Pratite nas

Politika

Tko je dr. Zlatko Tomašić?

Objavljeno

na

Kandidat Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) lista br. 8 pod rednim br. 3 (preferencijalni glas) za Hrvatski sabor u VIII. izbornoj jedinici

Dr. Zlatko Tomašić rođen je 8. kolovoza 1961. godine u Rijeci, gdje je i odrastao. Oženjen je i ima troje djece. Akademsko zvanje doktora medicine stekao je 3. srpnja 1987. godine. Stažirao je kao liječnik u KBC-u Rijeka 1988. godine. Stručni ispit za zvanje doktor medicine položio je 1989. godine. Bio je liječnik u ambulanti Novalja, DZ Pag tijekom 1989. godine, a kao liječnik je radio i u ambulanti u Ilirskoj Bistrici 1990. godine. Djelatnik je KBC-a Rijeka od 19. rujna 1992. godine. Godine 1997. položio je specijalistički ispit iz dječje kirurgije. Obranio je 2012. godine magistarski rad pod nazivom “Posebnosti koštanih prijeloma gornjeg ekstremiteta u djece” iz znanstvenog područja Biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja Kliničke medicinske znanosti i znanstvene grane kirurgija.  Na završetku je doktorskog studija, a pred Povjerenstvom za znanstveno-istraživačku djelatnost Medicinskog fakulteta u Rijeci obranio je temu doktorskog rada. Zamjenik je predstojnika Klinike za dječju kirurgiju KBC-a u Rijeci.

Predsjednik je Zajednice branitelja “Gojko Sušak” PGŽ-a koja je, temeljem statuta HDZ-a, županijska zajednica HDZ-a kao dio Zajednice branitelja HDZ-a “Gojko Šušak” Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu. Navedeni je član Županijskog odbora HDZ-a i predsjedništva HDZ-a Primorsko goranske županije, član je središnjeg odbora Zajednice branitelja HDZ “Gojko Šušak” Republike Hrvatske.

Dragovoljac je Domovinskog rata od lipnja 1991. do 30. lipnja 1996. Odlikovan je najvišim odličjima RH za svoj doprinos na prvim borbenim linijama u elitnim postrojbama MUP-a RH, ZNG-a i HV-a, čovjek koji je uvijek bio sa svojim suborcima u najtežim trenucima. Zatočenik srpskih koncentracijskih logora, nakon čega nije posustao već se vratio na prvu crtu bojišnice. Nakon oslobađanja bio je na ličkom ratištu, a kasnije je sudjelovao u organizaciji kriznog stožera Primorsko-goranske županije. Od prvog danja stvaranja ZNG, a kasnije HV aktivno učestvuje u stvaranju saniteta HV i MUP-a RH do završetka Domovinskog rata kao Načelnik sanitetske službe OZ Rijeka, kasnije Zbornog područja Gospić ( koja je obuhvaćala Istarsku, Primorsko goransku i Ličko senjsku županiju), koordinator civilnog zdravstva i časnik za vezu za potrebe ZP Gospić i specijalnih postrojba MUP-a, te voditelj mobilno kirurško anestezioloških ekipa.

Od 1994. bio je član predsjedništva i dopredsjednik UHDDR-a grada Rijeke te pročelnik povjerenstva za  i socijalnu skrb u toj udruzi, a od 1998. njen predsjednik UHDDR-a, a zatim i predsjednik Zajednice UHDDR-a Primorsko goranske županije. Od 2004. do danas predsjednik je Zajednice udruga Domovinskog rata Županije primorsko – goranske (koja broji 10 udruga). Također, član je i vijeća Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990. / 1991. Republike Hrvatske kao i povjerenik za Primorsko goransku županiju.

Domoljub, humanist, izuzetno uspješan dječji kirurg, inicijator i sudionik većine projekata  Zajednice udruga Domovinskog rata Primorsko goranske županije. Uživa vrlo veliki ugled i kod značajnog dijela članova i simpatizera HDZ-a te brojnog nestranačkog pučanstva Primorsko goranske županije i pozitivno je prihvaćen kod ljudi u velikom dijelu RH.

Potrebno je istaknuti kako je bio jedan od  najozbiljnijih kandidata za ministra hrvatskih branitelja čiju su kandidaturu poduprli Odbor za branitelje HDZ RH i druge županijske Zajednice branitelja “Gojko Šušak” HDZ-a kao i brojne braniteljske Udruge te građani diljem RH i dijaspore.

Dr. Zlatko Tomašić na osnovu vlastitih kompetencija temeljenih na obrazovanju, stručnosti, poštenju, nekompromitiranosti, humanosti, vjeri  i izraženom domoljublju znao bi i mogao učiniti sve što je nužno za vraćanje digniteta i časti hrvatskih branitelja i stvaranje jedne bolje i ljepše Hrvatske, jer samo čovjek koji je i sam u svom ratnom putu prošao sva iskušenja, može razumjeti nagomilane probleme ove časne populacije, kao i svih građana Republike Hrvatske u VIII. izbornoj jedinici.

O Zlatku Tomašiću je 2012. godine snimljen dokumentarni film iz serijala “Junaci Domovinskog rata” kojeg je režirao Zdravko Fuček pod nazivom  Haliotis za ljubav.

Želite li okrenuti “NOVI SMJER ” s novim licem neka i Vaš izbor bude dr. Zlatko Tomašić kandidat za Hrvatski sabor  ispred Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) lista br. 8 u VIII. izbornoj jedinici preferencijalni glas pod rednim brojem 3. Neka se čuje i  Vaš glas u Hrvatskom saboru!

Sanjin Baković

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Marija Pejčinović Burić: BiH neće napredovati ako tri naroda ne budu ravnopravna

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina neće napredovati ako sva tri njezina naroda ne budu ravnopravna, kazala je u srijedu navečer u Mostaru hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.

“Samo vlast koja legitimno predstavlja sva tri konstitutivna naroda i ustav zemlje ima kapacitet za društveni, ekonomski i kulturni razvoj”, rekla je šefica hrvatske diplomacije na predstavljanju knjige “Iznad crte” hrvatskog člana bosanskohercegovačkog predsjedništva Dragana Čovića.

Tijekom predstavljanja knjige ministrica je dodala da je za napredak BiH ključno osigurati povratak povjerenja između triju naroda.

Naglasila je da Hrvatska pridaje posebnu važnost Bosni i Hercegovini na njezinu euroatlantskome putu ističući da je “hrvatski narod katalizator procesa europske BiH i jamac europske budućnosti”.

Knjizi u kojoj su okupljeni Čovićevi govori što ih je u posljednjih petnaest godina izgovorio od Vijeća Sigurnosti UN-a, do Europskog parlamenta i Svete Stolice, predgovor je napisao hrvatski premijer Andrej Plenković.

Ti govori, rekao je Čović, jasno svjedoče da se zauzima za stabilnu, europsku i “zajedničku domovinu BiH” u kojoj treba ustrajati na traženju zajedničkog sadržaja, a ne razlika.

Pritom je izrazio uvjerenost da će bosanskohercegovački Hrvati ostvariti jednakopravnost u svojoj domovini i osigurati opstanak.

U BiH je u tijeku predizborna kampanja za opće izbore 7. listopada na kojima će Čović ponovno biti kandidat HDZ-a BiH za hrvatskog člana predsjedništva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Frontex treba pomoći susjednim zemljama i ojačati granice Bugarske i Grčke

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Hrvatskoj je važno da pojačane snage europske agencije za granice Frontex budu raspoređene u susjednim zemljama kako bi pomogle njihovim graničnim policijama te na prvim vanjskim granicama EU-a, to jest granicama Bugarske i Grčke, izjavio je u četvrtak u Salzburgu hrvatski premijer Andrej Plenković uoči početka neformalnog summita EU-a.

Čelnici 28 zemalja prvu su raspravu imali u srijedu navečer na radnoj večeri, a u četvrtak nastavljaju s radom.

“Naglasak stavljamo na suradnju s nama susjednim zemljama. Kada je riječ o angažmanu Frontexa mi želimo da te potencijalne snage budu na zakonit način, to jest uz sporazum o njihovu statusu, pojačanje za granične policije nama susjednih zemalja. Dakle, jačati prvu vanjsku granicu EU-a, u Bugarskoj i Grčkoj, pa onda i granice ovih zemalja koje su između Hrvatske, Bugarske i Grčke kako bi se na taj način spriječio migracijski pritisak na Hrvatsku”, rekao je Plenković po dolasku na summit na kojem su glavne teme migracije i Brexit.

Plenković je naglasio da Hrvatska ima najdulju vanjsku granicu EU-a, 1351 kilometar, što je dulje nego granica između Finske i Rusije.

“S te strane svi vide pozitivnu ulogu i odgovornost Hrvatske koja sa šest i pol tisuća policijaca čuva svoju granicu i sprječava nezakonite migracije”, rekao je Plenković.

Plenković je rekao da je tijekom radne večere dosta čelnika zemalja članica EU-a ukazalo na potrebu da susjedne zemlje na jugoistoku Europe postupno harmoniziraju svoje vizne sustave s europskim kako bi se na taj način spriječio dolazak ilegalnih migranata izravno zrakoplovima i to bez povratnih karata.

Već dulje vrijeme u EU-u se ističe problem vizne liberalizacije između Srbije i Irana, što omogućava da potencijalni migranti izravno dođu zrakoplovom u Beograd i onda nastave put prema EU-u.

Plenković je rekao da je migrantska kriza čiji je vrhunac bio 2015. godine imala velike političke posljedice na arhitekturu zbivanja na nacionalnoj i europskoj razini kao nijedan događaj prije toga.

“Zato je ta tema od presudne važnosti za EU. Radimo na rješenju, proračunskim mjerama, sveobuhvatnom pristupu, rješavanju krize na izvorištu, razvojnoj politici. Nije uzalud Hrvatska dala 600 tisuća eura za Afriku, što je s obzirom na našu veličinu više od nekih razvijenih zemalja. Ali, na izvorištu treba rješavati probleme i mi ćemo tu pomoći, kao što to radimo i sa šest milijuna eura za Tursku”, rekao je Plenković.

Osim o migracijama, druga važna je tema je Brexit. Još uvijek se ne nazire dogovor oko najtežeg pitanja – granice na irskom otoku te oko okvira za buduće odnose nakon izlaska Velike Britanije iz EU-a.

Ni na ovom se summitu ne očekuje veliki pomak, a vjerojatno se stvari ni neće ozbiljno pomicati prije konferencije britanske Konzervativne stranke krajem ovoga mjeseca, na kojoj bi moglo doći do pokušaja svrgavanja Therese May s položaja britanske premijerke.

Koliko se ona čvrsto postavi prema zahtjevima EU-a to su joj veći izgledi da se odupre eventualnoj pobuni njezinih stranačkih takmaca.

Plenković je rekao da je bolje postići bilo kakav sporazum o izlasku nego da do razlaza dođe bez ikakva dogovora.

Što se Hrvatske tiče, ona nema otvorenih pitanja nakon što je London proljetos odlučio ukinuti ograničenja za hrvatske građane, čime će oni imati isti status kao i građani svih ostalih zemalja članica, rekao je Plenković.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari