Pratite nas

Tko je prava Marina Lovrić-Merzel?

Objavljeno

na

Nikad nije pohađala Srednju medicinsku školu u Sisku, nego je završila večernju školu u Bihaću, i to tek sa 24 godine. Ima diplomu Prometnog fakulteta, ali je se profesor kod kojega je diplomirala uopće ne sjeća.

A ti, što ti želiš biti kad odrasteš? –poviče neko dijete prema najvišoj djevojčici u razredu.

Od ostalih učenika, čak i dječaka, viša je gotovo za pola glave, kosu nosi kratko podšišanu, ukroćenu s dvije ukosnice što ih je namjestila svaku s jedne strane razdjeljka. Nije baš atraktivna, a osim po visini, od ostale djece razlikuje se i zbog neobično velikih dioptrijskih naočala iza kojih joj se naziru vječno nasmijane, pomalo mangupske oči.

“Doktorica”, poviče 12-godišnjakinja pa usta razvuče u široki dječji osmijeh.

I tako postade doktorica.

Ne doista, jer životni put odvest će je sasvim negdje drugdje, ali malu Marinu Sekulić cijelo će razredno odjeljenje do kraja osnove škole nazivati “doktoricom”, više iz dječje sprdnje nego zato što bi doista mislili da će ta seoska cura jednog dana stvarno poći u liječnike, piše Globus.

Uostalom – na putu su joj već tada stajale školske ocjene.

Marina je u najboljem slučaju bila osrednji đak.

Loše su joj išla već i slova, vječito se svađala s profesorima i utjerivala pravdu, ponajviše za sebe, a nešto rjeđe za kakvog kolegu iz klupe.

Na školskim fotografijama, u maniri velikih vođa, Marina Sekulić uvijek je stajala negdje po sredini.

lovric__merzel

“Marina Lovrić”

“Nije bila među popularnim djevojkama. Ne sjećam se ni da bi imala kakvog momka, ali bila je jako jezičava i brbljava.

Uvijek se glasno smijala, a najglasnija je bila kad je trebala odgovarati pred cijelim razredom.

Nikad nije naučila što bi trebalo, ali se uvijek natezala oko svake ocjene, i na kraju bi dobila što je htjela”, priča mi jedan njen bivši školski kolega.

Tučnjava s dečkima. Jednom je prilikom, kroz smijeh mi odaje, istukla dvojicu njegovih prijatelja jer su je “nešto zezali”.

Sigurno nitko iz razreda u toj jezičavoj djevojčici nije mogao prepoznati lidericu, jednom čak i sisačko-moslavačku županicu, ženu koja će s trona zbaciti dotad nepobjedivog HDZ-ova Đuru Brodarca i na kraju završiti iza rešetaka, zbog sumnje da je uludo trošila županijski novac, preplaćivala nekretnine, uništila pokoju državnu tvrtku i još svašta što joj sada stavljaju na teret.

Marina Lovrić Merzel rođena je 2. rujna 1963. godine u predgrađu Siska, naselju Odra Sisačka, u prizemnici u kojoj i danas živi njena majka Marija.

“Neću s vama govoriti, ja samo znam da moje dete nije ništa krivo, i da svi s kojima ste govorili lažu. Ona je puno napravila za ovaj narod, a sad su je stavili iza rešetaka. Njima na dušu”, rekla mi je Marija Sekulić s prozora svoje dnevne sobe, ali me u dvorište nije htjela pustiti.

Njen suprug i Marinin otac bio je Jakov Sekulić, Srbin iz okolice Sunje koji se krajem 50-ih godina oženio Marijom Dražić, i poslije s njom dobio dvoje djece.

Marija Dražić bila je iz Stare Drenčine, sela udaljenog od Siska nekoliko kilometara, iz vrlo siromašne obitelji čiji su roditelji jedva prehranjivali svoju djecu.

U to doba prije Drugog svjetskog rata bilo je uobičajeno da se takvim obiteljima pomaže pa je malu Mariju Dražić sebi na imanje, kako bi je prihranili, uzela obitelj Blagaić.

Oni su imali sina, malog Vladimira Blagaića koji je uz Mariju Dražić odrastao gotovo kao uz sestru, i koji će mnogo godina kasnije postati ugledni sisački ginekolog, čak i ravnatelj sisačke bolnice.

Djetinjstvo su provodili u tipičnoj seoskoj idili: mala Marija pomagala je obitelji Blagaić oko imanja, a zauzvrat je dobivala hranu i krov nad glavom, daleko više od onoga što joj je mogla priuštiti njena obitelj.

Negdje krajem 50-ih godina Marija Dražić upoznaje Jakova Sekulića, udaje se za budućeg vozača autobusa i seli se u Odru Sisačku, u onu istu kuću u kojoj će se nešto godina kasnije roditi Marina Sekulić.

Da odmah rasčistimo stvar oko njena imena: budućoj županici sisačko-moslavačkoj majka i otac po rođenju su doista nadjenuli ime Marina, a ne neko drugo koje se znalo spominjati u medijima.

Marina Sekulić, dakle, nije rođena kao Žarka, ali joj je to ime, doznajem od njenih školskih kolega, ostalo kao nadimak iz okolica Sunje, gdje je mala Marina često odlazila posjećivati očevu obitelj.

U toj Sunji živjela je neka baba Žarka kod koje je Marina s ocem redovito odlazila.

Seljani kao seljani, Marinu su isto prozvali “malom Žarkom”, a mnogi kasnije povjerovali da joj je to bilo ime.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Magazin

Poslušajte novu pjesmu Olivera Dragojevića: ‘Za tvoje dobro’

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo pet mjeseci nakon što nas je napustio Oliver Dragojević svjetlo dana ugledala je njegova nova pjesma ‘Za tvoje dobro’. Stihove pjesme potpisuje Gibonni, a aranžman Elvis Stanić.

Nova pjesma naći će se na kompilaciji ‘Do kraja vrimena’ koja će od petka biti u prodaji.

Dirljiva pjesma ganula je Oliverove obožavatelje koji se još ne mogu pomiriti s njegovim odlaskom. ‘Ovo je poklon s neba’, ‘Fališ kapetane, nikada nitko kao ti, čuvali te anđeli’, ‘Kako nedostaješ’, ‘Bez riječi sam’, samo su neki od komentara ispod pjesme objavljene na YouTubeu.

– Gibonni je genije. Najbolja moguća kombinacija su njegovi stihovi i Oliverov glas – zaključio je jedan od obožavatelja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Marakeški sporazum o migraciji

Objavljeno

na

Objavio

Zašto je šest država članica EU-a odbacilo pakt? Zašto je u Marakešu jedini prosvjednik bio hrvatski zastupnik Hrvoje Zekanović? Ima li pravo oporba kada optužuje HDZ da je zabranio raspravu o tom dokumentu – neka su od pitanja na koja su u emisiji “Otvoreno” odgovore nastojali dati Ivan Šimonović, bivši pomoćnik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Miro Kovač, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora (HDZ), Domagoj Hajduković, član Predsjedništva i međunarodni tajnik SDP-a i Robert Podolnjak iz MOST-a nezavisnih lista, piše HRT.

Govoreći o biti Marakeškog sporauma Šimonović je kazao kako se “radi o problemu gdje države imaju ograničene mogućnosti djelovanja”. Uspjeh vidi jedino kroz globalni dogovor oko toga kako se nositi s migracijama. “Mislim da je ovo dobar sporazum, da nije slučajno da je usvojen na Međunarodni dan ljudskih prava. Nadam se da će, kao što i ime samog sporazuma kaže, on doprinijeti sigurnijim, uređenijim i regularnim migracijama”.

“U Marakeškom sporazumu Hrvatskoj se ništa ne nameće”

Kovač je rekao da niti mnogi u politici ne znaju o čemu se konkretno radi u Marakeškom sporazumu. “Već je naziv kao takav vrlo kompleksan. Birokratska je to formulacija. Ponudio sam hrvatski prijevod toga. Rekao sam da je to svjetski dogovor o seljenju, jer je to lakše razumjeti. Naglasak je na legalna seljenja. Ideja je da se napravi jedan sporazum ili dogovor. Vrlo je važno da se u hrvatskoj javnosti o tome razgovaralo. Problem je nastao u tome što nije bilo dovoljno komunikacije u javnom prostoru, pa se lako plasiraju lažne vijesti i informacije. U tom dokumentu dakako ima formulacija koje su nespretne, ali o tome treba razgovarati”, kazao je Kovač.

“Ono što je bitno je da takav dokument nama u Hrvatskoj ništa ne nameće. Zato smo i tražili u Odboru za vanjsku politiku jedno očitovanje Vlade o tome kako Hrvatska vidi taj dogovor i kako ga misli primjenjivati. Taj odgovor smo danas dobili”, kazao je Kovač dodavši da će RH nastaviti štititi svoje granice.

Na pitanje urednika i voditelja emisije Damira Smrtića je li ovaj sporazum potaknula migrantska kriza 2015. godine, Šimonović je potvrdio. “Već 2016. godine usvojena je deklaracija o izbjeglicama i migrantima vrlo sličnog sadržaja. To je bio sastanak na vrhu šefova država i vlada gdje je konsenzualno taj dokument usvojen”, rekao je i naglasio da će se 2019. raspravljati kakvi će biti mehanizmi kojima će se pratiti primjena tog dokumenta. “Međutim, ono što je ključno je da su u tom sporazumu uključene neke obveze koje su i prije postojale kao pravne obveze, ali i neke druge, nazvao bi ih moralne obveze. Sada se razgovara o političkoj volji da se prihvati jedan zajednički okvir zasnovan na dobrim praksama i razgovoru o tome kako izbjeći ono što nam se događalo 2015. godine”.

Podolnjak i Kovač o zahtjevima za raspravu u Saboru

Podolnjak problematičnim smatra sam naziv i kaže da se Vlada nije usudila prevesti kompakt. “Hrvatski građani mogu razmišljati o čemu je tu riječ i što je kompakt – dogovor, sporazum, pakt i sl. U Njemačkoj su ga naslovili pakt, a u Sloveniji dogovor. Mi u Odboru za vanjske poslove htjeli smo predložiti da se o tome raspravlja na plenarnoj sjednici Sabora”, kazao je i naveo primjere iz Njemačke, Slovenije, Italije i Švicarske na koje su načine državne institucije komunicirale o Marakeškom sporazumu.

Kovač je potom uzvratio da su se u spomenutim državama rasprave dogodile na inicijativu opozicije. “Je li MOST poduzeo bilo što kao Klub zastupnika ili neki MOST-ov zastupnik, da se o toj temi raspravlja u Saboru. Niste podnijeli ni interpelaciju”, kazao je Kovač spomenuvši i zastupnicu Ines Strenju Linić za koju je rekao da bi to moglo biti i u njenoj domeni djelovanja. Podolnjak je pak kazao da MOST-ovom zastupniku Boži Petrovu nije data mogućnost da predlaže te da je to konstatirao i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Hajduković: Marakeški sporazum – katalog dobrih mjera

Hajduković je izjavio da prema njegovom mišljenju nije niti bila presudna rasprava u Saboru. “Volio bih da je javnost informiranija. Međutim, želio bih skrenuti pozornost na to tko je od ovoga napravio temu u javnosti. To je samo jedna institucija, odnosno jedna osoba. Ako me pitate, rekao bih da je to zato da se dodvori određenom biračkom tijelu. Ono što je kroz ovaj šum komunikacije unešeno u javnost u Hrvatskoj je da se mi moramo bojati neke navale migranata. Migracije traje i trajat će. Ovo nije sporazum, već više dogovor. To nije nekakav dokument koji ohrabruje migracije, posebno ne ilegalne migracije”, kazao je.

“Ovaj sporazum govori o uređenim i legalnim migracijama, a ne ilegalnim. Taj dokument razlikuje što su izbjeglice, a što migranti. Izbjeglice su ljudi koji bježe od rata, izravne osobne ugroze, dok su migracije nešto sasvim drugo. UN je apsolutno platforma na kojoj treba raspravljati o tome”, istaknuo je Hajduković i dodao da je ovaj dogovor katalog dobrih mjera.

Šimonović je naglašava da najviše profitiraju male države poput Hrvatske od jednog takvog multilateralnog dogovora oko toga kako s migracijama, jer će se veliki uvijek snaći. “Migranti nikakvo novo pravo, u pravnom smislu, ovim sporazumom nisu stekli. Ono što ovaj dogovor ili sporazum znači je da su većina članica UN-a pokazala političku volju da u određenim okvirima, koji definira ovaj sporazum, surađuju na tome da se pomogne i migrantima i državama koje su njihove destinacije”.

Kovač tvrdi da Marakeškog dogovora 2015. godine nije moglo biti. “Zatekao nas je migracijski val. Mi smo bili tranzitna država. Dobro smo se tada snašli. Stoga smo 2016. godine predložili izmjenu zakona tako da u izvanrednim situacijama vojska može pomoći policiji u nadzoru granice. Hrvatska se u svemu postavila racionalno i efikasno”.

Šimonović: 2050. – u Europi 2% manje stanovnika, a  u Africi 209% više

Šimonović je upozorio na demografske procjene. “Kada gledate demografska kretanja procjenjuje se da će 2050. godine Europa imati 2% manje stanovnika nego danas, a Afrika 209% više. Ako se pravovremeno ne ide s razvojnim pomoćima da se otklone neki faktori poput lošeg upravljanja, korupcije i sl. onda će se migracije dogoditi i nikakve bodljikave žice to ne mogu zaustaviti. Tome svemu treba dodati i rizike klimatskih promjena te nedostatak globalne solidarnosti da se nešto napravi na tom terenu. U tom slučaju – mi smo pred minskim poljem”, slikovito je opisao Šimonović.

Hrvatski Hrast i njemački AFD zajedno u Marakešu protiv Sporazuma o migracijama!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari