Pratite nas

Kronika

Titove zasluge za Hrvatsku: samo 1945. pobio između 85 i 198,5 tisuća Hrvata

Objavljeno

na

Prema nekim izračunima, primjerice K. Katalinića, stvarni gubici Hrvata (uključujući i muslimane) vezani uz Bleiburg i ‘križni put’ iznose minimalno 85.000, vjerojatno 135.500 i maksimalno 198.500 osoba. Za sve njih je izravno odgovoran Josip Broz Tito.

tito-nozTito je taj koji je Ustavom omogućio da Hrvatska bude samostalna. Ako netko zna čovjeka koji je za Hrvatsku napravio više od Tita, nek’ mi ga pokaže, rekao je danas na proslavi rođendana tog komunističkog diktatora Željko Kolar (SDP), zagorski župan.

„Upute Trećeg odsjeka OZN-e Prve armije podređenim divizijskim opunomoćenicima OZN-e, od 6. svibnja 1945., kada su se jedinice Jugoslavenske armije pripremale za oslobađanje Zagreba, jasno prikazuju postupak sa zarobljenicima. ‘[…] sve zarobljenike i druga lica koje brigade budu hvatale i upućivale diviziji, uzimati u postupak i prečišćavati. Ovo ne znači, da brigade treba sve zarobljenike da upućuju vama, nego one čiste na licu mesta, a ono što ostane, što se prikupi posle toga, koje brigade usled svojih vojničkih zadataka neće imati vremena da čiste, neka šalju vama. […] Stav prema zarobljenim oficirima i zarobljenicima važi prema ranijim uputstvima. Oficire čistite sve redom, osim ako za nekoga dobijete od OZN-e ili partije da ga ne treba likvidirati. Uopšte u čišćenju treba biti energičan i nemilosrdan. […]‘.  Upute OZN-e za likvidacije zarobljenih neprijatelja bile su jasne i nedvojbene: ‘Sve ustaše i SS-ovce likvidirati, naročito oficire. Također likvidirati i domobranske oficire, osim onih koji su prema podacima partijske organizacije ili OZNE sarađivali sa NO pokretom’“, pojasnio je povjesničar Vladimir Geiger u razgovoru za narod.hr okolnosti likvidacija u poraću.tito_May_1944-468x460

Vladimir Geiger navodi da je od svibnja 1945. do siječnja 1947. u logorima u Hrvatskoj, odnosno do ožujka 1948. u logorima u Vojvodini, život je izgubilo oko 4000 do 4500 hrvatskih Nijemaca, pretežito djece, žena i starijih osoba.

„Nadnevci kao 8. svibnja 1945. ili 22. lipnja 1941., bez obzira na sve suvremene revizionističke pokušaje njihove rehabilitacije u celofanu fluidnog “antifašizma”,  u svome su temelju neodvojivi od cjeline jugoslavenskog komunističkog naslijeđa“, rekao je Zlatko Hasanbegović povjesničar s Instituta društvenih znanosti “Dr. Ivo Pilar” za narod.hr.

„Oni su konstitutivni elementi jugoslavenske komunističke totalitarne vladavine, pa je naš odnos prema njima zapravo odnos prema toj istoj vladavini“, kazao je Hasanbegović.

„Sadržaj tog konkretnog „antifašizma“ su jugoslavenska država i nedemokratski komunistički poredak, a što je sve u suprotnosti s dvjema temeljnim ustavnim vrjednotama na kojima počiva moderno hrvatsko društvo: hrvatska država i demokracija“, istaknuo je Hasanbegović.

narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Lübeck – Napadač s nožem ozlijedio 14 osoba

Objavljeno

na

Objavio

Jedan muškarac nožem je napao ljude u busu u njemačkom gradu Lübecku.

Kako piše njemački ln-online, prema iskazu svjedoka, do napada je došlo nakon što je napadač na pod bacio ruksak iz kojeg se krenulo dimiti.
Ljudi su počeli vrištati, a napadač je krenuo u pohod u kojem je ozljeđeno 14 osoba, a prema posljednjim informacijama, nema mrtvih, piše VečernjiList.

Da je do napada došlo potvrdila je i policija, koja je obavijestila da su raspoložive snage na terenu. Također, dodaju kako je napadač uhićen na licu mjesta. Neki lokalni mediji spominju da je uz nož imao i pištolj, ali to još nije potvrđeno.

Policija pokrajine Schleswig-Holstein, u kojoj se nalazi Luebeck, ranije je na svom Twitter profilu objavila kako je u gradu u tijeku velika policijska akcija.

– U Luebecku je u tijeku veliko raspoređivanje policije” napisali su iz policije. “Istražujemo situaciju te ćemo se kasnije javiti s više informacija”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Kapetan Dragan pobjesnio u sudnici: ‘Ovo je fašistički progon, pa mene je i JNA mrzila’

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, kojega optužnica Županijskog državnog odvjetništva tereti za ratne zločine nad hrvatskim vojnicima i civilima u četvrtak je iznoseći svoju obranu na splitskom Županijskom sudu odbacio krivnju za sve što mu se optužnicom stavlja na teret

Vasiljković je iznio obranu, ali nije želio odgovarati na pitanja sudskog vijeća, optužbe i obrane. Kazao je da je cijeli sudski proces ‘opsesivno fašistički progon‘, a nakon što ga je sudac Damir Romac upozorio da ne vrijeđa nastavio je da od procesa ne bi ostalo ništa ‘kada bi isključili fašizaciju Hrvatske‘.

Odbacio je tvrdnje da je ikada imao veze sa zatvorom na kninskoj tvrđavi upitavši kako netko može biti ratni zarobljenik prije rata s obzirom da je rat u Knin došao 1995.

‘Ja sam dao prijedlog da se zatvor izmjesti i napravi mokri čvor. Ne znam kome je palo napamet da me predstavi kao čuvara zatvora kada je tamo bilo toliko puno policije. Želim reći kako sam 12 godina zatvoren od čega 11 godina bez optužnice. Oduzeli su mi 12 godina života. Čak su i Alojzija Stepinca držali u kućnom pritvoru, a ja sam 12 godina u zatvoru’, kazao je Vasiljković.

U svojoj je obrani kazao i da je Glinu napustio 27. srpnja u 14 sati, a u optužnici ga se tereti da je djela počinio 30. srpnja. Istaknuo je kako je ‘komično’ sve ono što o tom slučaju pišu novine.

‘Veće su šanse da sam zapovijedao Anti Gotovini nego JNA. Pa oni su mene mrzili. Ne samo da nisam počinio ratni zločin nego se zapitajte zašto sam postao to što jesam’, rekao je Vasiljković na kraju svoje obrane.

Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije.

Na teret mu se stavlja da je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Uz to je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje.

Tijekom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, opljačkana je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari