Pratite nas

Gospodarstvo

Tko će imati dovoljno novca za otkup onih 20% dionica HEP-a?

Objavljeno

na

Dok mi čekamo, Srbi će graditi LNG terminal.  HEP za ovu sezonu nema izbora nego kupiti ruski plin, a Rusi oglašavaju da će ga i sljedećih godina prodavati preko PPD-a.

Nakon takvog poslovnog odnosa sam po sebi nudi se odgovor na pitanje: tko će imati dovoljno novca za otkup onih 20% dionica HEP-a?

Nekako je ispod radara naših medija prošla vijest kako se Srbiji nudi da, zajedno s Grčkom i Bugarskom, gradi LNG terminal u grčkoj luci Aleksandrupoli. Naime, kako pišu beogradski mediji, Srbija će sudjelovati u projektu zakupljivanjem jedne petine budućeg terminala, koji treba biti sagrađen do kraja 2019., odakle će plin biti transportiran do bugarske Stare Zagore, a odande, preko Dimitrovgrada k Nišu, gdje Srbi planiraju graditi svoj terminal.

Za gradnju infrastrukture Europa im pak nudi 49,6 milijuna eura. Na taj će način Srbija, kaže se dalje, osigurati ne samo veliki devizni priljev od transporta tog plina prema Rumunjskoj, Ukrajini i drugim zemljama u Europi nego i energetsku neovisnost o ruskom plinu, koji sada kupuju preko Mađarske. Moguće da ova vijest nije naišla na širi odjek u našim medijima kako se ne bi uznemiravala javnost dok joj se bez ograda i komentara serviralo priopćenje ruskog Gazproma kako je PPD-u po povoljnim uvjetima prodao plin kojim se mogu podmiriti potrebe hrvatskoga tržišta u idućih deset godina. Ova je ponuda, jasno, ruski odgovor na inicijativu, koju je podržao i američki predsjednik Trump, da se kod nas na Krku konačno počne graditi LNG terminal.

Nuđenjem jeftinog plina na dulji rok želi se stvoriti slika da je taj terminal Hrvatskoj nepotreban kako bi se kupilo hrvatsko tržište. No netko bi mogao reći, kad je već sama inicijativa oko izgradnje LNG terminala na Krku toliko spustila cijenu ruskome plinu, koliko bi ona tek bila niža da se taj terminal i sagradi? Unatoč tome što je terminal na Krku ovom ruskom ponudom već počeo otplaćivati sebe, to pitanje se uopće ne postavlja, nego se sada kroz medije gura slika kako je Hrvatskoj terminal postao skupa i neisplativa investicija. I zaista, prepreke za gradnju našeg terminala na Krku nisu male, samo što one nisu ekonomske, već političke prirode.

Pored naše već opjevane efikasnosti, tu su i nepovoljni uvjeti pod kojima nam je Europska komisija odobrila financiranje od sto milijuna eura za gradnju plutajućeg terminala, koji su takvi da nam njima više pomažu da ga nikad ne izgradimo nego obrnuto. Naime, jedan od uvjeta je da moramo imati u vlasništvu i poseban brod, umjesto da ga uzmemo na leasing, što jako poskupljuje provedbu čitavog projekta i odgađa njegovu realizaciju jer trenutačno na tržištu nema dostupnih takvih brodova. Osim toga, zanimljivo je da se taj brod mora graditi u EU, a oni se u Europi prave samo u Njemačkoj, pa izgleda kako smo novac od Europske komisije dobili za subvencioniranje njemačke brodogradnje. I dok se u vezi s našim terminalom na Krku susrećemo samo s opstrukcijom, s druge strane, vidimo da EU sada financijski i politički snažno gura izgradnju LNG terminala u Aleksandrupoliju. Uz Grke, u ovaj su projekt uključeni Bugari kako bi im se kompenziralo odustajanje od gradnje Južnog toka, a sada im se priključuje i Srbija koju se nagrađuje za poslušnost i vjernost Njemačkoj. Tako se stvara blok zemalja na Balkanu koji čine neki oblik Nekako je ispod radara naših medija prošla vijest kako se Srbiji nudi da, zajedno s Grčkom i Bugarskom, gradi LNG terminal u grčkoj luci Aleksandrupoli. Naime, kako pišu beogradski mediji, Srbija će sudjelovati u projektu zakupljivanjem jedne petine budućeg terminala, koji treba biti sagrađen do kraja 2019., odakle će plin biti transportiran do bugarske Stare Zagore, a odande, preko Dimitrovgrada k Nišu, gdje Srbi planiraju graditi svoj terminal.

Za gradnju infrastrukture Europa im pak nudi 49,6 milijuna eura. Na taj će način Srbija, kaže se dalje, osigurati ne samo veliki devizni priljev od transporta tog plina prema Rumunjskoj, Ukrajini i drugim zemljama u Europi nego i energetsku neovisnost o ruskom plinu, koji sada kupuju preko Mađarske. Moguće da ova vijest nije naišla na širi odjek u našim medijima kako se ne bi uznemiravala javnost dok joj se bez ograda i komentara serviralo priopćenje ruskog Gazproma kako je PPD-u po povoljnim uvjetima prodao plin kojim se mogu podmiriti potrebe hrvatskoga tržišta u idućih deset godina.

Ova je ponuda, jasno, ruski odgovor na inicijativu, koju je podržao i američki predsjednik Trump, da se kod nas na Krku konačno počne graditi LNG terminal. Nuđenjem jeftinog plina na dulji rok želi se stvoriti slika da je taj terminal Hrvatskoj nepotreban kako bi se kupilo hrvatsko tržište. No netko bi mogao reći, kad je već sama inicijativa oko izgradnje LNG terminala na Krku toliko spustila cijenu ruskome plinu, koliko bi ona tek bila niža da se taj terminal i sagradi? Unatoč tome što je terminal na Krku ovom ruskom ponudom već počeo otplaćivati sebe, to pitanje se uopće ne postavlja, nego se sada kroz medije gura slika kako je Hrvatskoj terminal postao skupa i neisplativa investicija. I zaista, prepreke za gradnju našeg terminala na Krku nisu male, samo što one nisu ekonomske, već političke prirode. Pored naše već opjevane efikasnosti, tu su i nepovoljni uvjeti pod kojima nam je Europska komisija odobrila financiranje od sto milijuna eura za gradnju plutajućeg terminala, koji su takvi da nam njima više pomažu da ga nikad ne izgradimo nego obrnuto.

Naime, jedan od uvjeta je da moramo imati u vlasništvu i poseban brod, umjesto da ga uzmemo na leasing, što jako poskupljuje provedbu čitavog projekta i odgađa njegovu realizaciju jer trenutačno na tržištu nema dostupnih takvih brodova. Osim toga, zanimljivo je da se taj brod mora graditi u EU, a oni se u Europi prave samo u Njemačkoj, pa izgleda kako smo novac od Europske komisije dobili za subvencioniranje njemačke brodogradnje. I dok se u vezi s našim terminalom na Krku susrećemo samo s opstrukcijom, s druge strane, vidimo da EU sada financijski i politički snažno gura izgradnju LNG terminala u Aleksandrupoliju.

Uz Grke, u ovaj su projekt uključeni Bugari kako bi im se kompenziralo odustajanje od gradnje Južnog toka, a sada im se priključuje i Srbija koju se nagrađuje za poslušnost i vjernost Njemačkoj. Tako se stvara blok zemalja na Balkanu koji čine neki oblik “pravoslavne uspornice” koja bi trebala spriječiti Turski tok, kako bi Njemačka kroz Sjeverni tok 2 postane glavni distributer ruskog plina u Europi. Grčko-bugarsko-srpski LNG bit će jače guran od EU, jer predstavlja “uspornicu” za alternativne energetske tokove, dok će naš terminal na Krku biti izložen opstrukciji jer je dio “uspravnice” koja predstavlja direktnu prijetnju njemačkom monopolu na distribuciju ruskog plina u Europi. Kroz ovaj energetski projekt vrši se dodatni pritisak na naš projekt izgradnje terminala na Krku, jer se godišnji protok u Nišu računa na 6 mlrd. kubika, dok bi kapacitet krčkog terminala bio 2,6 mlrd. kubika, što je gubitak potencijalnog tržišta.

No za naše peripetije oko izgradnje LNG terminala na Krku, čime bi se kreirala naša energetska neovisnost, prije svega su odgovorne naše političke elite koje ovaj projekt otežu već desetak godina. Razlog tomu je što imamo spasitelje koji nam se na malim ekranima kunu u obranu nacionalnih interesa, a kada se kamere isključe, pune džepove ruskim novcem. Dok mi tako smišljeno otežemo, drugi, čak i oni koji su pod tradicionalno snažnijim ruskim utjecajem, traže za sebe alternative i grabe prilike koje im se ukazuju.

Imati izbor uvijek je bolje od ovisnosti. Tako HEP za ovu sezonu nema izbora nego kupiti ruski plin, a Rusi preko svojih medija oglašavaju da će ga i sljedećih godina prodavati preko PPD-a. Nakon takvog poslovnog odnosa sam po sebi nudi se odgovor na pitanje: tko će imati dovoljno novca za otkup onih 20% dionica HEP-a? koja bi trebala spriječiti Turski tok, kako bi Njemačka kroz Sjeverni tok 2 postane glavni distributer ruskog plina u Europi.

Grčko-bugarsko-srpski LNG bit će jače guran od EU, jer predstavlja “uspornicu” za alternativne energetske tokove, dok će naš terminal na Krku biti izložen opstrukciji jer je dio “uspravnice” koja predstavlja direktnu prijetnju njemačkom monopolu na distribuciju ruskog plina u Europi. Kroz ovaj energetski projekt vrši se dodatni pritisak na naš projekt izgradnje terminala na Krku, jer se godišnji protok u Nišu računa na 6 mlrd. kubika, dok bi kapacitet krčkog terminala bio 2,6 mlrd. kubika, što je gubitak potencijalnog tržišta. No za naše peripetije oko izgradnje LNG terminala na Krku, čime bi se kreirala naša energetska neovisnost, prije svega su odgovorne naše političke elite koje ovaj projekt otežu već desetak godina.

Razlog tomu je što imamo spasitelje koji nam se na malim ekranima kunu u obranu nacionalnih interesa, a kada se kamere isključe, pune džepove ruskim novcem. Dok mi tako smišljeno otežemo, drugi, čak i oni koji su pod tradicionalno snažnijim ruskim utjecajem, traže za sebe alternative i grabe prilike koje im se ukazuju. Imati izbor uvijek je bolje od ovisnosti. Tako HEP za ovu sezonu nema izbora nego kupiti ruski plin, a Rusi preko svojih medija oglašavaju da će ga i sljedećih godina prodavati preko PPD-a.

Nakon takvog poslovnog odnosa sam po sebi nudi se odgovor na pitanje: tko će imati dovoljno novca za otkup onih 20% dionica HEP-a?

Borislav Ristić/Večernji List

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Kako se samo usuđuje…

Objavljeno

na

Objavio

Na sjeveru Europe postoji jedna fina država, fini neki ljudi, fini telefoni, (fino mito) … U toj državi su fine i prosječne plaće i iznose samo nekih cca 4 000 €. Zanimljivo, ta fina država i zove se Finska.

Sve nešto lijepo, krasno i fino, pa čak su i najuspješniji u povlačenju sredstava iz EU fondova i s rekordnih 56,0 %, koliko su do sad povukli i isplaćeno im je,  uporno stoje na vrhu ljestvice u Grafikonu ispod.

Fina ta država Finska!

Na sjeveru Europe, ali malo zapadnije ako pogledamo globus ili zemljovid ( samo da Zemlja nije okrugla) postoji još jedna fina država i zove se Irska.
„Obećana zemlja“ u kojoj  je isto sve baš nešto lijepo i krasno, čak je i trava zelenija nego u nekim drugim državama. Čak imaju i veći BDP po stanovniku od jedne fine Finske, a kamoli ne od jedne jadne, siromašne i „lijene besposličarske“ Hrvatske.

I u Irskoj sve nešto lijepo i krasno i uz zeleniju travu, pa čak su i oni drugi na ljestvici u EU po povlačenju sredstava iz EU fondova s visokih 50,0%, koje im je naravno i isplaćeno i natječu se s Finskom: Tko će više – Tko će brže!

Kako neki kažu, „što južnije – to tužnije“, eto, na jugu Europe nalazi se i jedna malena zemlja s tisuću otoka, beskrajnom ljepotom, Nacionalnim parkovima, najljepšim plažama, dobrim i radišnim ljudima, ….

Ta država zove se Hrvatska i na ljestvici o povlačenju sredstava iz UE fondova uporno zauzima posljednje 28. mjesto, uporno. To su sigurno neki nesposobni ljudi kojima je još u sjećanju ona TV emisija dragog nam čovjeka Mladena Kušeca, ali samo  legendarne riječi, „Patuljci pojma nemaju“!

Sve lijeno, lupež do lupeža, nesposobni, nepismeni, …jer da nije tako zar bi bili zadnji na ljestvici država EU po povlačenju sredstava iz EU fondova koji su do sad uspjeli povući, eto, jadnih i bijednih 23,0 %.

Ponukan jednim člankom na jednom „hrvatskom“ internetskom portalu pod naslovom: „Hrvatska ponovo najgora u EU po povlačenju novca iz fondova: povučeno samo 17% odobrenog“, a što sam mogao drugo nego provjeriti istinitost navoda veleumnih „analitičara“ i „stručnjaka“.
Čitajući već sam naslov, proplakao sam….suza suzu stiže…jedva sam tu noć i prespavao budan.

Kako čovjeku – Hrvatu ne bi došlo plakati kad mu netko uporno servira da je Hrvatska najgora, ma ne u EU, već u cijelom sunčevom sustavu i sva sreća da nemamo podatke iz Galaksije jer bi i tamo po nekim autorima i „stručnjacima“ sigurno bili najgori.

Ovaj Grafikon je točan i kaže da je RH najgora!

No, je li baš tako kako nas opisuju „stručnjaci“, veleumni „analitičari“ i ostali kojekakvi „kuriri“ loših vijesti po društvenim mrežama među kojima se, na žalost, ponekad pronađu i imena svjetskog glasa i hrvatskih znanstvenika!?

NIJE! ( ili u prijevodu: MALO MORGEN! )

Kakav bih ja to bio „samouki“ analitičar da nisam sve i osobno provjerio?! Otvorio sam stranicu: (https://cohesiondata.ec.europa.eu/overview ) i malo „šetao“ prostranstvima podataka, usporedbi, računao, opet uspoređivao, išao od zemlje do zemlje, kopao podatke i gle čuda: točno je, a ništa točno nije!

Hrvatska nije najgora!

1. Mjesto na ljestvici – Grafikonu zauzela je Finska s „osvojenih“ 56,0%,  odnosno s do sad isplaćenih 2 112 360 175,00 €. Bravo za Finsku!

2. Mjesto na ljestvici –Grafikonu zauzela je Irska s „osvojenih“ 50,0 %, odnosno s do sad ukupno isplaćenih 1 678 104 488,00 €! Bravo za Irsku!

28. Mjesto na ljestvici – Grafikonu, ujedno i posljednje, zauzela je najmlađa članica EU koja je primljena tek 01.07.2013. s „osvojenih“ 23.0 %, odnosno s do sad isplaćenih 2 227 153 082,00 €! Jadno za Hrvatsku!

Čekaj malo, čekaj malo, Rodijačeeee….. ‘ko je ode lud?

Hrvatska na zadnjem mjestu, a isplaćeno joj više nego prvoplasiranoj Finskoj i drugoplasiranoj Irskoj, a isplaćeno nam je više nego njima , a mi zadnji! Svašta!
Koja je ovo matematika, Bože moj!?!?

Znači, Ministarstvo kojemu je na čelu gospođa Gabrijela Žalac je uspjela sa svojim timom odraditi više projekata i izvući više novca, ali se to ne prizna i zato je RH zadnja.

U redu, takva su pravila jer se ide po postotnim bodovima, a ne po ukupno isplaćenim sredstvima.
No, što je ponukalo mnoge „naše“ analitičare da nam godinama „sole pamet“ kako smo uvjerljivo najgori, a to rade i dan danas?!?!

Naravno da sve napisano treba potkrijepiti i dokazima i sličicama (nije „Životinjsko carstvo“) jer slike nekako najbolje govore i kažu više od riječi.

Finska! Super! Nemam riječi prigovora!

Irska! Bravo! Nemam riječi prigovora!

Iz slika poviše, jasno je vidljivo da od početka i jedna i druga država, (kao i skoro sve ostale zemlje EU) rade „kako Bog zapovijeda“.

A sad malo šok! HRVATSKA!

Na sve tri slike žutom bojom je označen početak ( EU fondovi: 2014. – 2020.)
( 2014. – 2015. su svedene pod zajednički nazivnik 2015. u svim Grafikonima.)

Slobodno se poslužite povećalom ili mikroskopom ako ne možete uočiti žutu crtu (stupac) aljkavosti, nemara, nerada i „rezultata“ „naše „ 12. Vlade RH na čelu s g. Z.M. i sagledajmo dobro zbog čega smo na posljednjem mjestu ako se ljestvica računa samo po postotnim bodovima.
Za one koji ne vide, ne žele vidjeti ili žele i dalje prikriti i prikrivati „rezultate“ Partijske vlasti u RH, možda na slici ispod bolje uočite jednu malenu crvenu točku koja bi u stvarnosti trebala biti stupac. E to je Partija!

(Napomena: Grafikon poviše je zaključen 31.12.2018. i već su podatci zastarjeli, ali dovoljno govore o temi i što NIJE napravila Partijska vlast sa svojim satelitima na početku EU fondova za razdoblje 2014. – 2020.)( ako ne vidite opet ovu crvenu točku –„stupac“, molim, obratite se svom oftalmologu. Hvala!)

Moram napomenuti da ulaskom na link stranice poviše objavljenom je samo za one s računalima jer gdje god pomaknete „miš“ na bilo koju državu, odmah će vam se pokazati mnoge brojke i to neka vam bude „crta vodilja“ iz koji se možete uvjeriti u točnost prezentiranih podataka i usporedbi svake vrste. Naravno, kako podataka ima i previše u ovoj kratkoj analizi osvrnuo sam se na najupečatljivije, tj. na Finsku, Irsku i Hrvatsku.

Kako nam se godinama pokušavaju servirati upakirane LAŽI i neistine, tko zna, možda netko i progleda i vidi i uvjeri se da RH NIJE najgora članica EU obitelji i svatko tko to potencira svojim izjavama, objavama, analizama, člancima, sigurno nešto nije u redu s takvima. Razloga ima puno, ali istina je samo jedna.

Danas je puno jasnije i komu smeta ministrica Gabrijela Žalac i zbog čega.

Danas je puno jasnije i tko želi prikriti i sakriti nemar, nerad, aljkavost i „rezultate“ Partijskog „rada“, a oni su se „jadni“ pune dvije godine trudili da RH i ostane na zadnjem mjestu po svemu.

OSTAVKA!

Odmah i sad, ma što sad, jučer! Ma kako si je tamo neka ministrica Gabrijela Žalac uopće usudila sa svojim timom raditi za Hrvatsku i još izvući iz EU fondova više od Finske i Irske!

 KATASTROFA!

 Dvije godine za redom, 2014. i 2015., sav „rad“ i „uspjeh Partije“ ministrica Gabrijela Žalac je „bacila u vodu!!

Pa zna li uopće ona koliko je napora i upornog nerada utrošeno u dvije godine „naše drage Partije“ i njezinih satelita i sad sve „baciti u vjetar“? SRAMOTA! Odmah ju treba tužiti i cijeli njezin tim i to Komitetu CK SKH!

Komu danas nije jasno da Hrvatska napreduje, takvima je ionako sve suvišno tumačiti i takvima sigurno ne treba „bacati biserje pod noge“! Jedino je izuzetno zanimljivo da je „naša“ desnodesnica“ i „ljevica“ „ruku pod ruku“ kao da su vezani pupčanom vrpcom kad su u pitanju napadi na najbolju 14. Vladu RH na čelu s g. Andrejom Plenkovićem!

Kao „šlag na tortu“ svemu ovom moram dodati još jednu sliku tj. podatak. U trenutku nastajanju ovih redaka na stranicama: Europski strukturni i investicijski fondovi ( https://strukturnifondovi.hr/ ), stoji podatak o trenutno otvorenih 79 natječaja u ukupnoj vrijednosti u iznosu od 10.074.551.899,00 HRK!

I bez da spomenem da je u zadnjih tjedan dana zaključeno nekoliko Natječaja u vrijednosti od cca 5 milijardi kuna. Naravno, dežurni krivac je, ZNA SE, ministrica Gabrijela Žalac!

Bilo kako bilo,

Hrvatska ide dalje unatoč i usprkos,

a komu smeta, neka pati jer patit’ će još i više!

( https://kamenjar.com/ovo-su-rezultati-ministrice-gabrijele-zalac-i-njezinog-tima/ )

Milivoj Lokas/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Vlada braniteljima, građanima i tvrtkama otpisuje 700 milijuna kuna kredita

Objavljeno

na

Objavio

Vlada je na ovotjednoj sjednici donijela odluku o otpisu potraživanja po kreditima odobrenima po Kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske i kreditima odobrenima od strane bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje, temeljem koje će se ukupno otpisati 700 milijuna kuna.

Od toga se na Kreditni program zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske odnosi 32 milijuna kuna, a na bivši Fond za razvoj i zapošljavanje 670 milijuna kuna.

Povjerenstvo

U obrazloženju odluke se navodi kako je Vlada još 18. svibnja 1996. donijela Program zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske, po kojem je ukupno odobreno 3655 kredita (poljoprivrednicima 1791 kredit, za osnivanje obrta 1820 kredita, te poslodavcima za zapošljavanje 44 kredita) u ukupnom iznosu od 319,591.741 kunu. Temeljem donesenih odluka, od ukupno odobrenih 3655 kredita, a po zahtjevu korisnika kredita i pozitivnog mišljenja stručnog povjerenstva osnovanog pri Ministarstvu hrvatskih branitelja, dosad je bilo otpisano 1829 kredita u iznosu od 208,156.047 kuna.

Novom odlukom se otpisalo 285 kredita u iznosu od 32,139.659 kuna, a od toga je razlog za 30 otpisanih kredita smrt nositelja kredita, za 30 je maligna i teška kronična bolest, a za 82 je težak socijalni položaj korisnika kredita.

Kada je riječ o kreditnom programu Fonda za razvoj i zapošljavanje, u Vladi podsjećaju da je Fond za razvoj i zapošljavanje osnovan Zakonom o Fondu za razvoj i zapošljavanje koji se primjenjivao od 1. siječnja 2002. do 9. studenoga 2010. Njegove poslove je tada preuzelo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a 2012. poslove nadzora i naplate odobrenih kredita preuzelo je Ministarstvo financija. Tako je Ministarstvo financija preuzelo nadzor i naplatu za 208 kreditnih partija, odnosno 192 korisnika kredita, te je na dan 31. prosinca 2012. stanje navedenih kredita evidentirano u Glavnoj knjizi državnog proračuna u iznosu 1.622,410.528 kuna, od čega je ukupna glavnica iznosila 1.364,029.788 kuna (dospjela glavnica iznosila je 684,968.540 kuna, nedospjela glavnica 679,061.248 kuna), dok su ukupne kamate iznosile 258,380.739 kuna. Kao dio ukupnih mjera pomoći gospodarstvu, Vlada je 2013. donijela Uredbu o kriterijima za otpise i odgodu temeljem kojih je predvidjela davanje bespovratnih potpora u vidu otpisa u visini od 30 posto do 70 posto iznosa odobrenog i iskorištenog kredita, a na osnovi koje nisu svi podnijeli zahtjev za otpisom kredita. Iduće godine Vlada donosi uredbu kojom pooštrava kriterija za otpis i odgodu. I sada dolazimo do prilično nadrealne situacije, vezanu za dio od 670 milijuna otpisanih kredita iz ovog Fonda.

Pravne zapreke

Naime, korisnici kredita Fonda se počinju pozivati na svoja stečena prava temeljem spomenute Uredbe iz 2013., te pokreću sudske postupke. Državno odvjetništvo je tim povodom dalo mišljenje u kojem ne nalazi pravne zapreke za sporazumno rješavanje sporova, te navodi da bi se ne postupanjem i ne donošenjem odgovarajućeg akta temeljem spomenute Uredbe državni proračun izložio dodatnim troškovima i eventualnim novim zahtjevima za odštete. Zbog toga je Vlada sada donijela odluku o otpisu ukupno oko 670 milijuna kuna za korisnike kredita tog Fonda, a nemalim dijelom se taj otpis odnosi na one korisnike kredita koji su tužili državu zato što im nije otpisala dio kredita. Eto, i to smo doživjeli.

Porezni obveznici će oprostiti i otpisati dio kredita korisnicima kredita zato što su korisnici kredita tužili državu zato što im nije pravovremeno otpisala dugove.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari