Pratite nas

Pregled

Titovi zločini – masovna ubijanja Hrvata u Hercegovini i Crnoj Gori

Objavljeno

na

Nakon svibnja 1945. na područje Bosne i Hercegovine transportirani su zarobljenici iz hrvatskih logora i zatvora, posebno iz Požege i Slavonskoga Broda.

Najveći broj tih zarobljenika zatočen je u logorima Sarajeva i Mostara iz kojih je nepoznat broj odvezen prema Stocu, Nevesinju, Bileći, Trebinju i Crnoj Gori.

Po izjavama većega broja svjedoka te se osobe nikada nisu vratile kućama zbog čega se pretpostavlja da su pobijene u većem broju jama i grobišta na području istočne Hercegovine. Speleološka istraživanja potvrdila su da se u pojedinim jamama nalaze ljudske kosti, no stradanje Hrvata na tome području još je uvijek slabo istraženo. Iako većina svjedočanstava govori o dolasku zarobljenika preko Slavonskoga Broda, tragovi vode i prema Splitu i Dubrovniku. Veći broj izvora, uključujući i arhivsko gradivo, potvrđuje bliske kontakte i suradnju dalmatinskih i hercegovačkih komunista te tijela vlasti (poglavito OZNA-e), zbog čega je istraživanje ratnih zločina počinjenih na području istočne Hercegovine i južne Dalmacije vrlo složeno.

Područje istočne Hercegovine i Crne Gore vjerojatno je jedno od većih stratišta Hrvata u Drugome svjetskom ratu i poraću. Pretpostavlja da su Križnim putem kroz to područje prošli deseci tisuća zarobljenih Hrvata te skončali u jamama i na drugim stratištima. Prema Šematizmu Katoličke crkve u Jugoslaviji iz 1939. na području trebinjske biskupije, župe Nevesinje i dijelova župe Blagaj i Glavatičevo živjelo je nešto manje od 30.000 katolika. Dosadašnjim istraživanjima na tom je području registrirano 4515 žrtava, što znači da je u ratu i poraću stradalo najmanje 15 % ukupnoga hrvatskog stanovništva. Od toga je 684 djece do 15 godina i 817 žena.

O stradanju hrvatskoga pučanstva u Hercegovini progovorio je biskup dr. Petar Čule koji je u rujnu 1945. na biskupskoj konferenciji u Zagrebu istaknuo i sljedeće: „Po dolasku u svako selo OZNA je dala pobiti po nekoliko ljudi, da drugima zada strah. U Mostaru svi su zatvori odmah bili puni. Zatvorenici su bili uglavnom Hrvati-katolici… Iz zatvora i logora odvađani su po noći čitavi kamioni puni katolika i ubijeni bez ikakve sudske presude, tako da broj pobijenih katolika sa teritorija ove biskupije u godini 1945. ide u više hiljada… Izbjeglice iz istočne Hercegovine (kotar Stolac) moraju se vraćati natrag u staru postojbinu, ali im je tamo sve porušeno, pa kad ništa nemaju hrane se korjenima. Nešto hrane dobivaju što dolazi od Unre, ali tek nakon što se podmire muslimani i pravoslavni. Nijedna vjera nije toliko šikanirana kao katolička… radi se o fizičkom istrebljenju katolika… Katolici su raja koja mora muslimanima kulučiti kao u doba osmanlijskog feudalizma.“

U Hercegovini je masovna streljanja i ubijanja vršena su oko Mostara, gdje su ubijali i bacali ljude u Neretvu, odvodili ih i ubijali u jamama oko Stoca. Samo u jami Varduša kod Ljubinja nalazi se oko 7000 ubijenih Hrvata, kao i na ostalim stratištima oko Nevesinja, Trebinja, Bileće, Ljubinja i drugdje.

Mnoge uhićene Hrvate u Hercegovini vlakovima su vodili prema Crnoj Gori, usputno ih na pojedinim željezničkim postajama izvodili iz vagona, odvodili ih prema unaprijed određenim jamama: kraj Hrženoga Dola, Veličana, Jasenice – Luga, Taleža, Oraha, Gluhe Smokve, Aleksine Međe, Babina Zuba, Vilusa, oko Bileća i u kanjonu Morače i likvidirali ih u njima.

Veliki broj zarobljenih Hrvata odveden je još istočnije od Hercegovine prema Nikšiću i Podgorici u Crnoj Gori gdje su na svirepi način ubijeni. Samo na Čemovskom polju kraj Podgorice u lipnju 1945. likvidirano je nekoliko stotina zarobljenih hrvatskih vojnika.

Tako su kosti hrvatskih mladića osim u susjednoj Sloveniji ostale razbacane i nepokopone i u drugim susjednim državama nastalim na području bivše Jugoslavije.

Blagdani koji su prošli, kao sjećanje na pokojne, prilika su da se i tih nikada pronađenih i pokopanih Hrvata sjetimo u svojim molitvama. (narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

REKVIJEM ZA VUKOVARCE I ŠKABRNJANE

Objavljeno

na

Objavio

Vama koji ste strpljivo čekali svoje krvnike na pragovima domova, u hladnim podrumima, u crkvama, na ulicama, livadama, u poljima i vinogradima i šutke odlazili na gubilišta.

Vama koji ste gledali kako Vam ubijaju i kolju najmilije, ruše kuće, razaraju svetišta, skrnave groblja i raspela, a niste uzvratili mržnjom i osvetom.

Vama koji ste se sretali oči u oči s dželatima na rubovima zajedničkih grobnica i izgovarali u sebi posljednje molitve Svevišnjem čuvajući u srcima slike najmilijih.

Vama koji ste prije umorstva bili uniženi u svome ljudskom dostojanstvu, ali ostali uspravni i čisti pred Bogom.

Vama koji ste svoj ovozemaljski put završili pod ruševinama gradova i sela, u bezimenim jamama i vrtačama, u logorima i mučilištima, bez znaka križa i obilježja.

Vama koji ste istrgnuti rukom krvnika iz svoga djetinjstva i mladosti u grobove ponijeli neproživljene dane, neostvarene snove i nedosanjane ljubavi.

Vama koji nikad niste ugledali svjetlo dana jer su Vas ubijali u utrobama majki.

Vama koji ste ustali protiv Zla i krvavo se borili za hrvatsku slobodu ne mareći za oganj, čelik i smrt i ne štedeći svojih života.

Vama s imenom i prezimenom i Vama bezimenima čije su kosti posijane diljem Domovine, a ne znaju Vam se sudbine ni grobišta.

Za sve Vas danas palim svijeću i molim…

I svečano obećavam:

Neću Vas zaboraviti!

I učit ću svoju djecu da pamte. A oni neka svojoj djeci kažu. I djeca njihove djece svojoj djeci…

Zaborav bi bio grijeh. Neoprostivi grijeh.

Svaka Vaša rana i moja je. I svaka suza i jecaj i bol, svaki drhtaj, vapaj, jauk, molitva…

Bog je milostiv.

Nadam se susretu s Vama u Vječnosti.

S Vama, najboljima između nas.

Zlatko Pinter / Kamenjar.com

 

Veliki razgovor Mladena Pavkovića s Markom Miljanićem, ratnim zapovjednikom obrane Škabrnja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Jandroković u Vatikanu izrazio zabrinutost za Hrvate u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Multilateralizam i jačanje demokracije odgovor su na aktualne izazove u svijetu, kazao je u subotu predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković nakon sastanka s državnim tajnikom Svete Stolice za odnose s državama Paulom Gallagherom u Vatikanu s kojim je razgovarao o situaciji u regiji i svijetu.

Jandroković je kazao da su na sastanku potvrđeni izvrsni bilateralni odnosi između Hrvatske i Svete Stolice. “Izdvojio bih to da smo još jednom potvrdili izvrsne odnose koji postoje između RH i Svete Stolice”, kazao je Jandroković u izjavi za novinare nakon sastanka s nadbiskupom Gallagherom.

“Zahvalio sam još jednom na svemu što je Sveta Stolica učinila za Hrvatsku od početka naše neovisnosti. To je bila jedna od prvih zemalja koja nas je priznala i pružali su pomoć tijekom Domovinskog rata, tijekom našeg ulaska u Europsku uniju”, podsjetio je.

“Sveta Stolica je zemlja koja je prijateljska Hrvatskoj i vjerujem da će se ti odnosi produbiti i biti takvi i u budućnosti”, kazao je.

Jandroković i Gallagher razgovarali su i o situaciji u hrvatskom susjedstvu.

“Iskazao sam još jednom zabrinutost za položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ali isto tako sam rekao da je Hrvatska zainteresirana za proširenje Europske unije i spremni smo pomoći svim našim susjedima koji imaju ambiciju postati članicom Europske unije”, kazao je.

Ponovno je naglasio i da hrvatski narod želi da kardinal Alojzije Stepinac bude proglašen svetim što je moguće prije te ponovio poziv Svetom Ocu da posjeti Hrvatsku.

Velik dio razgovora bio je posvećen situaciji u svijetu, raznim međunarodnim pitanjima i izazovima.

“Suglasili smo se da je najbolji odgovor na sve ove prijetnje i ugroze koje danas postoje u svijetu jačanje multilateralizma, jačanje demokracije kao odgovora na rastući populizam i, naravno, razgovori među državama, među narodima, koji jedini mogu riješiti probleme, dakle izbjegavanje nasilja i ratova na sve načine”, kazao je.

Konkretnih razgovora o mogućem potpisivanju provedbenih sporazuma za Vatikanske ugovore nije bilo, kazao je.

“O tome danas nije bilo riječi. Mi smo konstatirali da su naši odnosi izvrsni, da ih želimo produbljivati i da imamo visok stupanj razumijevanja i suglasja o mnogim temama, ali nismo išli u konkretne razgovore. To je više posao izvršne vlasti”, zaključio je Jandroković.

Jandroković je također u sklopu posjeta Vatikanu u krstionici Papinske bazilike svete Marije Velike prisustvovao misi na hrvatskome jeziku koju je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić te je zatim otkrio klesanu kamenu ploču na hrvatskome jeziku i glagoljskom pismu.

Pločom se komemorira činjenica da je papa Hadrijan II. još 868. godine odobrio starocrkvenoslavensku liturgiju i glagoljske liturgijske knjige, čime su se jedino Hrvati koristili u kontinuitetu zapadne rimske liturgije sve do II. Vatikanskog sabora i uvođenja vernakularnih jezika u opću liturgiju.

Pokrovitelji postavljanja ploče su Hrvatski sabor i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, a Jandroković je tom prigodom istaknuo kako se njezinim postavljanjem na tom svetom mjestu ostavlja neizbrisivi trag o dubokoj povijesnoj vezi Hrvata i Katoličke crkve.

Jandroković se u sklopu dvodnevnog radnog posjeta Italiji u četvrtak sastao s predsjednicom Senata Mariom Elisabetom Alberti Casellati te je posjetio Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima. U petak se pak sastao s potpredsjednicom Zastupničkog doma talijanskog parlamenta Marijom Ederom Spadoni i predsjednicom Odbora za vanjske i europske poslove Martom Grande.

(Hina)

 

Bakir Izetbegović opet najavio jačanje obrambene moći BiH i pozvao Bošnjake na jedinstvo

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari