Pratite nas

Povijesnice

Tko je Guy Fawkes? Kako je i zašto postao lice građanskog otpora?

Objavljeno

na

[quote]Znate li što predstavlja maska koja je postala zaštitni znak borbe protiv svake vrste totalitarizma, diktature i sve očitijih anomalija kapitalističkog sistema. Znate li da prosvjednici, svaki puta kada kupe masku Guya Fawkesa, financiraju korporacije i kapitaliste protiv kojih se bore? Što kaže povijest o Fawkesu? Zašto je strip bio umjetničko djelo? Kako je iz filma izašao jedan od najboljih filmskih citata – ikada? Sve o tome doznat ćete na ovom mjestu. Odvojite par minuta vremena za priču o simbolu građanskog otpora. [/quote]

[dropcap]M[/dropcap]nogi već znaju da je riječ o Guyu Fawkesu, koji je 5. studenoga 1605. godine neuspješno pokušao dignuti Parlament u zrak zajedno s kraljem Jamesom I zbog toga jer nije bio tolerantan prema katolicima. Povijest ga pamti kao vođu “barutne zavjere”, koja nije uspjela iako im je malo nedostajalo. Naime, u podrumu Parlamenta nađeno je 36 velikih bačava punih baruta. Fawkes je čekao dan otvaranja nove sezone zasjedanja kako bi jednim udarcem pomeo većinu protestantske aristokracije kao kompletnu vlast.

Plan koji je pripreman godinu dana ipak je na koncu propao i to zbog sućuti. Naime, Fawkes se brinuo da bi eksplozija baruta mogla ubiti i nekoga od katoličkih predstavnika. pa im je tako počeo slati pisma u kojima ih je “kumio i molio” da tog dana (dan otvaranja sezone zasjedanja) ne dolaze u Parlament. Jedno od pisama došlo je do državno sekretara Roberta Cecila koji je sve prijavio, a onda mudro pričekao da Fawkesa uhiti na djelu.

Večer prije velikog napada, Fawkes je došao provjeriti u podrum je li sve u redu, no naravno ondje su ga čekali stražari. Uhićen je među mnoštvom bačava baruta. Njegova prva rečenica kada je vidio stražare bila je vrlo smirena izjava.

Samo želim u zrak dići kralja i parlament

“Ja samo želim u zrak dići kralja i parlament!”, rekao je Fawkes sasvim mirno. Odmah je odveden u zloglasni Tower te je ondje mučen četiri dana. Mučenje Fawkesa osobno je nadzirao kralj James, a Fawkes do kraja nije odao svoje suradnike, koji su ipak na kraju uhićeni.

“Barutnim zavjerenicima” je suđeno, svi su proglašeni krivim te su na koncu obješeni. Taj događaj, odnosno zaustavljanje dizanja Parlamenta u zrak, slavi se u Engleskoj s velikim vatrometom svake godine 5. studenog. Protestani u Engleskoj nisu dali da taj događaj padne u zaborav jer je ocijenjen kao ključni u protestantskoj povijesti Britanije. Uveden je i običaj paljenja krijesova koji se održao do danas.

Iz povijesti u popularnu kulturu

No, kako je, pitate se, zapravo Fawkes došao do Wall streeta i Interneta? Za to je zaslužna popularna kultura. Iako vam je prva asocijacia kultni film “V for Vendetta” (kod nas prevedena kao “O za osvetu”) ipak je prvo bila riječ o stripu. I to ne samo kultnom stripu nego, pokazat će se, proročkom stripu.

Naime,početkom osamdesetih godina pojavljuje se strip “V for Vendetta” kojeg potpisuju legendarni Alan Moore i crtač David Lloyd. U tom romanu čovjek s maskom Fawkesa bori se protiv države i državnog aparata za koju bismo mogli slobodno reći da je “fašistička” odnosno totalitarna. Državni aparat nadzire sve, kamere su svugdje postavljene, prati se svaki korak građana a politička sloboda kao i sloboda govora ne postoji. Sve je strogo kontolirano. Čovjek s maskom Fawkesa odlučio se protiv te tiranije boriti anarhijom i legenda je rođena.

Strip je bio umjetničko djelo

Strip “V for Vendetta” zapravo je umjetničko dijelo koje je u to vrijeme napravilo pravo revoluciju. Čovjek s maskom Fawkesa citira vrlo rado Shakespearea, drag mu je i  vrsni filozof sir Francisa Bacon, da bi sve začinio s Marlowim zapažanjima. Oni koji su umirali u tom stripu pred sobom su imali vrlo načitanog super junaka, s  profinjenim pokretima, koji je citirao engleske i svjetske klasike.


Margaret Thatcher

Valja naglasiti kako se strip pojavio u vrijeme kada je željeznom rukom vladala Margaret Thacher i njeni konzervativci. Bilo je to vrijeme kada je britanska vlada nametala kontroverzne odluke i svjetonazor. A, onda se pojavio taj strip – politički thriller sa super junakom. Već tada Fawkes ulazi u legendu, punk i anarhističku ikonografiju. A onda se događa film.

Od Matrixa do Vendette

Sjećate se Matrixa? Barem prvog dijela? Kultni film o paralelnoj stvarnosti gdje svijetom upravljaju računala čija je umjetna inteligencija stvorila lažnu sliku svijeta u 20. stoljeću. E pa, iza Matrixa, kao scenaristi se pojavljuju se Andy i Lana Wachowski. Šest godina nakon Matrixa uhvatili su se ekranizacije stripa “V for Vendetta”. Na prvu loptu, nevjerojatno dobar izbor. No Lana i Andy odmakli su se malo od stripa  i napravili svoju verziju koja nije naišla na uzvike oduševljenja strip poklonika, ali je defitivno masku Guya Fawkesa lansirala kao zaštitni znak borbe protiv totalitarizma.

Radnja filma događa se u budućnosti gdje je najveća svjetska sila Amerika poharana kugom, a Velika Britanija živi naizgled normalnim životom. No, iza “normalnog života” krije se totalitarni režim koji guši svaku slobodu pojedinca, redovno “hranjenog” strogo kontroliranim informacijama.

Dizanje revolucije anarhijom i kaosom

Na ulicama Britanije djeluju vladine brigade koje javno progone bilo kakvu naznaku nemorala te razne “poroke”. Na ulicama, gdje vlada policijski sat, vladine snage teroriziraju stanovništvo. Naš superjunak “V” odlučio je tome stati na kraj. Krajnji cilj njegovih sabotaža, dizanja u zrak simboličkih zgrada Londona i atentata je da se pokrene  šutljiva masa. Na taj način diže se revolucija kojoj je kranji cilj društvu vratiti pravednost i slobodu.

“V” se bori protiv državnog nasilja i korupcije, protiv diktature na nacionalističko-religijskim temeljima, gdje se prekomjerena sila koristi vrlo često u smislu zatrašivanja i dizanja bilo kakvog bunta protiv sistema. Kao i u stripu, ulice se nadziru kamerama, postoji cijeli “ešalon” doušnika i branitelja sistema, a tu su i strogo nadzirane informacije. Nakon što parlament napokon odleti u zrak, ljudi shvaćaju poruku i dižu se protiv totalitarnog režima.

Masku koristi Anonymous od 2008. godine

I tako dolazimo do današnjih dana. Dvije godine nakon filma, 2008. godine, maska Guya Fawkesa počela je predstavljati hakersku skupinu Anonyumous u njihovoj borbi protiv Scijentološke crkve. Rušili su im stranice te  objavili nekoliko tajnih dokumenata ukradenih s računala. Osim hakerskih napada bilo je i nekoliko prosvjeda ispred većih scijentoloških centara.

Nakon te bitke Anonymous napadaju svjetske tvrtke, organizacije, vlade i internetske portale od FBI-a, Sonya, Vise, MasterCarda… Na dan 5. studenog, odnosno na dan Guya Fawkesa, Anonymous najavljuje cyber napade na meksički kartel Zetas.

Na Wall street maska Guya Fawkesa došla je preko Facebooka. Naime, u pozivu da krene Occupy u Wall streetu, stajala je maska Guya Fawkesa kao i datum. Pogađate – 5. studeni. Dan koji bi se sada mogao obilježavati kao dan borbe protiv trulih kapitalističko-totalitarnih sistema i korupcije.

I na kraju – ironija.  Maska je zaštićena licencom Time Warnera. Pa tako svaki puta kada prosvjednici kupuju maske Guya Fawkesa zapravo pomažu velikim kapitalistima.

Iz tog filma, proistekao je i jedan od najboljih citata u filmskoj umjetnosti. Onaj kada naš glavni junak stane pred kamerama državne televizije. Citat je to koji počinje s onim legendarnim: “Remember, remember the 5th of november”, a poziva na dizanje revolucije protiv totalitarnog režima.

Dobra večer Londone.
Prvo da se ispričam za prekid programa.
Mnogi od vas mi se sviđaju,
i cijenim utjehu koju dijelite sa mnom
u borbi protiv sigurnosnog sistema.
Znak komemoracije obično vas podsjeća na nečiju smrt
i kako se junački borio.

Proslavimo lijepim praznikom.

Pitam se da li bi ovaj 5 studeni bio dan kad nema više prevare.
Da uzmemo malo vremena od naših života
i započnemo novo poglavlje.
Naravno, ima i onih koji ne žele da pričamo.
Prokletstvo. Zašto?

Zato što ste navikli na ovu vrstu konverzacije.
Ali uvijek ćete zadržati njenu moć.

Za one koji ih izgovaraju imat će značenje,
i za one koje slušaju – neprikosnovenu istinu.
A istina je da je, nešto strašno loše s ovom zemljom.
Brutalnost i nepravda.
Netrpeljivost i represija.
Koji vode slobodu u kaos.

Kako se ovo dogodilo?
Koga kriviti?

Ima onih koji su odgovorniji od drugih i bit će kažnjeni zbog toga. Ali ako stvarno tražite krivicu,
samo pogledajte u ogledalo. Znam zašto ste to napravili.
Znam da se bojite. Tko ne bi?
Rat, teror, bolesti. Bilo je milijardu problema koji
su korumpirali vaš razum.
Poremetili vam zdrav razum.
Izvukli najbolje od vas,
ali novi bol je kancelar Adam Sutler.
Prešao je granicu.
Uništio je vaš mir.
Sve što je tražio za uzvrat je
vaša mirna poslušnost za njega.
Sinoć sam bio kraj te tišine.
Sinoć sam uništio staru tvrđavu
da bi podsjetio na ono što je zaboravljeno.
Prije 400 godina veliki građanin
htio je da zauvijek zapamtimo 5 studeni.
Htio je podsjetiti svijet da fer,
pravda i sloboda nisu samo riječi.
To su perspektive.
Vi ne vidite ništa.
Skelet kriminala vam je nepoznat,
tako da je predloženo da 5 studeni
prođe neobilježen.

Ali ako vi vidite ono što ja vidim,
ako osjećate ono što ja osjećam,
i ako tražite kao što ja tražim,
Onda tražim da stanete pored mene
jednu godinu od večeras,
ispred ograda parlamenta.
I zajedno ćemo im dati 5 studeni
koji nikad, ikad neće biti zaboravljen.

 

Orsat Mičić

Lupiga.Com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1997. – Alojzije Stepinac proglašen kršćanskim mučenikom vjere

Objavljeno

na

Objavio

Dana 11. studenoga 1997. Kongregacija za proglašenje svetaca proglasila je zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca mučenikom kršćanske vjere.

Nakon saslušanja 86 svjedoka, katolika i nekatolika, prikazanih ozdravljenja i uslišanja zagovornih molitava, uvezani su dokumenti u 114 svezaka na 38.000 stranica.

Ti prerađeni i pročišćeni dokumenti su proslijeđeni Kongregaciji za proglašenje svetaca na 6000 stranica temeljem kojega su teolozi konzultori 11. studenog 1997. donijeli jednoglasnu odluku kako se život i smrt kardinala Stepinca na temelju patnji zadobivenih i proživljenih u zatvoru proglašuju mučeništvom.

Njegov progonitelj bio je komunistički režim koji je htio iskorijeniti Crkvu i kršćanstvo. Na tom putu, upravo u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj naišao je na snažan otpor, a posebice u njezinom pastiru nadbiskupu Stepincu.

Budući da nije htio Katoličku Crkvu odvojiti od sveopće crkve i stvoriti nacionalnu hrvatsku crkvu, doživio je progone, blaćenja i nepravednu osudu komunističkog režima, a na kraju i trovanje i fizičko ubojstvo. Svojim držanjem i vjerom nasljedovao je Kristov put do smrti.

Lik kršćanskog mučenika sadrži u sebi spremnost na mučeništvo, zatim prihvaćanje mučeništva iz ljubavi prema vjeri, Crkvi i Kristu, te napokon opraštanje i ljubav prema svojim neprijateljima, u ovom slučaju komunistima. Alojzije Stepinac je uistinu sve te sastavnice posjedovao i stoga je mučenik vjere i Katoličke Crkve.

Papa Ivan Pavao II., proglašujući ga blaženikom u Mariji Bistrici 3. listopada 1998., istaknuo je kako se u njemu spaja „cjelokupna tragedija koja je pogodila hrvatsko pučanstvo i Europu tijekom ovoga stoljeća obilježena trima velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom.

On (Stepinac) sada je u nebeskoj slavi okružen svima onima koji su, kao i on, dobar boj bili, kaleći svoju vjeru u kušnjama i nevoljama. Zato u njega danas s pouzdanjem upiremo svoj pogled ištući njegov zagovor.“

 

Alojzije Stepinac-pravednik među narodima

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

10. studenoga 1991. Bogdanovci – pad štita Vukovara značio je početak kraja

Objavljeno

na

Objavio

Bogdanovci su svakako jedno od mjesta u Hrvatskoj koje je najviše dalo za stvaranje neovisne i slobodne Hrvatske. Bili su štit grada Vukovara. Dovoljno je reći da je iz ovoga sela ubijeno ili se i danas vode kao nestali 89 mještana. 

Dana 10. studenoga 1991. u ruke JNA potpomognutim fašističkim četničkim milicijama pada herojsko selo pored Vukovara – Bogdanovci.

Bogdanovci su bili selo-simbol otpora neprijatelju. Zbog izuzetne hrabrosti branitelja i junačke obrane Bogdanovci su postali poznati širom Hrvatske kao zadnji štit obrane Vukovara.

Tuga i plač su tih dana bili u mnogim domovima Hrvata jer se predosjećala velika katastrofa u Vukovaru. Prethodni događaji, razaranja i ubojstva civila širom Hrvatske nagoviještala su tragediju u hrvatskom gradu na Dunavu.
U Domovinskom ratu tijekom opsade Vukovara, jedina veza Vukovara sa svijetom bio je “kukuruzni put” prema Vinkovcima ,  preko Bogdanovaca, Marinaca i Nuštra.

Padom Marinaca u listopadu 1991., Bogdanovci su ostali jedina oaza u vukovarskoj općini koja je (uz Vukovar) pružala otpor osvajaču.

Od 19. listopada 1991. bila je posve presječena veza između Bogdanovaca i Vukovara. Satnija 204. brigade Zbora narodne garde, koja se nalazila u opkoljenim Bogdanovcima, potom sasvim samostalno uz pomoć lokalnih domoljuba odolijeva napadima srpske vojske.

Unatoč višemjesečnoj hrabroj obrani u kojoj su sudjelovali mještani, pripadnici policije, Zbora narodne garde, te HOS-a, Bogdanovci, mjesto od nekoliko stotina stanovnika, bilo je prisiljeno predati se pred agresorskom vojskom i četničkim parapostrojbama koji su iz više smjerova s više od tisuću i pol ljudi ušli u ovo gotovo 100-postotno hrvatsko mjesto.

Bogdanovci su svakako jedno od mjesta u Hrvatskoj koje je najviše dalo za stvaranje neovisne i slobodne Hrvatske.  Dovoljno je reći da je iz ovoga sela ubijeno ili se i danas vode kao nestali 89 mještana. Uz 89 stradalih Bogdanovčana ovdje je život izgubilo i 40 junaka iz cijele Hrvatske koji su im tih najtežih dana došli pomoći u obrani.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari