Pratite nas

Vijesti

Tko je u Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Objavljeno

na

Zagreb – Na današnjoj sjednici, Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Pomagati će u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate koji žive izvan granica Lijepe naše

Savjet čine najugledniji predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta, ali i predstavnici najznačajnijih institucija u domovini. Svi će oni pomagati hrvatskoj Vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate koji žive izvan njenih granica.

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske, osobe uvažene u sredini u kojoj žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s hrvatskom domovinom.

Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje su predstavnike u Savjet predložile iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga i organizacija. Njihova zastupljenost određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske.

-predstavnici Hrvata iz Bosne i Hercegovine:

1. ILJO KOPIĆ
2. ILIJA NAKIĆ
3. BRANKO IVKOVIĆ
4. JOSIP SUVALJ
5. DRAGO BILANDŽIJA
6. prof.dr.sc. NEVENKO HERCEG
7. ZORAN TOMIĆ
8. VLADO DŽOIĆ
9. prof. dr. preč. DARKO TOMAŠEVIĆ, predstavnik Katoličke crkve za Bosnu i Hercegovinu

– predstavnici hrvatske manjine:

1. SLAVEN BAČIĆ, predstavnik za Srbiju
2. PETAR KUNTIĆ, predstavnik za Srbiju
3. TOMISLAV ŽIGMANOV, predstavnik za Srbiju
4. GABRIELA NOVAK – KARALL, predstavnik za Austriju
5. STANKO HORVATH, predstavnik za Austriju
6. MIŠO HEPP, predstavnik za Mađarsku
7. FRANJO PAJRIĆ, predstavnik za Mađarsku
8. ĐANINO KUTNJAK, predstavnik za Sloveniju
9. FILIP BOŽIĆ, predstavnik za Sloveniju
10. JOSIP ROKO ĆOLAK, predstavnik za Bugarsku
11. ANDRIJA VUKSANOVIĆ, predstavnik za Crnu Goru
12. LENKA KOPRIVOVA, predstavnik za Češku
13. ANTONELLA D’ ANTUONO, predstavnik za Italiju
14. SEBASTIJAN ČOLAKIĆ, predstavnik za Kosovo
15. SNJEŽANA TROJAČANEC, predstavnik za Makedoniju
16. PETRA HATEGAN, predstavnik za Rumunjsku
17. RADOSLAV JANKOVIČ, predstavnik za Slovačku.

– predstavnici hrvatskog iseljeništva/dijaspore:

1. NENAD BACH, predstavnik za Sjedinjene Američke Države
2. JOHN PETER KRALJIĆ, predstavnik za Sjedinjene Američke Države
3. IVAN TOMIĆ, predstavnik za Sjedinjene Američke Države
4. ZVONKO LABAS, predstavnik za Sjedinjene Američke Države
5. NIKO HAZDOVAC, predstavnik za Sjedinjene Američke Države
6. STJEPAN ASIĆ, predstavnik za Australiju
7. MLADEN LEKO, predstavnik za Australiju
8. LUKA BUDAK, predstavnik za Australiju
9. ZVONIMIR ANIČIĆ, predstavnik za Kanadu
10. IVAN TOMISLAV GRBEŠIĆ, predstavnik za Kanadu
11. CAROLINE SPIVAK, predstavnik za Kanadu
12. MONIKA ADŽAMIĆ, predstavnik za Saveznu Republiku Njemačku
13. MIJO MARIĆ, predstavnik za Saveznu Republiku Njemačku
14. IVICA ORLOVIĆ, predstavnik za Saveznu Republiku Njemačku
15. JOSE MARIA VRLJIČAK, predstavnik za Argentinu
16. VJERA BULAT PETROŠIĆ, predstavnik za Argentinu
17. MARCO BUZOLIĆ BUZOLIĆ, predstavnik za Čile
18. FRANCO FERRERA CVITANOVIĆ, predstavnik za Čile
19. MIROSLAV PIPLICA, predstavnik za Austriju
20. DUBRAVKA SIDONIJA ŠUTO, predstavnik za Brazil
21. YVAN CINDRIĆ, predstavnik za Francusku
22. LUKA KRILIĆ, predstavnik za Italiju
23. DANIJELA TASOVAC, predstavnik za Južnoafričku Republiku
24. LEO PENZIĆ, predstavnik za Novi Zeland
25. JOSIP ZORICA, predstavnik za Švedsku
26. ŠIMUN ŠITO ĆORIĆ, predstavnik za Švicarsku
27. MIRA MALOVIĆ – YEELES, predstavnik za Ujedinjeno Kraljevstvo
28. EDITA LEŠ LOTHE, predstavnik za Belgiju, Dansku, Luksemburg, Nizozemsku i Norvešku
29. ROBERT JAKUBEK, predstavnik za Boliviju, Ekvador, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venezuelu.

Članovi Savjeta iz Republike Hrvatske:

1. mr.sc. DARIA KRSTIČEVIĆ, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
2. PETAR BARIŠIĆ, zamjenik predstojnice Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
3. zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova
4. zamjenik ministra unutarnjih poslova
5. zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta
6. zamjenik ministrice kulture
7. zamjenik ministra gospodarstva
8. zamjenik ministra poduzetništva i obrta
9. zamjenik ministra rada i mirovinskog sustava
10. zamjenik ministra zdravlja
11. zamjenik ministrice socijalne politike i mladih
12. zamjenik ministra turizma
13. zamjenik ministra regionalnog razvoja i EU fondova
14. zamjenik ministra financija
15. zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske
16. mr.sc. MARIN KNEZOVIĆ, ravnatelj Hrvatske matica iseljenika
17. prof.dr.sc. MATEO MILKOVIĆ, predstavnik sveučilišne zajednice
18. dr.sc. IVAN KOVAČ, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku
19. VLADIMIR KUMBRIJA, predstavnik Hrvatske radiotelevizije
20. akademik MIRKO ZELIĆ, predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
21. fra. JOSIP BEBIĆ, predstavnik Katoličke crkve (ravnatelj inozemne pastve)
22. DUNJA SEITER – ŠVERKO, predstavnica Nacionalne sveučilišne knjižnice
23. dr.sc. ZLATKO ŠRAM, predstavnik znanstvenih institucija koje se bave pitanjima
Hrvata izvan Republike Hrvatske
24. DAVORKO VIDOVIĆ, predstavnik Hrvatske gospodarske komore
25. DRAGUTIN RANOGAJEC, predstavnik Hrvatske obrtničke komore
26. IVAN MILOLOŽA, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca
27. prof.dr.sc IVAN LOVRINOVIĆ, predstavnik nevladinih udruga

siroki.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Davor Ivo Stier ide na HDZ-ovu listu

Objavljeno

na

Objavio

Davor Ivo Stier ipak će se naći na izbornoj listi HDZ-a u sedmoj izbornoj jedinici.

Stier kaže da je najgore što se Hrvatima može dogoditi da se u ovakvoj situaciji stave u ruke SDP-ova Davora Bernardića pa zove desne birače da ne rasipaju glasove.

Nakon unutarstranačkih izbora u HDZ-u, vi ste još jedini “aktivni” iz pokera izazivača koji nisu uspjeli pobijediti Andreja Plenkovića i bit ćete na izbornoj listi?

Unutarstranački izbori zapravo su dokaz snage koju je imao HDZ da ode korak dalje u jačanju unutarstranačke demokracije, puno više nego ostale stranke u Hrvatskoj. Moja je poruka konstantno bila da nakon toga moramo svi zajedno raditi na pobjedi HDZ-a na parlamentarnim izborima. Sada to obećanje želim ispuniti.

Vama aktualni vrh stranke, vidimo, nije uzeo za zlo protukandidaturu, što je valjda normalno. Međutim, drugi su otpali, za njih nije bilo mjesta, evo Penava je i otišao iz HDZ-a?

Mene je predložila županijska organizacija HDZ-a Zagrebačke županije, a liste se tek moraju sastaviti idućih dana. Na središnjim je tijelima stranke da obave taj dio posla.

Prevladava mišljenje da će na izbornim listama HDZ-a manjkati ljudi iz desnog političkog krila i da Plenković tu ima problema u sastavljanju lista. Na izborima 2016. godine takvi su osvajali mnogo glasova. Prijeti li opasnost da sada HDZ prođe lošije jer neće kandidirati takve članove?

HDZ pobjeđuje kada okuplja. Uvijek sam isticao da u HDZ-u treba biti mjesta i za one nešto liberalnije i za one nešto konzervativnije, no ujedinjene kad je riječ o programskim načelima stranke. Uvjeren sam da će tako biti sastavljene i izborne liste. Naravno, to je odluka koju moraju donijeti ljudi koje je članstvo demokratski izabralo da budu u vrhu stranke. No vjerujem da će sastav tih lista pokazati kadrovski i politički potencijal stranke i na ovim parlamentarnim izborima.

Čini li vam se da doživljavamo određeni deja vu? Sjećamo se vašeg stava na predsjedničkim izborima da HDZ-u nije u interesu rat s Miroslavom Škorom, nego sa SDP-om. Nisu uvažili te argumente i znamo kako je završilo, na Pantovčaku je osoba iz SDP-a.

Ova kampanja jasno je definirana i naš je glavni suparnik SDP i lijeva koalicija. E, sada je važno naglasiti i da je realno očekivati da će samo HDZ ili SDP moći dati mandatara. I zato bi svako rasipanje glasova od centra pa nadesno moglo zapravo pomoći SDP-u da prema izbornom sustavu (D’Hondtu) dođe do pozicije da on predlaže mandatara. Zato ću ja učiniti sve što je u mojoj moći da HDZ bude jasan pobjednik ovih parlamentarnih izbora. Biramo zapravo hoćemo li u ovoj situaciji, kada se svijet suočava s najvećom ekonomskom krizom od 1929. godine, za mandatara imati Andreja Plenkovića ili Davora Bernardića. A tu dvojbi nema. S obzirom na iskustvo, spremnost, na vođenje hrvatske Vlade u ovim izazovnim vremenima, Plenković je u velikoj prednosti.

Sada je situacija za desnu opciju čak lošija nego na predsjedničkim izborima jer ovdje postoje tri političke snage koje će se međusobno trošiti – HDZ, Škoro i Most, i tu će sigurno biti dosta tzv. palih glasova.

Očito postoji napetost između Domovinskog pokreta i Mosta, ali ključno je pitanje ovih izbora tko će dati mandatara koji će voditi Hrvatsku u trenutku kada cijeli svijet ulazi u najveću ekonomsku krizu u posljednjih sto godina. Ne bih želio da se u Hrvatskoj dogodi situacija kao na primjer u Španjolskoj, u kojoj su socijalisti pobijedili Pučku stranku i došli na vlast jer su se glasovi demokršćanskih i konzervativnih birača rasipali kod stranaka Ciudadanos i Vox. Danas su ti demokršćanski i konzervativni birači nezadovoljni socijalističkom vladom. Iz tog primjera, ali i iz vlastitog iskustva, na predsjedničkim izborima 2019. moramo izvući pouku.

Jeste li vi ostali u igri djelomično i stoga što bi u skoroj budućnosti shodno rezultatima izbora moglo doći do pregovora sa Škorinom listom, u čemu biste vi mogli imati važnu ulogu s obzirom na to da među vama vlada elementarno povjerenje?

Moja uloga i moja želja jasna je pobjeda HDZ-a na parlamentarnim izborima. To je jedina garancija da ljevica neće imati potpunu dominaciju u političkom sustavu, od Pantovčaka do Banskih dvora. Jasna pobjeda HDZ-a ključna je da Hrvatska brzo nakon izbora dobije snažnu i funkcionalnu vladu koja će se uspješno suočiti s velikim ekonomskim izazovima koji su pred nama, baš kao što se uspješno suočila s koronavirusom.

Dakle, bit će najvažnije dobiti barem zastupničko mjesto više jer će predsjednik Zoran Milanović, koji je na Pantovčak stigao iz lijeve opcije, najprije pozvati SDP da proba sastaviti Vladu ako osvoji najveći pojedinačan broj zastupnika. Ili će se čekati tko prvi skupi 76 ruku?

Sustav funkcionira tako da, ako se glasovi demokršćanskih i konzervativnih birača rasipaju i fragmentiraju, SDP-ova lijeva koalicija može dobiti tzv. rubne mandate i onda biti u poziciji predložiti mandatara za sastavljanje Vlade. Međutim, to se neće dogoditi jer će HDZ ponuditi politiku i kandidate koji mogu dobiti većinsku potporu hrvatskih ljudi na parlamentarnim izborima.

Je li se uopće trebalo dogoditi da HDZ sam sebe zapravo hendikepira odbacivanjem desnog krila i stigne li se to još zakrpati putem izbornih lista?

HDZ će i dalje imati potrebnu širinu da okupi većinu hrvatskih ljudi. Ako se pod desnim misli na očuvanje nacionalnog identiteta i suvereniteta, HDZ se tu ne da natkriliti nikome. Tu su rezultati razborite i uspješne državotvorne politike, a ne samo retorika. Na tragu Tuđmanova inauguracijskog govora 30. svibnja 1990. godine, hrvatski suverenitet osnažujemo jačanjem pozicija u Europi, a ne protiv EU i NATO-ova saveza. Ovih deset milijardi eura koje je Hrvatska osigurala u Europi za suočavanje s ekonomskim posljedicama koronavirusa samo su jedan konkretan primjer suvremene suverenističke i državotvorne politike na djelu. Primjer politike HDZ-a nasuprot dokazanoj nesposobnosti bivše SDP-ove Vlade u korištenju fondova EU. Isto tako i primjer demokršćanske politike, jer nasuprot i socijalistima i radikalnoj desnici kršćanska se demokracija zauzima za jačanje nacionalnih država koje će u slobodnoj i ujedinjenoj Europi primijeniti logiku suradnje umjesto sukoba.

Uspješno upravljanje koronakrizom i sprečavanje da hrvatsko gospodarstvo padne u ambis – hoće li to biti dovoljno da birači to nagrade, hoće li se toga birači sjetiti kada budu glasali ili Plenkoviću prijeti sudbina Churchilla?

Hrvatski ljudi cijene uspjeh Vlade u borbi protiv pandemije koronavirusa, ali time nisu riješeni svi izazovi. Ne smijemo se zavaravati, pred nama je razdoblje koje traži državotvornu i razboritu politiku koja najprije mora obraniti, a onda i obnoviti hrvatsku ekonomiju. Sjetimo se posljednje velike globalne recesije prije desetak godina i kako su se druge europske države oporavljale dok smo mi padali tijekom SDP-ove Vlade. Hrvatski će građani 5. srpnja morati odlučiti hoće li vođenje države povjeriti Plenkoviću ili Bernardiću. Znam da ima građana koji su nezadovoljni nekim aspektima rada naše Vlade. Ni ja se nisam u svemu slagao s vrhom svoje stranke. Međutim, bio bih neodgovoran kad bih umanjio ili zanemario važnost ovog trenutka za Hrvatsku i njezinu budućnost. Hrvatska nema vremena za eksperimente. Sasvim sigurno ne u ovim okolnostima. Zato ću učiniti sve što mogu da HDZ pobijedi na izborima.

Jesu li za HDZ otežavajuća okolnost afere s palim ministrima, kao i ova aktualna vezana za uhićenja viđenijih HDZ-ovaca u državnom aparatu? Kako će se ova posljednja uhićenja odraziti na vaše birače, pozitivno ili negativno?

Uvijek je dobro vrijeme za borbu protiv korupcije, bez obzira na to kako se uhićenja mogu odraziti na mišljenje birača. U prvom redu mora biti interes države, a tek onda stranke. A poruka da nema nedodirljivih pokazuje privrženost Vlade jačanju pravne države. Vjerujem da hrvatski ljudi to cijene i očekuju nastavak borbe protiv korupcije i klijentelizma.

Baš ste vi godinama bili poznati po naglašavanju borbe protiv klijentelizma i korupcije u stranci i čak se taj vaš stav doživljavao kao jedan od razloga što ste lošije prošli na unutarstranačkim izborima. No izgleda da ste bili u pravu kad ste tražili borbu protiv korupcije.

Kad sam napisao “Novu hrvatsku paradigmu” i tijekom svih mojih javnih nastupa, uvijek sam naglašavao da su i klijentelizam i korupcija društveni problem. Ne tek problem jedne političke grupacije nego uistinu cijelog društva. I da se ti problemi moraju riješiti strukturno. Ova sadašnja antikorupcijska akcija u sektoru energetike pokazuje da se pravna država bori i obračunava s kriminalom i to treba pozdraviti.

Pitanje je bilo i jeste li zadovoljni što ste očito bili u pravu kad ste upozoravali na klijentelizam i korupciju?

Energetika je strateški sektor za državu koji umnogome određuje njenu geopolitičku poziciju. Korupcija i klijentelizam nisu dopustivi nigdje, ali posebno su opasni u tako osjetljivom sektoru, jer se preko njega može utjecati na strateško usmjerenje zemlje. Stoga ne bi bilo razborito da ovu antikorupcijsku akciju gledam u kontekstu neke osobne satisfakcije. Nisam za nju zaslužan ili odgovoran. Prije bih rekao da je ona dodatni razlog za moj angažman u potpori HDZ-u na ovim izborima, a povrh toga u izgradnji hrvatske države koja će biti čvrsto usidrena na političkom Zapadu.

Je li vam itko u stranci rekao: “Stier, bio si u pravu”?

To nije potrebno.

Jeste li unutar vrha stranke i s Plenkovićem razgovarali o tome na što će se HDZ orijentirati u drugom mandatu osvojite li opet vlast?

Obrana i obnova hrvatske ekonomije bit će glavna zadaća u ovoj situaciji bez presedana u svjetskoj povijesti. HDZ je u tom smislu instrument za uspjeh hrvatske države, kao što je bio i alat za njeno stvaranje. Prava pokretačka snaga u našim je ljudima i vjerujem da oni žele učinkovitu vlast, a ne eksperimente, ideološke podjele i stagnaciju koju smo imali za vrijeme vladavine SDP-a. Zato gledam s optimizmom ne samo na sljedeće parlamentarne izbore nego i na budućnost Hrvatske,  rekao je Stier za Večernji list.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Trump: Prosvjednike će dočekati ‘najopasniji psi’ ako prijeđu ogradu Bijele kuće

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump u subotu je rekao prosvjednicima da bi smrt crnog muškarca koji je umro nakon što mu je bijeli policajac vrat prikliještio koljenom, mogla biti “dočekana s najopasnijim psima  i najopasnijim oružjem koje sam vidio” ako prijeđu ogradu Bijele kuće.

U nizu objava ana Twitteru Trump je također pozvao svoje pristaše da se okupe ispred zgrade izvršene vlasti, rekavši, “VEČERAS JE, KOLIKO RAZUMIJEM, MAGA VEČER U BIJELOJ KUĆI???”. MAGA je skraćenica Trumpova slogana: “Make America Great Again”, odnosno “Učinimo Ameriku ponovno velikom”.

Smrt Georgea Floyda koja se dogodila u ponedjeljak u Minneapolisu pokrenula je prosvjede, neke od njih nasilne, u mnogim gradovima diljem zemlje, uključujući i one u Washingtonu u petak.

Bijela kuća je bila privremeno zatvorena dok su se stotine ljudi okupljaju tijekom podneva okupljale preko puta na trgu Lafayette.

Nakon što su otišli u prosvjednoj povorci, prosvjednici su se kasnije opet okupili, a video snimke su pokazale naguravanje između policajaca i prosvjednika koji su se razišli u subotu rano ujutro.

Trump je pohvalio pripadnike američke tajne službe koji čuvaju Bijelu kuću rekavši da su bili “vrlo hladnokrvni”. “Bio sam unutra, pratio svaki pokret, i nisam se mogao osjećati sigurnije.”

“Velika gomila, profesionalno organizirana, no nitko nije došao blizu ograde. Da jesu, bili bi dočekani s najopasnijim psima i najopasniim oružjem”, rekao je. “Mnogi tajni agenti samo čekaju taj korak.”

Trump je optužio gradonačelnicu Washington D.C.-a, Muriel Bowser, zato što je odbila poslati policiju koja bi pomogla tajnim službama, iako je Washington Post izvijestio da su gradski policajci pomogli kontrolirati kasnije okupljanje.

Ured gradonačelnice i policije Washington D.C.-a nije odmah odgovorio na zahtjev za komentarom.

U petak, nakon upozorenja i osude demokrata, Trump je s Twittera povukao komentar da “pljačka vodi ubojstvu” sugerirajući da bi se moglo pucati na prosvjednike koji su krenuli pljačkati. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari