Pratite nas

Politika

Tko je dr. Zlatko Tomašić?

Objavljeno

na

Kandidat Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) lista br. 8 pod rednim br. 3 (preferencijalni glas) za Hrvatski sabor u VIII. izbornoj jedinici

Dr. Zlatko Tomašić rođen je 8. kolovoza 1961. godine u Rijeci, gdje je i odrastao. Oženjen je i ima troje djece. Akademsko zvanje doktora medicine stekao je 3. srpnja 1987. godine. Stažirao je kao liječnik u KBC-u Rijeka 1988. godine. Stručni ispit za zvanje doktor medicine položio je 1989. godine. Bio je liječnik u ambulanti Novalja, DZ Pag tijekom 1989. godine, a kao liječnik je radio i u ambulanti u Ilirskoj Bistrici 1990. godine. Djelatnik je KBC-a Rijeka od 19. rujna 1992. godine. Godine 1997. položio je specijalistički ispit iz dječje kirurgije. Obranio je 2012. godine magistarski rad pod nazivom “Posebnosti koštanih prijeloma gornjeg ekstremiteta u djece” iz znanstvenog područja Biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja Kliničke medicinske znanosti i znanstvene grane kirurgija.  Na završetku je doktorskog studija, a pred Povjerenstvom za znanstveno-istraživačku djelatnost Medicinskog fakulteta u Rijeci obranio je temu doktorskog rada. Zamjenik je predstojnika Klinike za dječju kirurgiju KBC-a u Rijeci.

Predsjednik je Zajednice branitelja “Gojko Sušak” PGŽ-a koja je, temeljem statuta HDZ-a, županijska zajednica HDZ-a kao dio Zajednice branitelja HDZ-a “Gojko Šušak” Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu. Navedeni je član Županijskog odbora HDZ-a i predsjedništva HDZ-a Primorsko goranske županije, član je središnjeg odbora Zajednice branitelja HDZ “Gojko Šušak” Republike Hrvatske.

Dragovoljac je Domovinskog rata od lipnja 1991. do 30. lipnja 1996. Odlikovan je najvišim odličjima RH za svoj doprinos na prvim borbenim linijama u elitnim postrojbama MUP-a RH, ZNG-a i HV-a, čovjek koji je uvijek bio sa svojim suborcima u najtežim trenucima. Zatočenik srpskih koncentracijskih logora, nakon čega nije posustao već se vratio na prvu crtu bojišnice. Nakon oslobađanja bio je na ličkom ratištu, a kasnije je sudjelovao u organizaciji kriznog stožera Primorsko-goranske županije. Od prvog danja stvaranja ZNG, a kasnije HV aktivno učestvuje u stvaranju saniteta HV i MUP-a RH do završetka Domovinskog rata kao Načelnik sanitetske službe OZ Rijeka, kasnije Zbornog područja Gospić ( koja je obuhvaćala Istarsku, Primorsko goransku i Ličko senjsku županiju), koordinator civilnog zdravstva i časnik za vezu za potrebe ZP Gospić i specijalnih postrojba MUP-a, te voditelj mobilno kirurško anestezioloških ekipa.

Od 1994. bio je član predsjedništva i dopredsjednik UHDDR-a grada Rijeke te pročelnik povjerenstva za  i socijalnu skrb u toj udruzi, a od 1998. njen predsjednik UHDDR-a, a zatim i predsjednik Zajednice UHDDR-a Primorsko goranske županije. Od 2004. do danas predsjednik je Zajednice udruga Domovinskog rata Županije primorsko – goranske (koja broji 10 udruga). Također, član je i vijeća Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990. / 1991. Republike Hrvatske kao i povjerenik za Primorsko goransku županiju.

Domoljub, humanist, izuzetno uspješan dječji kirurg, inicijator i sudionik većine projekata  Zajednice udruga Domovinskog rata Primorsko goranske županije. Uživa vrlo veliki ugled i kod značajnog dijela članova i simpatizera HDZ-a te brojnog nestranačkog pučanstva Primorsko goranske županije i pozitivno je prihvaćen kod ljudi u velikom dijelu RH.

Potrebno je istaknuti kako je bio jedan od  najozbiljnijih kandidata za ministra hrvatskih branitelja čiju su kandidaturu poduprli Odbor za branitelje HDZ RH i druge županijske Zajednice branitelja “Gojko Šušak” HDZ-a kao i brojne braniteljske Udruge te građani diljem RH i dijaspore.

Dr. Zlatko Tomašić na osnovu vlastitih kompetencija temeljenih na obrazovanju, stručnosti, poštenju, nekompromitiranosti, humanosti, vjeri  i izraženom domoljublju znao bi i mogao učiniti sve što je nužno za vraćanje digniteta i časti hrvatskih branitelja i stvaranje jedne bolje i ljepše Hrvatske, jer samo čovjek koji je i sam u svom ratnom putu prošao sva iskušenja, može razumjeti nagomilane probleme ove časne populacije, kao i svih građana Republike Hrvatske u VIII. izbornoj jedinici.

O Zlatku Tomašiću je 2012. godine snimljen dokumentarni film iz serijala “Junaci Domovinskog rata” kojeg je režirao Zdravko Fuček pod nazivom  Haliotis za ljubav.

Želite li okrenuti “NOVI SMJER ” s novim licem neka i Vaš izbor bude dr. Zlatko Tomašić kandidat za Hrvatski sabor  ispred Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) lista br. 8 u VIII. izbornoj jedinici preferencijalni glas pod rednim brojem 3. Neka se čuje i  Vaš glas u Hrvatskom saboru!

Sanjin Baković

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Predsjednica RH predlaže: Državna tijela trebaju razmotriti da se ugovori s CHF kreditima proglase ništetnima

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović sastala se s predstavnicima građanske inicijative Lex Franak, koji su je izvijestili o problemu koji pogađa 125 tisuća hrvatskih obitelji.

Predstavnici građanske inicijative Lex Franak upozoravaju da presude sudova koje građani dobivaju na osnovi svojih tužbi pokazuju da je poslovanje banaka s kreditima u švicarskim francima bilo pravno i moralno upitno i da državne institucije izvršne, zakonodavne i monetarne vlasti nisu na vrijeme reagirale i spriječile štetu koja je nastala takvim postupanjem. Banke, koje su većinom u stranom vlasništvu, povrijedile su prava potrošača i osiromašile hrvatske građane nepoštenom praksom i nezakonitim kreditima, a zaradu prelijevale vlasnicima u inozemstvo.

Predsjednica je naglasila da ovaj problem ne gleda izdvojeno u odnosu na problem blokiranih i ovršenih građana, koji smatra jednim od najvećih problema hrvatskog društva. Hrvatska, kao demokratska i socijalna država, članica Europske unije, mora riješiti ovo pitanje. Građani ne smiju imati osjećaj pravne nesigurnosti, nezaštićenosti i prevarenosti niti smiju biti doživotno blokirani. Banke nisu i ne smiju biti gospodari života i smrti dužnika iz čega proizlazi da država mora postaviti zdrav okvir koji uvažava načelo pravedne i socijalne države.

Budući da su na hrvatskim i europskim sudovima potvrđene odluke kako su banke povrijedile prava potrošača koristeći u ugovorima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe, a kako bi se spriječili daljnji troškovi za građane, sudove pa i banke, Predsjednica Republike Hrvatske predlaže da nadležna državna tijela razmotre prijedlog građanske inicijative Lex Franak da se ugovori koji sadrže osporene odredbe proglase ništetnima.

Predsjednica Republike Hrvatske je obaviještena o prijedlogu Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima koji je uz pomoć pravnih i financijskih stručnjaka izradila građanska inicijativa Lex Franak kao konkretan prilog rješavanju ovog problema.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Šeparović: Na čelu Povjerenstva za sukob interesa trebao bi biti šef Vrhovnog suda

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kazao je u razgovoru za Jutarnji list da bi na čelu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa trebao biti šef Vrhovnog suda, a u Povjerenstvu bi trebala biti po dva člana koje predlažu oporba i dva parlamentarna većina.

“S obzirom na važnost odluka koje donose, da one izravno utječu na političke odnose, možda bi trebalo razmisliti da se po uzoru na Državno izborno povjerenstvo u budućnosti Povjerenstvo za utvrđivanje sukoba interesa izabere tako da u njemu budu dva člana koja je predložila oporba i dva koja je predložila parlamentarna većina čime bi odluke Povjerenstva dobile dodatni legitimitet, a da predsjednik Povjerenstva bude predsjednik Vrhovnog suda po položaju.

Možda bi to, uz precizniji zakon s jasnijim ovlastima Povjerenstva, pridonijelo smirivanju tenzija kojima svjedočimo, ali i boljem razumijevanju rada Povjerenstva i njihovih odluka”, kazao je Šeparović za Jutarnji list.

Osim što je iznio svoje mišljenje o mogućem sastavu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa nakon što je Ustavni sud usvojio tužbu bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, Šeparović je za Jutarnji list govorio i o nedavnim ustavnosudskim odlukama, među kojima je i ona što vukovarsku vlast obvezuje da proširi opseg prava srpske manjine.

“Vukovar je specifična sredina, tamo su specifične okolnosti i to se mora uzeti u obzir. Stoga je Ustavni sud u odluci iz 2014. godine, kada je odlučivao o referendumskom pitanju, utvrdio da Gradsko vijeće mora voditi računa o pravima nacionalne manjine, ali i o potrebama većinskog hrvatskog naroda koje izviru iz još živih posljedica velikosrpske agresije s početka devedesetih. Isto smo ponovili i u ovoj odluci. Istaknuli smo nužnost dijaloga. imajući u vidu da se prava srpske nacionalne manjine moraju postupno širiti. No. istodobno smo naglasili da se odluka o tome ne može odgađati unedogled”, kazao je Šeparović.

Dodao je i da o tome ne želi polemizirati s gradonačelnikom Vukovara Ivanom Penavom, kao ni s njegovim zamjenikom iz reda srpske nacionalne manjine koji je odluku nazvao kozmetičkom.

“Ustavni sud očekuje odgovorno i razumno ponašanje prvenstveno gradonačelnika i gradskog vijeća, kao i da se naša odluka provede. U državi vladavine prava nezamislivo je da se odluke Ustavnog suda ne bi poštovale jer bi to vodilo u kaos. Od Vlade očekujemo da osigura njeno provođenje”, ustvrdio je Šeparović.

Na pitanje kako je doživio reakciju predsjednice Republike na ovu odluku Šeparovićje kazao da od državnih dužnosnika očpekuje jasnu i nedvosmislenu izjavu da se odluke Ustavnog suda moraju poštivati i provoditi.

Iako nije želio komentirati programe predsjedničkih kandidata na pitanje o najavi Miroslava Škore o izmjenama Ustava Šeparović je kazao kako je “nezamislivo da bi u državi vladavine prava bilo moguće Ustav donijeti na referendumu”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari