Pratite nas

Politika

Tko je dr. Zlatko Tomašić?

Objavljeno

na

Kandidat Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) lista br. 8 pod rednim br. 3 (preferencijalni glas) za Hrvatski sabor u VIII. izbornoj jedinici

Dr. Zlatko Tomašić rođen je 8. kolovoza 1961. godine u Rijeci, gdje je i odrastao. Oženjen je i ima troje djece. Akademsko zvanje doktora medicine stekao je 3. srpnja 1987. godine. Stažirao je kao liječnik u KBC-u Rijeka 1988. godine. Stručni ispit za zvanje doktor medicine položio je 1989. godine. Bio je liječnik u ambulanti Novalja, DZ Pag tijekom 1989. godine, a kao liječnik je radio i u ambulanti u Ilirskoj Bistrici 1990. godine. Djelatnik je KBC-a Rijeka od 19. rujna 1992. godine. Godine 1997. položio je specijalistički ispit iz dječje kirurgije. Obranio je 2012. godine magistarski rad pod nazivom “Posebnosti koštanih prijeloma gornjeg ekstremiteta u djece” iz znanstvenog područja Biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja Kliničke medicinske znanosti i znanstvene grane kirurgija.  Na završetku je doktorskog studija, a pred Povjerenstvom za znanstveno-istraživačku djelatnost Medicinskog fakulteta u Rijeci obranio je temu doktorskog rada. Zamjenik je predstojnika Klinike za dječju kirurgiju KBC-a u Rijeci.

Predsjednik je Zajednice branitelja “Gojko Sušak” PGŽ-a koja je, temeljem statuta HDZ-a, županijska zajednica HDZ-a kao dio Zajednice branitelja HDZ-a “Gojko Šušak” Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu. Navedeni je član Županijskog odbora HDZ-a i predsjedništva HDZ-a Primorsko goranske županije, član je središnjeg odbora Zajednice branitelja HDZ “Gojko Šušak” Republike Hrvatske.

Dragovoljac je Domovinskog rata od lipnja 1991. do 30. lipnja 1996. Odlikovan je najvišim odličjima RH za svoj doprinos na prvim borbenim linijama u elitnim postrojbama MUP-a RH, ZNG-a i HV-a, čovjek koji je uvijek bio sa svojim suborcima u najtežim trenucima. Zatočenik srpskih koncentracijskih logora, nakon čega nije posustao već se vratio na prvu crtu bojišnice. Nakon oslobađanja bio je na ličkom ratištu, a kasnije je sudjelovao u organizaciji kriznog stožera Primorsko-goranske županije. Od prvog danja stvaranja ZNG, a kasnije HV aktivno učestvuje u stvaranju saniteta HV i MUP-a RH do završetka Domovinskog rata kao Načelnik sanitetske službe OZ Rijeka, kasnije Zbornog područja Gospić ( koja je obuhvaćala Istarsku, Primorsko goransku i Ličko senjsku županiju), koordinator civilnog zdravstva i časnik za vezu za potrebe ZP Gospić i specijalnih postrojba MUP-a, te voditelj mobilno kirurško anestezioloških ekipa.

Od 1994. bio je član predsjedništva i dopredsjednik UHDDR-a grada Rijeke te pročelnik povjerenstva za  i socijalnu skrb u toj udruzi, a od 1998. njen predsjednik UHDDR-a, a zatim i predsjednik Zajednice UHDDR-a Primorsko goranske županije. Od 2004. do danas predsjednik je Zajednice udruga Domovinskog rata Županije primorsko – goranske (koja broji 10 udruga). Također, član je i vijeća Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990. / 1991. Republike Hrvatske kao i povjerenik za Primorsko goransku županiju.

Domoljub, humanist, izuzetno uspješan dječji kirurg, inicijator i sudionik većine projekata  Zajednice udruga Domovinskog rata Primorsko goranske županije. Uživa vrlo veliki ugled i kod značajnog dijela članova i simpatizera HDZ-a te brojnog nestranačkog pučanstva Primorsko goranske županije i pozitivno je prihvaćen kod ljudi u velikom dijelu RH.

Potrebno je istaknuti kako je bio jedan od  najozbiljnijih kandidata za ministra hrvatskih branitelja čiju su kandidaturu poduprli Odbor za branitelje HDZ RH i druge županijske Zajednice branitelja “Gojko Šušak” HDZ-a kao i brojne braniteljske Udruge te građani diljem RH i dijaspore.

Dr. Zlatko Tomašić na osnovu vlastitih kompetencija temeljenih na obrazovanju, stručnosti, poštenju, nekompromitiranosti, humanosti, vjeri  i izraženom domoljublju znao bi i mogao učiniti sve što je nužno za vraćanje digniteta i časti hrvatskih branitelja i stvaranje jedne bolje i ljepše Hrvatske, jer samo čovjek koji je i sam u svom ratnom putu prošao sva iskušenja, može razumjeti nagomilane probleme ove časne populacije, kao i svih građana Republike Hrvatske u VIII. izbornoj jedinici.

O Zlatku Tomašiću je 2012. godine snimljen dokumentarni film iz serijala “Junaci Domovinskog rata” kojeg je režirao Zdravko Fuček pod nazivom  Haliotis za ljubav.

Želite li okrenuti “NOVI SMJER ” s novim licem neka i Vaš izbor bude dr. Zlatko Tomašić kandidat za Hrvatski sabor  ispred Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) lista br. 8 u VIII. izbornoj jedinici preferencijalni glas pod rednim brojem 3. Neka se čuje i  Vaš glas u Hrvatskom saboru!

Sanjin Baković

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Od 18 prijavljenih potpisnika dviju referendumskih inicijativa samo dvoje prvog dana došlo na uvid u APIS

Objavljeno

na

Objavio

Od 18 potpisnika dviju referendumskih inicijativa “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje”, koji su se prijavili za uvid u svoje nevažeće potpise, tek je dvoje prvog dana došlo u prostorije tvrtke APIS, izjavila je novinarima državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac.

Podsjetila je da se uvid u neispravne, odnosno nevažeće potpise u APIS-u može obaviti od ponedjeljka 19. do srijede, 21. studenoga, od 9 do 15 sati.

Na pitanje da prokomentira slab odziv prvog dana Rimac je kazala kako to pokazuje da “potpisnici apsolutno vjeruju Ministarstvu uprave i tijelima Republike Hrvatske da su svoj posao obavili prije svega transparentno i korektno.

Podsjetila je da je Ministarstvo uprave 13. studenoga objavilo termine uvida u potpise prikupljene u sklopu dviju referendumskih inicijativa koji su nakon provjere i prebrojavanja proglašeni nevažećima. Zainteresiranoj javnosti omogućen je uvid u neispravne, odnosno nevažeće potpise u prostorijama tvrtke APIS kojoj je bila povjerena provjera potpisa.

Rimac je također podsjetila da će se od 26. do 28. studenoga omogućiti uvid predstavnicima građanskih inicijativa “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje”, čiji će predstavnici moći pregledati svih 44.974, odnosno 40.875 nevažećih potpisa. Građanske inicijative za to su mogle odrediti do deset predstavnika po svakom od tri referendumska pitanja.

Predstavnici inicijative “Istina o Istanbulskoj” dobili su termin za pregledavanje potpisa 26. studenoga od 9 do 15 sati. U istom razdoblju, 27. studenoga, predstavnici inicijative “Narod odlučuje” moći će pregledati nevažeće potpise iz zahtjeva za raspisivanje referenduma o izmjeni članka 72. Ustava, a dan kasnije, 28. studenoga, iz zahtjeva za raspisivanje referenduma o dopuni Ustava Republike Hrvatske člankom 72. a.

Za predstavnike građanskih inicijativa ostavlja se mogućnost za određivanjem dodatnih termina ako se pokaže objektivna potreba i ako se o tome dogovore sve zainteresirane strane.

Prijavljeni predstavnici organizacija civilnog društva (GONG, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, Centar za civilne inicijative, B.a.B.e. i Kuća ljudskih prava) imaju mogućnost promatrati uvide potpisnika i predstavnika građanskih inicijativa u sve navedene dane vršenja uvida, o čemu su i pojedinačno obaviješteni.

Pojasnila je da potpisnika koji želi obaviti uvid pri ulasku u zgradu APIS-a dočekuje djelatnik koji mu u aplikaciji objašnjava razloge zašto je njegov potpis bio nevažeći, a ukoliko želi vidjeti svoj potpis tada ga prati do “Sigurnosne sobe” gdje ne može imati mobitele, fotoaparate ili kemijske olovke.

Istaknula je i da danas niti jedna prijavljena organizacija civilnog društva nije bila na uvidu u nevažeće potpise građana te da ih očekuju možda sutra, ali sigurno sljedeći tjedan. Najavila je da će po završetku uvida izvješće poslati u Hrvatski sabor.

Na pitanje mogu li se nezadovoljnici žaliti nekoj instanci, Rimac je kazala da treba sačekati da se obavi uvid. “O zadovoljstvu ili nezadovoljstvu ćemo nakon toga. Ne bih prejudicirala unaprijed”, rekla je Rimac.

Inicijativa “Istina o Istanbulskoj” zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije, a inicijativa “Narod odlučuje” u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje.

U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu.

Obje inicijative potpise su prikupljale od 13. do 27. svibnja. Vlada je 2. kolovoza za provjeru prikupljenih potpisa zadužila Ministarstvo uprave koje je utvrdilo da je za svako od tri referendumska pitanja predano nešto više od 40 tisuća neispravnih potpisa, među kojima je bilo duplih potpisa, nepostojećih OIB-a, umrlih i i nepunoljetnih kao i potpisa osoba koje nisu hrvatski državljani.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

HSPF: Željko Komšić nije hrvatski član Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Povodom inauguracije članova Predsjedništva BiH, Hrvatski studentski politološki forum (HSPF) još jednom podsjeća javnost da je po treći put grubo pregažena izborna volja hrvatskog naroda. Samim time, prekršeno je i natkrovljujuće ustavno načelo konstitutivnosti, kao i načelo ravnopravnosti naroda i legitimnog političkog predstavljanja koja proizlaze iz istoga.

Politički poredak u BiH ne može se i neće stabilizirati bez uvažavanja izborne volje sva tri  konstitutivna naroda. Gaženje izborne volje jednog konstitutivnog naroda ujedno je gaženje temelja BiH. Iz tog razloga jasno poručujemo da Željko Komšić nije hrvatski član Predsjedništva, jer ga Hrvati nisu ni birali.

Umjesto da zajedničke napore u naredne četiri godine usmjerimo na rješavanje socijalnih, ekonomskih, pravosudnih i brojnih drugih nagomilanih problema, prisiljeni smo vrtjeti se u krug i ponovno polemizirati o daytonskim načelima i pravima koja su već dogovorena i zagarantirana.

U ovakvom ambijentu nije realno očekivati konačan završetak međunacionalnih sukoba i izgradnju stabilnog političkog sustava. Stoga i ovim putem apeliramo na nastavak suprotstavljanja političkom nasilju nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, uz poruku da je krajnje vrijeme da se Hrvatima vrate kolektivna prava koja su dogovorena i zajamčena, ali su im prisilno oduzeta. To je jedini put ka stabilnosti i održivosti Bosne i Hercegovine.

Ured za odnose s javnošću HSPF-a

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari