmetnutog Waltera Tite.

TITO JE DAO POUBIJATI HRVATE ZATO ŠTO ON SAM NIJE BIO HRVAT

U govoru, koji se nadam da ću moći objaviti i na Facebooku (imam tehničke poteškoće) pozvao sam hrvatski narod, a posebno bivše i današnje hrvatske komuniste i Jugoslavene da konačno progledaju i odbace laž, obmanu i prijevaru, u koju su duboko vjerovali preko pola stoljeća, a, nažalost, mnogi i danas i dalje vjeruju. Drugi svjetski rat bio je laž, Komunistuička partija Jugoslavije bila je laž izgrađena na zločincu i masovnom ubojici Walteru Titu, koji je preuzeo identitet Hrvata Josipa Broza. To je ujedno i najbolje objašnjenje zašto Walter Tito nije imao nikakvih problema za pokolj preko pola milijuna Hrvata po završetku Drugog svjetskog rata. Da je to uistinu bio Josip Broz jako je malo vjerojatno da bi postupio tako krvoločno kao što se, bez imalo osjećaja krivnje, ponio masovni ubojica Walter Tito.

Ispred zloglasne Kumrovečke škole, u kojoj su se školovali, između ostalih, Ivica Račan, predsjednik SDP-a i Jadranka Kosor, predsjednica HDZ-a (danas ideološki identične globalističke i lijevo liberalne “partije”) istaknuo sam kako je to zapravo bila škola u kojoj su se školovali komunistički kadrovi, čija je jedina zadaća bila poslušno provoditi politiku Waltera Tite u držanju hrvatskog naroda u zarobljeništvu u Jugoslaviji te ubijati hrvatske državotvorne borce u emigraciji, kao i progoniti disidente u Hrvatskoj.

KINA ĆE OBNAVLJATI KOMUNIZAM U HRVATSKOJ

Upozorio sam i na suludu politiku premijera Plenkovića, koji i danas pozitivno gleda na ulogu zločinca Waltera Tita, i koji radi na ulasku Srbije u Europsku uniju, što će dovesti do novog i konačnog posrbljavanja Hrvatske i hrvatskog naroda.

Naravno, upozorio sam i na dogovor Plenkovića s kineskim političarima da članica Komunističke partije Jiang Yu kupi Komrovečku školu, koja bi trebala postati novo sjeme širenja komunizma u Hrvatskoj i obnove Jugoslavije.

Draga hrvatska braćo i sestre,  čuvajmo i spasimo Hrvatsku I hrvatski narod od velikog zla koje je u nama i među nama.

Antun Babić

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Hrvatsko društvo političkih zatvorenika’ kod Predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak 14.06.2019.g. predstavnike Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ). U izaslanstvu su bili: dr. Anđelko Mijatović, mag. Marko Grubišić, dr. Marijan Čuvalo, akademski slikar Miljenko Romić i Prof. Mirna Sunić-Žakman.

Teme razgovora bile su aktivnosti HDPZ-a, Leksikon hrvatskih političkih zatvorenika i izgradnja Memorijalnog centra žrtava totalitarnih režima u Zagrebu.

Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar i književnik, predao je Predsjednici RH glasilo HDPZ-a „Politički zatvorenik“. Ovo glasilo proglašeno je jednim od najboljih glasila u postkomunističkim zemljama. Knjigu „Naše robijanje – hrvatske žene u komunističkim zatvorima“, autorice Kaje Pereković, bivše predsjednice HDPZ-a, predala je Predsjednici RH Prof.  Mirna Sunić-Žakman.

Sveukupno 3016 žena osuđeno je u komunističkoj Jugoslaviji, u razdoblju od 1945. do 1987. na zatvorsku kaznu iz političkih razloga.  Veliki broj žena izdržavao je zatvorsku kaznu bez sudske presude. ( U ovu brojku nisu uračunate desetine tisuća žena i djece njemačke narodne skupine ( „folksdojčeri“) zatvoreni u jugoslavenskim komunističkim koncentracionim logorima u ranoj komunističkoj Jugoslaviji ( FNRJ), tj. u Valpovu, Virovitici, Krndiji, Gakovu, Velikoj Pisanici, Sremskoj Mitrovici, itd.)  Predsjednici RH Kolindi  G. Kitarović nazočni gosti HDPZ-a  također su spomenuli  majke, supruge i obitelji političkih zatvorenika u komunističkoj Jugoslaviji i njihove velike žrtve koju su podnosile u brizi za opstankom članova svojih obitelji, kao i teška materijalna preživljavanja. Najveći teret bila je trajna društvena i negativna obilježenost : „narodni neprijatelji“.

Predsjednici gđi Kolindi G. Kitarović  nazočni su predložili izgradnju  spomenika „Hrvatska žena“ kao trajan spomen na njihovu žrtvu.

O zahtjevnom radu na Leksikonu hrvatskih političkih zatvorenika govorio je dr. Marijan Čuvalo, predsjednik zagrebačke podružnice HDPZ-a. Leksikon bi trebao sadržavati sve dostupne podatke o svakom političkom zatvoreniku od 1945. -1990. godine. Predsjednik HDPZ mag. Marko Grubišić naglasio je veliku važnost žrtve političkih zatvorenika u stvaranju neovisne i demokratske Hrvatske. Mnogi politički zatvorenici stupili su kao dragovoljci 1991. u hrvatske vojne postrojbe s ciljem obrane nove Hrvatske. Nažalost, mladi naraštaji o toj temi vrlo malo znaju, dočim se u školskim programima o toj temi malo piše.

Izgradnjom multimedijalnog Memorijalnog centra žrtava totalitarnih  režima u Zagrebu mladi naraštaji i šira javnost dobilli bi uvid u razmjere komunističke  represije. Lokacija je već osigurana u suradnji s Gradom Zagrebom. Prema Rezoluciji Vijeća Europe 1481 sve postkomunističke zemlje osnovale su takve muzeje sjećanja koji su iznimno dobro posjećeni. Akademski slikar Miljenko Romić, autor projekta Spomen doma-muzeja Ovčara u Vukovaru,naglasio je i potrebu uključenja  hrvatskog iseljeništva u taj projekt – ne toliko novčanim sredstvima već memorabilijama, dokumentima i predmetima vezanim za temu muzeja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je namjeru posjetiti  bivše komunističke zatvore na  otoku  Sv. Grgur, Goli otok  i ženski zatvor u Požegi.

Autor: Prof. Mirna Sunić-Žakman

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

HRS poziva na deblokiranje deponije Uborak, kako bi se Mostar mogao očistiti

Objavljeno

na

Objavio

Kada su se dijelili milijuni KM za upravljanje otpadom na Uborku, suradnja grada, županije i Federacije je cvjetala. Danas kada je Mostar u situaciji ekološke katastrofe, problem Uborka i žitelja koji se s pravom bune zbog onečišćenja se prebacuje poput ping pong loptice. Problem je potrebno sustavno i dugoročno riješiti te deblokirati deponiju, jer blokiranjem deponije u pitanje se dovodi zdravlje žitelja cijelog grada i okolice, priopćeno je iz Gradskog odbora HRS Mostar.

Iz HRS-a navode da je u sklopu EU Phare projekta „Strategija upravljanja otpadom u BiH“ Europska Komisija  do 2000. godine u deponiju Uborak uložila oko 13 milijuna KM. U sklopu IPA projekata za period od 2007. godine do 2011. za izgradnju postrojenja za reciklažu u deponiji Uborak je otišlo je 2,5 milijuna eura.

-Postrojenje je pušteno u probni rad 23.10.2013. godine, ali je mutnim radnjama od strane tvrtke „General servis“ Sarajevo i neradom gradske uprave blokiran rad nove deponije gdje se nalazi ovo postrojenje. Uz sve ovo, hercegovačke općine koje svoj otpad odlažu na Uborak na godišnjoj razini putem dotacija za odlaganje su u Uborak uložile oko 2 milijuna KM, priopćeno je.

HRS-ovci podsjećaju gradsku upravu Mostara  kako je odlukom Federalnog ministarstva okoliša, deponija Uborak je morala biti zatvorena još 2013. g.

“Podsjećamo također kako je Federalna inspekcija još 2014. ustvrdila protuzakonito izdavanje urbanističkih suglasnosti za određene dijelove deponije, za što nitko nije odgovarao, a na osnovu kojih su utrošeni novci „Strategije“. Dodamo li ovome još mutnu i netransparentnu privatizaciju „Komosa“, lako se dođe do zaključka kako žitelji grada Mostara zdravljem plaćaju nemar i nerad gradske uprave”, navodi se u priopćenju HRS-a.

HRS je mišljenja da  ministarstvo okoliša HNŽ i Vlada HNŽ, kako kažu,  “pilatovski” peru ruke od trenutne ekološke katastrofe u Mostaru te podsjećaju kako je Vlada obvezna pred Skupštinu donijeti Plan i program zaštite okoliša u skladu kojeg se namjenski moraju trošiti proračunski novci za očuvanje okoliša.

-U međuvremenu se novcem proračunskih korisnika plaćaju stranački projekti i predizborna kampanja vladajućih stranaka, posebice preko Fonda za okoliš HNŽ, priopćeno je.

“Kada se sve zbroji, novac koji je utrošen „za očuvanje okoliša“ ne samo da je bio dovoljan za sanaciju deponije Uborak, nego sasvim dovoljan za sustavno rješavanje problema odlaganja otpada putem procesa održivog odlaganja otpada u skladu sa EU direktivama koje nalažu potpuno odvajanje otpada, reciklažu i potpunu zabranu proizvodnje i korištenja plastike za jednokratnu upotrebu”, stoji u priopćenju GO HRS Mostar.

HRS u potpunosti podržava zahtjeve žitelja sjevernog dijela grada koji blokadom deponije izražavaju svoje nezadovoljstvo. -No, također ih pozivamo na razum. Blokada bi mogla dovesti do veće štete, a to je zaraza širih razmjera slijedom neodvoženja otpada iz grada, ali i drugih mjesta Hercegovine, piše u priopćenju.

“Rješenje se mora tražiti u institucijama. GO Mostar HRS-a će putem svog pravnog odjela podnijeti kaznene prijave, ne samo zbog aktualne situacije u gradu Mostaru, nego i zbog netransparentnog utroška sredstava za sanaciju otpada. Također, u pripremi imamo i prijedlog Zakona o održivom gospodarenju otpadom kojeg ćemo prezentirati u Skupštini HNŽ (ako se uopće ista udostoji održati u ovoj godini), budući da isti ne možemo prezentirati u gradskom vijeću čija je to nadležnost”, priopćeno je.

HRS ovim putem poziva na deblokiranje deponije kako bi se Mostar mogao očistiti, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari