Pratite nas

Život

Tko je Alemka Markotić: Od opkoljenog Sarajeva do šefice obrane od koronavirusa

Objavljeno

na

Razumljivo, precizno, smireno i argumentirano – tako se mogu okarakterizirati javni nastupi i izjave koje ovih dana daje prva hrvatska infektologinja, prof. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.

Drži profesionalnu distanciju u komunikaciji, ali je istovremeno dostupna za informacije, podjednako u i dok boravi na kakvom međunarodnom kongresu i posljednjih dana dok 24 sata svakodnevno sudjeluje u aktivnostima oko koronavirusa. Ova vrsna stručnjakinja profesionalno i suvereno Zaraznu vodi posljednjih nekoliko godina, preuzevši funkciju od kolegice prof. Adriane Vince.

O kolegici Markotić mogu reći sve najbolje. Vrhunska je stručnjakinja u svom poslu i vrhunska profesionalka. Evo, i ova situacija pokazala je da ona reagira na najbolji mogući način i u izvanrednim okolnostima, kao i u dnevnoj rutini – kazao nam je prof. Goran Roić, ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb.

Klaićeva i Zarazna, dodaje, redovito surađuju pa tako djeca s Infektivne u Klaićevu dolaze nerijetko na dječju kirurgiju, magnetnu rezonanciju i druge preglede i dijagnostiku, a jednako tako djeca iz Klaićeve bivaju zbrinuta u Infektivnoj.

Inteligentna, spretna, brzo reagira. “Control freak”. Pod užasnim je pritiskom, ali iznimno staložena. Dama, može se reći – ocjena je koju smo čuli od nekih poznavatelja ove 55-godišnje infektologinje koja je karijeru počela u Domu zdravlja u Zavidovićima kao liječnica opće prakse.

Rođena Zagrepčanka, srednju školu završila je u Zavidovićima, mjestu između Doboja i Zenice, a medicinski fakultet u Sarajevu. Nakon rada u ambulanti opće prakse, znanstvenu karijeru počela je razvijati na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, na međunarodnom projektu istraživanja učinkovitosti ribavirina u liječenju hantavirusnih infekcija u suradnji s US Army Medical Research Institute for Infectious Diseases (USAMRIID), Frederick, Maryland.

Bila je stipendist National Academy of Sciences, National Research Council iz SAD-a za postdoktorska istraživanja imunopatogeneze hantavirusa u USAMRIID-u. Za rezultate ovih istraživanja dobila je Joel Dalrymple Memorial Award (American Society of Virology) i USAMRIID-ov novčić. Za svoja je istraživanja dobila sedam nacionalnih i devet međunarodnih nagrada.

Objavila je 98 recenziranih radova, među ostalim i u prestižnim časopisima Nature medicine i The Lancet, bila suautorica u knjigama inozemnih izdanja te je izlagala više od 100 prezentacija na domaćim i međunarodnim konferencijama. Među ostalim, održala je pozvana predavanja na Columbia University u New Yorku, National Institute for Allergy and Infectious Diseases, NIH, u SAD-u; National Academy of Sciences u SAD-u, u Istanbulu i Zagrebu; Poljskoj akademiji znanosti u Varšavi, na NATO-ovu međunarodnom simpoziju o biosigurnosti i biozaštiti u Milanu u Italiji; na Konvenciji o biološkom oružju u UN-u u Ženevi i brojnim drugim.

Glavna je istraživačica na deset domaćih i tri inozemna projekta, a između ostalog sada je suvoditeljica međunarodnog projekta telemedicine na temu opasnih infektivnih bolesti u suradnji s Medical Branch, University of Texas iz Galvestona u američkom Teksasu koji se održava na tri kontinenta (SAD, Europa i Afrika).

Dr. Markotić radila je deset godina u Imunološkom zavodu Zagreb, najstarijem proizvođaču cjepiva i imunoloških reagensa na ovim prostorima.

Kao voditeljica Odsjeka za kontrolu kvalitete virusnih cjepiva i interferona. Pažnju javnosti izazvao je ugovor koji je prije tri godine Infektivna potpisala s Hrvatskim katoličkim sveučilištem postavši nastavna baza za novoosnovani studij sestrinstva, piše Večernji

Tada je u Infektivnoj prvi put od njezina osnivanja 1893. godine održana misa. Prof. Markotić u Zaraznoj je osnovala Centar za emergentne i reemergentne zarazne bolesti. Predavačica je na poslijediplomskim studijima na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, Zagrebu, i Studiju forenzike u Splitu gdje je voditeljica predmeta bioterorizam. Jedina je znanstvenica iz Hrvatske pozvana na prestižno britansko sveučilište Cambridge sudjelovati u međunarodnom projektu za procjenu biorizika u svijetu.

U sljedećih desetak godina teme biorizika trebale bi biti ključne za razvoj medicine i bioinženjeringa. Voditelj projekta bivši je predsjednik British Royal Society, akademik Martin Rees, inače član britanskog parlamenta i, zahvaljujući našoj ekspertizi, imat ću mogućnost sudjelovati u projektu koji pokazuje da je svjetska stručna zajednica svjesna različitih biorizika. S jedne strane prijeti opasnost od same prirode, vidjeli ste kakvu snagu ima ebola, a s druge je strane terorizam koji više nije samo klasičan, nego postoji kontinuirana opasnost od bioterorizma – rekla je prof. Markotić u intervjuu Večernjaku u listopadu prošle godine.

Izvor: pogled.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Život

Od danas dopuštena veća slavlja

Objavljeno

na

Objavio

Od danas bi se trebala dopustiti veća slavlja – 100 uzvanika u zatvorenom, do 300 na otvorenom.

Popuštanjem mjera u Crkvi su ponovno dopuštena krštenja, održavanje sakramenata Prve Svete pričesti i Svete potvrde.

O terminima se župnici dogovaraju s roditeljima, a svi se i dalje pridržavaju strogih mjera zaštite od koronavirusa.

Kada će se održati prve pričesti i krizme, odlučuju župnici, no moraju se poštovati propisane mjere. Razmak od dva metra, primanje hostije na ruke, a ako je moguće slavlje održati na otvorenom. U nekim župama prvopričesnici neće imati iste bijele haljinice, a roditelji moraju dati pisani pristanak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Život

Maske će ubuduće morati imati preciznu deklaraciju: Evo što će pisati na njima

Objavljeno

na

Objavio

Tri tjedna nakon što je Vlada ograničila maksimalnu cijenu maski za lice u maloprodaji na 12 kuna, Državni inspektorat u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo obavilo je svoj zadatak i objavilo predložak deklaracije koju takvi proizvodi moraju nositi.

Tržište su uz kirurške preplavile i “obične”, platnene maske, koje će ubuduće morati nositi deklaraciju s osnovnim informacijama o proizvodu.

Propisuje se da tkanine moraju biti 100% pamučne, i to gušećeg tkanja, minimalno 100 g/m2, a mogu biti jednobojne ili višebojne, ali bez printa, uz uvjet da se mogu prati na temperaturi iznad 60 stupnjeva celzijusa.

I dvoslojne i jednoslojne platnene maske za smanjenje i usporavanje prijenosa respiratornih kapljica moraju imati napomenu da te maske nisu zaštitne maske, a uz uputu za upotrebu i opis kako ih ispravno staviti na lice na deklaraciji mora biti i ime proizvođača ili uvoznika, na deklaraciji će stajati i napomena da nije riječ o zaštitnoj maski, te da je prije uporabe masku potrebno oprati.

Ovu deklaraciju neće nositi i platnene maske s printom, koje ne podliježu vladinoj odluci o ograničenju najviše cijene, piše Poslovni.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari