Pratite nas

Hrvatska

Tko je Milanovićev ‘djed ustaša’ kojeg je spomenuo u sučeljavanju

Objavljeno

na

“Moj je djed bio ustaša, a to mom ocu iz partizanske obitelji nije smetalo. No, moj djed nije uzimao veleposlanike za taoce”, izjavio je Zoran Milanović, predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske na HTV-ovu sučeljavanju s Andrejom Plenkovićem, liderom HDZ-a.

Iako je prije punih devet godina postao čelnik lijevog SDP-a, Milanović je sve do petka navečer skrivao navodni podatak o djedu koji je bio u ustašama. Nije ga spomenuo niti u jednom od intervjua u kojima je govorio o svojim precima, niti u raspravama u kojima je sudjelovao o Bleiburgu, Teznom i Jasenovcu, niti u našim razgovorima koje smo vodili kada sam 2011. pisao njegovu neautoriziranu biografiju, koja je publicirana dan nakon što je na parlamentarnim izborima pobijedio Jadranku Kosor i HDZ, i postao predsjednik Kukuriku vlade, piše Jutarnji List

Svih tih devet godina Zoran Milanović šutio je o djedu ustaši, iako je vrlo iscrpno opisao povijest vlastite obitelji još od sredine 19. stoljeća. Koja je, poput mnogih obiteljskih priča, zanimljiva, ali, posebno po očevoj liniji, apsolutno partizanska i ljevičarska.

S očeve strane Milanovići su stoljećima živjeli u siromašnoj Dalmatinskoj zagori, a majka Đurđica Matasić stiže iz građanske senjske obitelji.

Djed partizan

Ante Milanović, djed predsjednika SDP-a, do početka Drugoga svjetskog rata bavio se težačkim poslovima u Glavicama pokraj Sinja koje su još u Kraljevini Jugoslaviji nosile neslužbeni naziv Mala Moskva, što je govorilo o političkim afinitetima tamošnjih stanovnika. Ante se partizanima priključio 1942. i ratovao je po Dalmaciji, a Drugi svjetski rat je, zajedno s bratom Ivanom, završio u oslobođenom Trstu.

Po majčinoj liniji, Stjepan Matasić, biološki djed Zorana Milanovića, rodio se 1892. Oženio se 1936., kada je imao 44 godine, Marijom Glavaš iz Krasnog. Bili su relativno imućna građanska obitelj i vlasnici kuće u tom primorskom gradiću. Već iduće godine rodila se Đurđica (Gina) Matasić, a 1938. i 1941. njezina braća Ante i Stjepan.

Miran građanski život i sređen socijalni status Matasića prekinut je kada je 1943. kapitulirala Italija, a u Senj su ušli partizani koji su se zadržali nekoliko dana. Uskoro je uslijedila njemačka kontraofenziva i u zrakoplovnom napadu i teškom bombardiranju grada poginuo je djed Zorana Milanovića.

I ovdje u priču ulazi prešućivani Milanovićev djed koji je, navodno, bio ustaša. Navodno zato što o njemu nema nikakvih podataka, a Zoran Milanović mi ga je izričito opisao kao dragog obrtnika i gastarbajtera.

Vrijedni zanatlijaZvao se Petar Plišić. Nakon rata, udovica Marija s troje male djece preselila se na Sušak, no budući da nije imala stalnu službu, bavila se raznim poslovima kako bi prehranila obitelj. Na Sušaku je upoznala Petra Plišića, radnika iz Ličkog Lešća, za koga se udala i početkom 50-ih doselili su se u zagrebačku Dubravu.

Zoran Milanović kaže kako je Plišića uvijek doživljavao kao djeda, a opisao ga je u jednoj jedinoj rečenici kao “vrijednog zanatliju koji je jedno vrijeme kao gastarbajter radio u Njemačkoj”.

Televizijsko otkrivanje ustaše u obitelji upućuje na to da se Zoran Milanović želi prikazati prihvatljivim i za desno biračko tijelo, zaključuje Jutarnji List.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Penava nakon sastanka potvrdio: Prosvjed će se definitivno održati!

Objavljeno

na

Objavio

Ministar Tomo Medved sastao se u Ministarstvu hrvatskih branitelja s predstavnicima udruga iz Domovinskog rata i vukovarskim gradonačelnikom Ivanom Penavom. Tema je bila prosvjed zbog neprocesuiranja ratnih zločina u Vukovaru, najavljen za 13. listopada.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava nakon sastanka predstavnika braniteljskih udruga s ministrom branitelja Tomom Medvedom kazao je kako ih nitko na tom sastanku nije pokušao razuvjeriti te da će prosvjed zbog neprocesuiranja ratnih zločina u Vukovaru 13. listopada sigurno održati.

Penava je novinarima kazao kako je na sastanku skoro 95 posto stavova bilo isto, tj. da su se u većini stavova svi složili.

Ponovio je kako prosvjed nije uperen protiv hrvatske vlade i premijera Andreja Plenkovića, već protiv institucija koje ne rade svoj posao. Upitan o mogućim političkim posljedicama za njega od HDZ-a rekao je da svatko odgovara za sebe i da svatko nosi svoj dio odgovornosti.

Naglasio je da taj skup nikako nije s ciljem razdvajanja hrvatskih branitelja. Također je rekao da nije pratio izjave Milorada Pupovca iz Sabora. Penava i ostali predstavnici udruga bili su više od tri sata na sastanku s ministrom Medvedom, a očekuju se izjave i nekog od predstavnika braniteljskih udruga.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vrhovni sud odbio Hernadija

Objavljeno

na

Objavio

Vrhovni sud odbio je zahtjev obrane direktora Mola Zsolta Hernadija za izuzećem predsjednika zagrebačkog Županijskog suda na kojem se Hernadiju sudi za davanje mita bivšem hrvatskom premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu.

Zahtjev za izuzećem predsjednika suda Ivana Turudića Hernadijeva je obrana podnijela na pripremnom ročištu za suđenje Sanaderu i Hernadiju u ponedjeljak. Prije toga zatražili su i izuzeće predmetne sutkinje Maje Štampar Stipić, što je Turudić odbio. “Iz zakonskog teksta, a i po prirodi stvari, izuzeće se traži radi isključenja ili otklona od budućeg postupanja u predmetu. Ovdje je zahtjev stavljen nakon što je predsjednik suda već odlučio, a upravo zato što je odlučio.

Stoga, u trenutku kada je zahtjev stavljen, on nije pravno odlučan jer je odluka zbog koje se traži izuzeće već donesena”, stoji u odbijajućem rješenju predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse.

Zbog zahtjeva Vrhovnom sudu pripremno ročište za suđenje Sanaderu i Hernadiju u ponedjeljak je odgođeno do 4. listopada. Uskokova tužiteljica Vanja Marušić zahtjeve za izuzećem nazvala je manevrima čiji je cilj odugovlačenje kaznenog postupka. Jedan od Hernadijevih hrvatskih odvjetnika Goran Mikuličić nije želio odgovarati na Uskokove tvrdnje o odugovlačenju postupka, ističući tek da sve ide sukladno Zakonu o kaznenom postupku.

Riječ je o slučaju zbog kojega je Sanader ranije bio osuđen na 10 godina zatvora, Vrhovni sud je kaznu smanjio na osam i pol godina, ali je presudu u konačnici ukinuo Ustavni sud. Osim za primanje mita od Hernadija Sanaderu se u prvom postupku sudilo i za primanje provizije od austrijske Hypo banke, no postupci su u međuvremenu razdvojeni.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari