Pratite nas

Tko je ikad vidio zelenog konja i pametnog Srbina „

Objavljeno

na

Kad bin vas pita ča je bolje biti manjina, eli većina, kako iz puške bite rekli :“Većina“ !

Pa sad u niku ruku ste i u pravu.

Većina je ta koja, na primjer izabire vlast, većina je ta koja odlučiva o referendumu ( ako ga manjina dopušti, naravno ) većina odlučiva kod svakega glasanja, inšoma, većina je većina. Čak i u unen tamo „komunističkom paklu „ je postoja niki „demokratski centralizam „

Pak si moga braniti svoje stavove, ali si se mora pokoriti volji većine.

Naravno, ako se ni radilo o politiki.

Jer ako si se sukobija z političkon većinom, ko nisi bija….na liniju, onda si nagrabusio.
Ča san uno stija reći ?

A , da ! Većina. Ako mislite da je biti većina nika velika prednost, se jako varate. Kako ? Tako, lipo !
Budeš tako većina koja je izabrala vlast na izborima.

Ti si i dalje većina, a vlast je, naravno, manjina.

Pa ipak ta manjina te jaše četiri lita i niš te nikad ne pita.

I tako imaš četverogodišnje jahače apokalipse, koji te u galopu vode u katastrofu !

I? Koja ti je korist ud tega ča si većina ? Ma dajte vas molin !
Eli si, na primjer radnik, obični šljaker to jest. Većina naravno.

A uni tvoj poslodovaca, poduzetnik, pretvorbeni krumunalac je manjina. Ali za tebe je on „bog  i batina „ Daje ti plaću koliko ga je volja i ako ga je volja.A kad je zle volje ti more dati brticu u trticu , pak te hitit na ulicu. A ti njemu ne moreš niš. Jer, ako se počmeš malo jače buniti, tu su specijalci ? I? Ča je bolje biti većina-šljaker, eli manjina-poslodavac?

Ma dajte, vas molin !
E, ali ako, na primjer, spadaš u seksualnu manjinu, ako si niki tamo LGBT, pak paradiraš i seksualnu većinu provociraš, situacija je zasvin drugača. Tu tvoju „paradu ponosa „, da ne bi dobila…po-nosu, čuva pet puta više policjota. A koje plaća većinon..seksualna većina !
I?  Ča je bolje biti, većina, eli manjina ?

Ma dajte, vas molin !
Eli, pogledajte samo situaciju u Vukovaru. Tamo srpska manjina zafrkava hrvatsku većinu, z ton svojojn ćirilicon. Policjoti, specijalci, želizne ograde,  inšoma cirkus ! Da su Srbi tamo pametni, bi shvatili da s tin inzistiranjem na ćirilici, samo pogoršavaju svoju situaciju. E, ali ! Još je pokojni Rašković vožd pobunjenih krajinskih Sra bija reka da su Srbi…“lud narod „ A prid niki dan san pročita knjigu „Dunav „ Talijanskog pisca Magrisa. A koji je citira jednu Rumunjsku uzrečicu „ Tko je ikad vidio zelenog konja i pametnog Srbina „
Molin ? Ča ste rekli ? Govor mržnje ? Šovinizam! Znate ča ! Ako imate čega za prigovorit, lipo se obratite na adresu šjor Claudia Magrisa. On je to napisa, a ja san ga smao citira. A njihova knjiga poli nas ni zabranjena.
Ma dajte, vas molin.

Vaš Blaž Pinjuh, HS

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Kardinal Bozanić studentima: Ljubite Hrvatsku i borite se za napredak

Objavljeno

na

Objavio

“Kršćanstvo nas uči da se ništa lijepo i dobro ne postiže bez ljubavi i mudrosti križa”, istaknuo je u obraćanju studentima i studenticama Zagrebačkog sveučilišta zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić na euharistijskom slavlju zaziva Duha Svetoga na početku 350. akademske godine Sveučilišta u Zagrebu u četvrtak 18. listopada u zagrebačkoj katedrali.

Uz kardinala Bozanića, u euharistijskom slavlju koncelebrirali su svećenici profesori Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, svećenici profesori Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te svećenici profesori Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove.

U uvodu homilije Kardinal je rekao kako smatra znakovitim da se euharistijsko slavlje i zaziv Duha Svetoga na početku 350. akademske godine Sveučilišta u Zagrebu podudario s blagdanom sv. Luke evanđelista, rođenoga u Antiohiji, učenika apostola Pavla, u kojemu Crkva prepoznaje pisca jednoga od četiriju Evanđelja te Djela apostolskih, knjige koja govori o počecima života Crkve.

“Za cjelokupni život sveučilišta, kako studenata tako i nastavnika, kao izazovno nadahnuće može biti upravo sv. Luka, taj izniman čovjek po svome liječničkom obrazovanju, po pisanoj riječi, po prenošenju ozračja i emocija”, rekao je kardinal Bozanić navevši Lukinu sposobnost zapažanja i njegovu osjetljivosti za Kristovu preobražavajuću prisutnost:

“Prvo je slanje sedamdeset i dvojice učenika, s kojima smo upoznati samo zahvaljujući Luki, čime pokazuje da mu je stalo do naglašavanja da se Isusovo poslanje ne ograničuje samo na dvanaestoricu.

Naime, naviještanje Evanđelja dio je poziva svake istinske Kristove učenice i učenika, kako bi Radosna vijest zahvatila cijeli svijet. Nadalje, Luka ističe važnost molitve, osobito pred zadaćom koja nadilazi ljudske mogućnosti. Bez molitve nema uspješnog i plodonosnog poslanja, pa ni solidnog studiranja.

Zatim, Luka ističe važnost evanđeoskog siromaštva, poziva na oslobađanje od suvišnoga, od nepotrebnoga, od svega što može zarobiti srce, otežati korak i opteretiti radost. Pozvani smo predati se Božjoj riječi i gajiti osjetljivost za potrebe bližnjih, što potvrđuje našu kršćansku vjerodostojnost.”

Obraćajući se studenticama i studentima, kardinal ih je pozvao da u svetome Luki i u drugim svecima i blaženicima prepoznaju sebi blizak govor o traženju cilja, o grješnosti i opraštanju, o zatvorenosti u staro i o Kristovoj novosti, o evanđeoskoj radikalnosti i ljepoti.

“Akademska godina je putovanje na kojemu niste sami. S vama je prije svih drugih Duh Sveti kojega danas zazivamo i komu se često preporučujte, s vama su sveci i blaženici, od kojih je velik broj iz svijeta obrazovanja i znanosti, kao prijatelji koji vam pokazuju svoja iskustva, svoja lutanja, ali i svjetlo vjere. S vama su na tom putu vaši profesori, studentski kapelani, duhovnici, kolegice i kolege, u istoj Crkvi koja svjedoči da živi od Božje snage i njegovih darova.

Došli ste u ovu prvostolnicu, gdje su se molili brojni naraštaji studenata i profesora prije vas, nošeni istom vjerom, otvorenošću duha, istraživačkom znatiželjom i nastojanjima oko dobra obitelji, naroda i domovine Hrvatske.”

Podsjetivši da ove godine slavimo 120. obljetnicu rođenja i 20. obljetnicu proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca, Kardinal je pozvao okupljene da se često dođu pomoliti na njegov grob, izdvojivši navod iz Stepinčeva govora katoličkim sveučilištarcima 27. ožujka 1938. godine, kada je govorio o odnosu intelektualaca prema svome narodu, pri čemu se zadržava na temama narodne egzistencije, slobode, Crkve i suvremenih problema te odnosa katolika prema rasizmu. Dobro je o tome biti upoznat da ne bismo bili u zabludi glede sadašnjih predbacivanja koja olako optužuju iz neznanja ili zlobe.

Na početku govora blaženi Alojzije kaže: “Niste pošli za onima koji osim materije neće da priznaju ništa, već se rugaju onima koji vjeruju u egzistenciju osobnoga Boga govoreći: ‘Ubi est Deus eorum? Gdje je Bog njihov?’… Niste pošli za onima koji hoće da širom svijeta uskrise na novi život staro poganstvo i njegove lažne bogove, bilo u ovoj ili u onoj formi… Niste pošli za onima koji su po krsnome listu doduše katolici, ali praktički žive kao da nisu kršćani. Vaših duša nije mogao niti može zadovoljiti puki formalizam, niti fraze bez sadržaja i života…

Nije malena stvar u današnje doba, kad akademičari javno ispovijedaju svoje vjerovanje. Zato treba danas i samozataje i junaštva… Prilike naime svuda u svijetu tako se razvijaju, da uvjereni katolik intelektualac … biva često posmatran u najmanju ruku kao natražnjak. (Govor katoličkim akademičarima i akademičarkama o odnosu intelektualca prema svome narodu, 27. ožujka 1938., u: J. BATELJA [ur.], Alojzije Stepinac, nadbiskup zagrebački: propovijedi, govori, poruke [1934.-1940.], Zagreb 2000., str. 229-230).”

“Tako je govorio blaženik 1938. godine, ističući tri dobra koja prava ljubav želi svome narodu: vjeru, narodnu egzistenciju i slobodu. Ne zvuči li nam taj odlomak, dragi mladi prijatelji, pisan u odmaku od osamdeset godina, tako aktualnim?”, upitao je kardinal.

Govoreći o današnjim izazovima koje živimo u hrvatskome društvu, kardinal je rekao da zna da mladi osjećaju i da su im poznati ti izazovi, “ali me raduje što kod vas nalazim osjetljivost i što pokazujete ispravan stav izgrađen na tragu evanđeoske obnove duha. Raduje nas što ćete i večeras, mnogi od vas, započinjući program ’72 sata bez kompromisa’ očitovati značenje darivanja sebe bližnjima, važnost pomaganja, korištenja svoje mladosti i maštovitosti da biste obradovali druge i dali im do znanja da nisu napušteni.”

Kardinal je na kraju homilije napomenuo da smo se uputili u pripremanje Susreta hrvatske katoličke mladeži koji će se 9. i 10. svibnja 2020. godine održati u Zagrebu, istaknuvši da na tome putu vidi sve mlade, “ali vi, studenti i studentice, imate posebno mjesto. To nije pripremanje tek jednoga susreta i slavlja, nego put duhovne obnove koji pokazuje hrvatsku mladež spremnu zalagati se za kršćanske vrjednote i za svoju hrvatsku domovinu.”

Pred završni blagoslov u ime organizatora euharistijskog slavlja, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sve prisutne pozdravio je dekan prof. dr. sc. Mario Cifrak zahvalivši za zajedništvo u molitvenom slavlju, a okupljenima se ponovno obratio kardinal Bozanić poželjevši obilje Božjeg blagoslova vodstvu Zagrebačkog sveučilišta na čelu s rektorom prof. dr. sc. Damirom Borasom. Poseban pozdrav uputio je studentima koji su tek započeli svoj sveučilišni hod.

“Vrijeme studija otvara obzorje. Iskoristite to vrijeme. Vi mladi osjećate muke našeg društva. Volimo ga takvog kakav jest, jer to je naše društvo, no želimo ga mijenjati na bolje. Ne bojte se, jer dobro uvijek pobjeđuje. Ljubite našu zemlju i borite se da bude više reda i napretka. To je vaš zadatak i u tome niste sami”, završne su Kardinalove riječi.

MISIJA / IKA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković komentirao izjave Grabar-Kitarović o prebrojavanju potpisa i o Milijanu Brkiću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković komentirao je u petak u Bruxellesu, odgovarajući na pitanje novinara, dijelove intervjua koje je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dala Novoj TV.

Predsjednica Grabar-Kitarović u tom je intervju, između ostaloga, rekla da je proces probrojavanja glasova prikupljenih za raspisivanje referenduma mogao biti transparetniji i da su u njega mogle biti uključene udruge koje su to tražile.

Plenković je, zamoljen da komentira to stajalište, rekao da nije gledao taj intervju te ponovio kako je tekao postupak prebrojavanja.

“Mi smo kao vlada na kraju toga postupka donijeli zaključka da se svim zainteresiranim omogući uvid u baš svaki potpis koji je proglašen nevažećim i ja ne vidim što bi tu moglo biti sporno. Ono što mi trebamo učiniti jest pristupiti izradi novog punog boljeg zakona o referendumu s puno manje praznina jer ovakav kakav je danas ostavlja jako puno nedoumica”, rekao je.

Predsjednica je u intervju Novoj TV rekla da su insinuacije da ona štiti Milijana Brkića, čije se ime spominje u aferi sms. Kazala je da je to “apsolutno netočno”.

“Gospodin Milijan Brkić cijelo ovo vrijeme niti je tražio moju zaštitu, niti za to ima potrebe niti imam načina njega zaštititi. Njega i sve ostale građane treba štititi sustav koji treba omogućiti jednaka prava svima,” rekla je.

Novinari su Plenkovića pitali je li primijetio neki posebni politički odnos u posljednje dvije godine između predsjednice i Brkića.

“Predsjednica trenutačno nije članica HDZ-a i po ustavu ne može ni biti, ali smo iz iste političke obitelji. On je bio vrlo angažiran kao i drugi stranački dužnosnici u vrijeme izborne kampanje u kojoj je ona pobijedila i mislim da imaju korektne odnose, ali nisam tu vidio ništa posebno ni ništa neobično”, rekao je Plenković.

(Hina)

 

Predsjednica o potpisima za referendum: Može se provesti revizija glasova koji su proglašeni nevaljalim

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari