Pratite nas

Hrvatska

Tko je Milanovićev ‘djed ustaša’ kojeg je spomenuo u sučeljavanju

Objavljeno

na

“Moj je djed bio ustaša, a to mom ocu iz partizanske obitelji nije smetalo. No, moj djed nije uzimao veleposlanike za taoce”, izjavio je Zoran Milanović, predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske na HTV-ovu sučeljavanju s Andrejom Plenkovićem, liderom HDZ-a.

Iako je prije punih devet godina postao čelnik lijevog SDP-a, Milanović je sve do petka navečer skrivao navodni podatak o djedu koji je bio u ustašama. Nije ga spomenuo niti u jednom od intervjua u kojima je govorio o svojim precima, niti u raspravama u kojima je sudjelovao o Bleiburgu, Teznom i Jasenovcu, niti u našim razgovorima koje smo vodili kada sam 2011. pisao njegovu neautoriziranu biografiju, koja je publicirana dan nakon što je na parlamentarnim izborima pobijedio Jadranku Kosor i HDZ, i postao predsjednik Kukuriku vlade, piše Jutarnji List

Svih tih devet godina Zoran Milanović šutio je o djedu ustaši, iako je vrlo iscrpno opisao povijest vlastite obitelji još od sredine 19. stoljeća. Koja je, poput mnogih obiteljskih priča, zanimljiva, ali, posebno po očevoj liniji, apsolutno partizanska i ljevičarska.

S očeve strane Milanovići su stoljećima živjeli u siromašnoj Dalmatinskoj zagori, a majka Đurđica Matasić stiže iz građanske senjske obitelji.

Djed partizan

Ante Milanović, djed predsjednika SDP-a, do početka Drugoga svjetskog rata bavio se težačkim poslovima u Glavicama pokraj Sinja koje su još u Kraljevini Jugoslaviji nosile neslužbeni naziv Mala Moskva, što je govorilo o političkim afinitetima tamošnjih stanovnika. Ante se partizanima priključio 1942. i ratovao je po Dalmaciji, a Drugi svjetski rat je, zajedno s bratom Ivanom, završio u oslobođenom Trstu.

Po majčinoj liniji, Stjepan Matasić, biološki djed Zorana Milanovića, rodio se 1892. Oženio se 1936., kada je imao 44 godine, Marijom Glavaš iz Krasnog. Bili su relativno imućna građanska obitelj i vlasnici kuće u tom primorskom gradiću. Već iduće godine rodila se Đurđica (Gina) Matasić, a 1938. i 1941. njezina braća Ante i Stjepan.

Miran građanski život i sređen socijalni status Matasića prekinut je kada je 1943. kapitulirala Italija, a u Senj su ušli partizani koji su se zadržali nekoliko dana. Uskoro je uslijedila njemačka kontraofenziva i u zrakoplovnom napadu i teškom bombardiranju grada poginuo je djed Zorana Milanovića.

I ovdje u priču ulazi prešućivani Milanovićev djed koji je, navodno, bio ustaša. Navodno zato što o njemu nema nikakvih podataka, a Zoran Milanović mi ga je izričito opisao kao dragog obrtnika i gastarbajtera.

Vrijedni zanatlijaZvao se Petar Plišić. Nakon rata, udovica Marija s troje male djece preselila se na Sušak, no budući da nije imala stalnu službu, bavila se raznim poslovima kako bi prehranila obitelj. Na Sušaku je upoznala Petra Plišića, radnika iz Ličkog Lešća, za koga se udala i početkom 50-ih doselili su se u zagrebačku Dubravu.

Zoran Milanović kaže kako je Plišića uvijek doživljavao kao djeda, a opisao ga je u jednoj jedinoj rečenici kao “vrijednog zanatliju koji je jedno vrijeme kao gastarbajter radio u Njemačkoj”.

Televizijsko otkrivanje ustaše u obitelji upućuje na to da se Zoran Milanović želi prikazati prihvatljivim i za desno biračko tijelo, zaključuje Jutarnji List.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Komemoracija u povodu 25. obljetnice pogibije Damira Tomljanovića – Gavrana

Objavljeno

na

Objavio

Izvor: Hrvatski vojnik

Komemoracijom na grobu stožernog brigadira Damira Tomljanovića – Gavrana u Krivom Putu te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, u nedjelju, 17. veljače obilježena je 25. obljetnica njegove pogibije.

Junak Domovinskog rata Damir Tomljanović – Gavran poginuo je 17. veljače 1994. tijekom izviđanja na Velebitu. Počast su, uz članove Tomljanovićeve obitelji, odali su izaslanik predsjednice Republike i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH, njezin savjetnik za branitelje Ante Deur, potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić, izaslanik predsjednika Vlade ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ general Mate Pađen, predstavnici braniteljskih udruga, lokalnih vlasti i drugi, priopćeno je iz Ministarstva obrane.

Okupljenima se obratio predsjednik Udruge veterana Tigrova Ilija Vučemilović Šimunović. “Punih 25 godina sastajemo se ovdje kako bismo mu se zahvalili za sve što je učinio za nas, našu djecu i našu domovinu. Hvala što to niste zaboravili”, rekao je Vučemilović.

U spomen na Tomljanovića Gavrana služena je misa u župnoj crkvi Majke Božje Snježne koju je predvodio vojni ordinarij mons. Jure Bogdan.

Program oblilježavanja 25. obljetnice Tomljanovićeve pogibije nastavljen je kulturno-umjetničkim programom u školsko-sportskoj dvorani u Senju.

U sklopu obilježavanja obljetnice u petak, 15. veljače u dvorani Doma HV-a „Zvonimir“ pretpremijerno je bio prikazan dokumentarni film u kojem su o Tomljanoviću – Gavranu govorili njegovi suborci i članovi njegove obitelji.

Damir Tomljanović – Gavran u obranu domovine uključio se 1990. godine, pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje te potom 1. gardijskoj brigadi Tigrovi, s kojom prolazi brojna bojišta od istočne i zapadne Slavonije, Banovine i Korduna do krajnjeg juga Hrvatske.

Od 1993. kao zapovjednik 2. bojne gardijske brigade Tigrovi zapovijeda Sektorom Zadar te postrojbama koje su držale položaje na Velebitu. Poginuo je tijekom obilaska jednog od velebitskih položaja 17. veljače 1994.

Njegovo ime danas nose ulice u najvećim hrvatskim gradovima, trgovi, vojne škole, sportski tereni, memorijali, hodočašća, a posebna uspomena na njega čuva se u njegovu rodnom mjestu Krivom Putu, navodi se u priopćenju Samostalne službe za odnose s javnošću i izdavaštvo MORH-a.

Foto: MORH / J. Kopi

(Hina)

 

Zauvijek ćeš ostati zapisan u hrvatskoj povijesti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Zajednica utemeljitelja HDZ-a: Predsjednik Tuđman meta je onih koji preziru Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zajednica utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman u subotu je oštro osudila opetovani napad na spomenik utemeljitelju hrvatske države u Zagrebu, 14. veljače, naglasivši da je dr. Tuđman ‘na meti onih koji preziru Republiku Hrvatsku’, a koji su ‘marginalni politički gubitnici i Hrvatskom frustrirani pojedinci’.

Zajednica utemeljitelja HDZ-a dr. Tuđman u priopćenju navodi da se napad na spomenik predsjedniku Tuđmanu dogodio na “obljetnicu osude političkog procesa i presude kardinalu Alojziju Stepincu i Andriji Hebrangu, koju je na poticaj predsjednika Tuđmana donio Hrvatski sabor”.

Istovremeno poziva sve hrvatske ljude da ne nasjedaju provokatorima koji žele izazvati reakciju i potaknuti spiralu vandalizma i nasilja.

“Živimo u Tuđmanovoj Hrvatskoj, članici EU i NATO-a, na pragu tridesete godišnjice njezine uspostave i to je Tuđmanov spomenik kojega niti jedan vandal i protivnik Hrvatske neće uspjeti dodirnuti. To je ujedno i najveća kazna za sve one koji će, danas s ekstremno lijevih, sutra možda s nekih drugih pozicija, napadati Tuđmana, koji je zaslužan za pomirbu hrvatskog naroda, za sprečavanje svakog ekstremizma čak u najtežim ratnim danima, te za očuvanje njene pozicije moderne, prozapadne i uljuđene države”, navodi se u priopćenju.

Iz Zajednice utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman ističu kako živimo u demokratskoj državi, u kojoj svatko može bez straha iznijeti svoj politički stav, koja ima tradiciju parlamentarizma, koja je do sada prošla kroz desetine izbora na svim razinama. “Niti jedni od tih izbora”, dodaje se, “nisu dali pravo postojanja politici koju oni, koji napadaju Tuđmana zastupaju”.

“Zato razumijemo motive marginalnih političkih gubitnika i Hrvatskom frustrirane pojedince koji nemaju ama baš nikakvu potporu među građanima hrvatske metropole, pa im ne preostaje drugo nego kukavički i po skrivečki udariti po Tuđmanu. Ali varaju se ako misle da im Tuđman ne može odgovoriti. Neka pogledaju oko sebe: sve što vide – Tuđmanov je odgovor”, naveo je u priopćenju predsjednik Zajednice Utemeljitelja HDZ-a “dr. Franjo Tuđman” Grada Zagreba Radoslav Dumančić.

Za sada nepoznati počinitelj u četvrtak navečer jajima je gađao spomenik predsjednika Tuđmana, rad akademskog kipara Kuzme Kovačićana.

To je već treći napad na spomenik prvome hrvatskom predsjedniku dr. Tuđmanu, nakon što je prije dva mjeseca svečano otkriven na raskrižju Ulice grada Vukovara i Hrvatske Bratske Zajednice.

“Aktivist” Zoran Erceg prije nekoliko dana je na zagrebačkom Prekršajnom sudu uvjetno osuđen na 15 dana zatvora zbog narušavanja javnog reda i mira na otvorenju spomenika 10. prosinca prošle godine.

Zagrebačka policija podnijela je, pak, prijavu protiv Filipa Drače osumnjičenog da je u siječnju na spomenik predsjedniku Tuđmanu crnim sprejem nacrtao komunistički simbol – srp i čekić.

(Hina)

HODAK: Rat još uvijek nije gotov, samo se danas vodi drugim sredstvima

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari