Pratite nas

Politika

Tko je dr. Zlatko Tomašić?

Objavljeno

na

Kandidat Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) lista br. 8 pod rednim br. 3 (preferencijalni glas) za Hrvatski sabor u VIII. izbornoj jedinici

Dr. Zlatko Tomašić rođen je 8. kolovoza 1961. godine u Rijeci, gdje je i odrastao. Oženjen je i ima troje djece. Akademsko zvanje doktora medicine stekao je 3. srpnja 1987. godine. Stažirao je kao liječnik u KBC-u Rijeka 1988. godine. Stručni ispit za zvanje doktor medicine položio je 1989. godine. Bio je liječnik u ambulanti Novalja, DZ Pag tijekom 1989. godine, a kao liječnik je radio i u ambulanti u Ilirskoj Bistrici 1990. godine. Djelatnik je KBC-a Rijeka od 19. rujna 1992. godine. Godine 1997. položio je specijalistički ispit iz dječje kirurgije. Obranio je 2012. godine magistarski rad pod nazivom “Posebnosti koštanih prijeloma gornjeg ekstremiteta u djece” iz znanstvenog područja Biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja Kliničke medicinske znanosti i znanstvene grane kirurgija.  Na završetku je doktorskog studija, a pred Povjerenstvom za znanstveno-istraživačku djelatnost Medicinskog fakulteta u Rijeci obranio je temu doktorskog rada. Zamjenik je predstojnika Klinike za dječju kirurgiju KBC-a u Rijeci.

Predsjednik je Zajednice branitelja “Gojko Sušak” PGŽ-a koja je, temeljem statuta HDZ-a, županijska zajednica HDZ-a kao dio Zajednice branitelja HDZ-a “Gojko Šušak” Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu. Navedeni je član Županijskog odbora HDZ-a i predsjedništva HDZ-a Primorsko goranske županije, član je središnjeg odbora Zajednice branitelja HDZ “Gojko Šušak” Republike Hrvatske.

Dragovoljac je Domovinskog rata od lipnja 1991. do 30. lipnja 1996. Odlikovan je najvišim odličjima RH za svoj doprinos na prvim borbenim linijama u elitnim postrojbama MUP-a RH, ZNG-a i HV-a, čovjek koji je uvijek bio sa svojim suborcima u najtežim trenucima. Zatočenik srpskih koncentracijskih logora, nakon čega nije posustao već se vratio na prvu crtu bojišnice. Nakon oslobađanja bio je na ličkom ratištu, a kasnije je sudjelovao u organizaciji kriznog stožera Primorsko-goranske županije. Od prvog danja stvaranja ZNG, a kasnije HV aktivno učestvuje u stvaranju saniteta HV i MUP-a RH do završetka Domovinskog rata kao Načelnik sanitetske službe OZ Rijeka, kasnije Zbornog područja Gospić ( koja je obuhvaćala Istarsku, Primorsko goransku i Ličko senjsku županiju), koordinator civilnog zdravstva i časnik za vezu za potrebe ZP Gospić i specijalnih postrojba MUP-a, te voditelj mobilno kirurško anestezioloških ekipa.

Od 1994. bio je član predsjedništva i dopredsjednik UHDDR-a grada Rijeke te pročelnik povjerenstva za  i socijalnu skrb u toj udruzi, a od 1998. njen predsjednik UHDDR-a, a zatim i predsjednik Zajednice UHDDR-a Primorsko goranske županije. Od 2004. do danas predsjednik je Zajednice udruga Domovinskog rata Županije primorsko – goranske (koja broji 10 udruga). Također, član je i vijeća Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990. / 1991. Republike Hrvatske kao i povjerenik za Primorsko goransku županiju.

Domoljub, humanist, izuzetno uspješan dječji kirurg, inicijator i sudionik većine projekata  Zajednice udruga Domovinskog rata Primorsko goranske županije. Uživa vrlo veliki ugled i kod značajnog dijela članova i simpatizera HDZ-a te brojnog nestranačkog pučanstva Primorsko goranske županije i pozitivno je prihvaćen kod ljudi u velikom dijelu RH.

Potrebno je istaknuti kako je bio jedan od  najozbiljnijih kandidata za ministra hrvatskih branitelja čiju su kandidaturu poduprli Odbor za branitelje HDZ RH i druge županijske Zajednice branitelja “Gojko Šušak” HDZ-a kao i brojne braniteljske Udruge te građani diljem RH i dijaspore.

Dr. Zlatko Tomašić na osnovu vlastitih kompetencija temeljenih na obrazovanju, stručnosti, poštenju, nekompromitiranosti, humanosti, vjeri  i izraženom domoljublju znao bi i mogao učiniti sve što je nužno za vraćanje digniteta i časti hrvatskih branitelja i stvaranje jedne bolje i ljepše Hrvatske, jer samo čovjek koji je i sam u svom ratnom putu prošao sva iskušenja, može razumjeti nagomilane probleme ove časne populacije, kao i svih građana Republike Hrvatske u VIII. izbornoj jedinici.

O Zlatku Tomašiću je 2012. godine snimljen dokumentarni film iz serijala “Junaci Domovinskog rata” kojeg je režirao Zdravko Fuček pod nazivom  Haliotis za ljubav.

Želite li okrenuti “NOVI SMJER ” s novim licem neka i Vaš izbor bude dr. Zlatko Tomašić kandidat za Hrvatski sabor  ispred Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) lista br. 8 u VIII. izbornoj jedinici preferencijalni glas pod rednim brojem 3. Neka se čuje i  Vaš glas u Hrvatskom saboru!

Sanjin Baković

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Lidija Bradara: Dom naroda je ipak mjesto gdje se mogu zaštiti interesi hrvatskog naroda

Objavljeno

na

Objavio

FENA

“Cijelo sam vrijeme tvrdila da ovaj zakon neće proći u Domu naroda. Dom naroda ipak bez obzira na svoje manjkavosti i nametnuta ustavna rješenja, mjesto gdje se ipak, mogu zaštiti interesi hrvatskog naroda, a tako i svih naroda”, kazala je Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH.

Bradara je za Dnevnik.ba rekla kako je Klub hrvatskih izlasnika u Domu naroda federalnog Parlamenta položio test političke zrelosti.

“Bili smo spremni izjašnjavati se o zakonu kao zakonu s liste vitalnih interesa. Držala sam se Ustava, zakona i poslovnika i svih mogućnosti koje su mi bile na raspologanju”, istaknula je Bradara, prenosi Večernji.ba.

Predsjedateljica Doma naroda rekla je i kako se ovo pitanje pokušalo populistički navodno riješiti.

“Oni koji su ovih dana bombastično najavljivali da će Zakon biti usvojen su na krilima populizam pokušavali ovo riješiti”, kazala je Bradara.

Govoreći o smjeni dopredsjedatelja Drage Puzigaće (SNSD), Bradara je kazala da je on svojim postupkom potvrdio samo ono što piše u članku Poslovnika.

“Žao mi je što dio Kluba Srba smatra da je gospodin Puzigaća nešto krivo učinio i da ga treba smijeniti. On je samo potvrdio ono što već piše u Poslovniku”, istaknula je Bradara.

Osvrnula se i na nedolazak, odnosno, dolaske pa odlaske Kluba Bošnjaka u dvorani Doma naroda.

“Nije mi jasno zašto nisu došli predlagači, pa sjednica je sazvana na njihovu inicijativu”, rekla je Bradara.

Podsjetimo, današnju izvanrednu sjednicu Doma naroda Parlamenta FBiH zaključila je predsjedateljica Bradara (HDZ BiH) u 17 sati. Bošnjački izlasnici se ni nakon četiri sata nisu pojavili u dvoranu.

Prijedlog Zakona o izbornim jedinicama danas nije bio na glasovanju jer su Drago Puzigaća ( SNSD) i Lidija Bradara (HDZ BiH) odbili zakon kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se, prema Bradarinom stavu, ovakav zakon nalazi na listi pitanja za vitalne interese. Posljedično tomu, Zakon o izbornim jedinicama je odbijen, a o njemu neće biti rasprave ni na Vijeću za zaštitu nacionalnih interesa Ustavnog suda FBiH.

Bošnjački entitetski udar doživio debakl

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Što se događalo za vrijeme ‘nogometne euforije’: Agrokor, mirovinska reforma, unutarstranački prijepori u SDP-u…

Objavljeno

na

Objavio

Agrokor, mirovinska reforma i unutarstranački prijepori u SDP-u neke su od tema kojima smo se bavili prije kolektivne euforije posljednja dva tjedna, tijekom kojih je donesen i zakon o najmoprimcima i porasle su cijene nekretnina.

Valutna klauzula u slučaju švicarskog franka – ništetna

Visoki Trgovački sud je zaključio da su banke povrijedile interese potrošača nudeći im kredite u toj valuti. Procjena je Udruge Franak da bi banke u ime odštete mogle klijentima isplatiti od 10 do 15 milijardi kuna. Čelnici Udruge Franak preporučili su svojim članovima i svima drugima koji su oštećeni kreditima u švicarskim francima pokretanje privatnih tužbi protiv banaka.

Izmijenjen Zakon o najmu stanova

Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova koji bi konačno trebao riješiti problem zaštićenih najmoprimaca koji su u prošlom sustavu koristili stanarsko pravo u stanovima koji imaju privatnog vlasnika. Navedenim Zakonom postiže se ravnoteža između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca. Vlasnici stanova (najmodavci) dobivaju točan dan kada mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom. Zaštićeni podstanari pored pet godina zadržavanja statusa zaštićenog najmoprimca dobivaju i državnu subvenciju pri plaćanju tržišne najamnine nakon isteka postojećeg statusa, u trajanju dodatnih pet godina. Također, zaštićeni najmoprimci imat će pravo prvokupa stanova u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave.

Porasle cijene nekretnina

Eurostat je izvijestio da je rast cijena nekretnina u EU i Hrvatskoj u prvom tromjesečju ubrzao. U Hrvatskoj je to ubrzanje bilo izrazitije, pokazuju podaci europskog ureda za statistiku. U prvom su kvartalu cijene stambenih nekretnina, mjerene indeksom cijena nekretnina, na godišnjoj razini porasle za 4,7 posto na prostoru Europske unije te za 4,7 posto u eurozoni. To je nešto brži rast nego u posljednja tri mjeseca 2017., kada su cijene u EU porasle 4,5 posto, a u eurozoni 4,3 posto na godišnjoj razini. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasle 8,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U posljednjem tromjesečju 2017. porasle su 7,6 posto.

Mirovinska reforma

Detalji o mirovinskoj reformi izašli su u javnost danima prije nego što su koalicijski partneri došli u Vladu po infomacij iz prve ruke. O produljenju radnog vijeka do 67. godine i eventualnom ukidanju drugog mirovinskog stupa tek treba postići dogovor. Prema riječima Milorada Batinića, HNS stoji pri tome da drugi mirovinski stup treba jačati, budućnost mladih koji će tek početi raditi po njima je u drugom mirovinskom stupu. Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke-reformisti kazo je da je model koji je ponuđen protuustavan i nezakonit te da otvara procesne nejednakosti među građanima. “Dakle, neprihvatljivo”, zaključio je.

Vodit će se računa o održivosti sustava boljim mirovinama te izjednačavanju prava svih osiguranika, poručuje Gordan Jandroković. Vjeruje da će u tome imati potporu koalicijskih partnera. HDZ-ov Milijan Brkić pak kaže: “ne može se funkiconirati u koaliciji pod pretpostavkom ucjene”. Koalicijski partneri poručili su da će se o svemu još razgovarati, HSLS-ov Darinko Kosor rekaoj da će se cijelo ljeto voditi javna rasprava, glavna će tema biti kako ispraviti nepravdu prema ljudima koji će u idućih 15 ili 20 godina ići u mirovinu. Vlada bi konačni prijedlog mirovinske reforme u Sabor trebala poslati na jesen, nakon javne rasprave.

Agrokor

Nagodba o Agrokoru izglasovana je 4. srpnja, 450 predstavnika vjerovnika predstavljalo je 93 posto ukupnih tražbina. Oni koji podupiru nagodbu bili su izuzetno zadovoljni zbog činjenice da je bio tako velik odaziv, ali i da je nagodbu poduprlo znatno više vjerovnika od onoga što su zakonske obveze, odnosno dvotrećinske većine. Protiv nagodebilo je 20 posto vjerovnika s gotovo 7 milijardi kuna potraživanja i svoju će zadovoljštinu vjerojatno potražiti na sudu.

Predstavnica velikih dobavljača u Privremenom vjerovničkom vijeću Marica Vidaković zadovoljna je. Zadovoljni su i u Sberbanku, novom najvećem suvlasniku Agrokora. “Proslavit ćemo nagodbu, ali nema opuštanja jer usmjereni smo na njezino provođenje kako bi sve završilo što prije, što efikasnije i kvalitetnije. Tek tada ćemo kao budući suvlasnici, s 40 posto novog Agrokora, početi raditi na promjenama u kompaniji, rekao je Sergej Volk iz Sberbanka.

No ima i onih koji nisu zadovoljni – uz Ivicu Todorića i Adris može se očekivati još sudskih tužbi. Nagodba bi nakon roka za žalbe trebala biti pravovaljana na jesen, a do kraja godine ili početkom iduće očekuje se njezino provođenje u svakodnevnom poslovanju novog Agrokora. Trgovački sud je rješenjem potvdio nagodbu.

Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić smatra kako je teško za vjerovati da će nakon tri, a posebno nakon pet godina, ostati onakav koncern kakvog ga je izgrađivao Ivica Todorić. Za nagodbu kaže da smo se ponovno vratili na početak – “Došli smo ponovno do toga da ruske banke, a njih podržavaju i američki investicijski fondovi, žele napraviti isti taj korak kao i prije 400 dana. Bira se savjetnika koji će to dalje profesionalno voditi da se pripremi za ono što banke hoće. A one hoće, vjerovatno u pristojnom roku i najboljem trenutku to prodati”.

Potresi u SDP-u

U SDP-u su se nastavili potresi. Mjera privremenog oduzimanja prava na obnašanje svih funkcija u SDP-u i članskih prava na dvije godine izrečena je za potpredsjednika SDP-a Peđu Grbina i članove Predsjedništva Sinišu Hajdaša Dončića, Mihaela Zmajlovića i Vedrana Babića. Oni su se našli na popisu 90 stranačkih dužnosnika nezadovoljnih načinom na koji se vodi SDP i stanjem u stranci. Pismo u kojem traže njegovu ostavku, predali su šefu SDP-a Davoru Bernardiću.

On im je na sjednici Glavnog odbora o stanju u stranci prije dva dana poručio da će, ako je on glavni problem SDP-a, podnijeti ostavku na mjesto saborskog zastupnika. Uvjet je da ostavke podnesu i 23 zastupnika koji su među 90 nezadovoljnika potpisnika pisma u kojem traže odlazak Bernardića. Nakon toga bi i on podnio ostavku i na mjesto predsjednika stranke.

Dotad, suspenzija za gore navedene pojedince. To znači da više neće biti članovi Predsjedništva, a predloži li Predsjedništvo, Hajdaš Dončić i Zmajlović mogli bi otići i sa čelnih funkcija u svojim županijskim organizacijama na koje su izabrani u lipnju. Što se tiče članskih prava koja uključuju mogućnost da biraju i budu birani, ovlast za njihovo oduzimanje prema članku 32. Statuta ima samo Predsjedništvo stranke. U slučaju da ostanu i bez članskih prava, to bi značilo da ne bi bili kandidati stranke na izborima bilo koje razine.

CRO Demoskop: HDZ u blagom rastu, SDP i dalje pada

Prema najnovijem mjesečnom istraživanju političkih preferencija u RH, CRO-Demoskopu, zaustavljen je pad potpore HDZ-u, dok SDP-u i Mostu i dalje pada, a Živom zidu raste. HDZ ima 25% potpore, drugi je SDP s 18,7%, treći Živi zid – 13,4% a četvrti Most sa 7,3%. Na vrh ljestvice pozitivnog doživljaja političara i ovaj mjesec je “nitko”, predsjednica RH je na drugome mjestu, a premijer treći. Vrh ljestvice negativnog doživljaja političara predvodi premijer, na drugo mjesto vratio se čelnik SDP-a Davor Bernardić, dok su na trećem “svi političari”. Razina potpore politici Vlade u 20. mjesecu njezina mandata je 30,5%, što je 0,5% više nego u lipnju. Vladinu politiku ne podupiru 54,3% građana. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori