Pratite nas

Hrvatska

Tko je Milanovićev ‘djed ustaša’ kojeg je spomenuo u sučeljavanju

Objavljeno

na

“Moj je djed bio ustaša, a to mom ocu iz partizanske obitelji nije smetalo. No, moj djed nije uzimao veleposlanike za taoce”, izjavio je Zoran Milanović, predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske na HTV-ovu sučeljavanju s Andrejom Plenkovićem, liderom HDZ-a.

Iako je prije punih devet godina postao čelnik lijevog SDP-a, Milanović je sve do petka navečer skrivao navodni podatak o djedu koji je bio u ustašama. Nije ga spomenuo niti u jednom od intervjua u kojima je govorio o svojim precima, niti u raspravama u kojima je sudjelovao o Bleiburgu, Teznom i Jasenovcu, niti u našim razgovorima koje smo vodili kada sam 2011. pisao njegovu neautoriziranu biografiju, koja je publicirana dan nakon što je na parlamentarnim izborima pobijedio Jadranku Kosor i HDZ, i postao predsjednik Kukuriku vlade, piše Jutarnji List

Svih tih devet godina Zoran Milanović šutio je o djedu ustaši, iako je vrlo iscrpno opisao povijest vlastite obitelji još od sredine 19. stoljeća. Koja je, poput mnogih obiteljskih priča, zanimljiva, ali, posebno po očevoj liniji, apsolutno partizanska i ljevičarska.

S očeve strane Milanovići su stoljećima živjeli u siromašnoj Dalmatinskoj zagori, a majka Đurđica Matasić stiže iz građanske senjske obitelji.

Djed partizan

Ante Milanović, djed predsjednika SDP-a, do početka Drugoga svjetskog rata bavio se težačkim poslovima u Glavicama pokraj Sinja koje su još u Kraljevini Jugoslaviji nosile neslužbeni naziv Mala Moskva, što je govorilo o političkim afinitetima tamošnjih stanovnika. Ante se partizanima priključio 1942. i ratovao je po Dalmaciji, a Drugi svjetski rat je, zajedno s bratom Ivanom, završio u oslobođenom Trstu.

Po majčinoj liniji, Stjepan Matasić, biološki djed Zorana Milanovića, rodio se 1892. Oženio se 1936., kada je imao 44 godine, Marijom Glavaš iz Krasnog. Bili su relativno imućna građanska obitelj i vlasnici kuće u tom primorskom gradiću. Već iduće godine rodila se Đurđica (Gina) Matasić, a 1938. i 1941. njezina braća Ante i Stjepan.

Miran građanski život i sređen socijalni status Matasića prekinut je kada je 1943. kapitulirala Italija, a u Senj su ušli partizani koji su se zadržali nekoliko dana. Uskoro je uslijedila njemačka kontraofenziva i u zrakoplovnom napadu i teškom bombardiranju grada poginuo je djed Zorana Milanovića.

I ovdje u priču ulazi prešućivani Milanovićev djed koji je, navodno, bio ustaša. Navodno zato što o njemu nema nikakvih podataka, a Zoran Milanović mi ga je izričito opisao kao dragog obrtnika i gastarbajtera.

Vrijedni zanatlijaZvao se Petar Plišić. Nakon rata, udovica Marija s troje male djece preselila se na Sušak, no budući da nije imala stalnu službu, bavila se raznim poslovima kako bi prehranila obitelj. Na Sušaku je upoznala Petra Plišića, radnika iz Ličkog Lešća, za koga se udala i početkom 50-ih doselili su se u zagrebačku Dubravu.

Zoran Milanović kaže kako je Plišića uvijek doživljavao kao djeda, a opisao ga je u jednoj jedinoj rečenici kao “vrijednog zanatliju koji je jedno vrijeme kao gastarbajter radio u Njemačkoj”.

Televizijsko otkrivanje ustaše u obitelji upućuje na to da se Zoran Milanović želi prikazati prihvatljivim i za desno biračko tijelo, zaključuje Jutarnji List.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predsjednica Vinkovačkim jesenima dodijelila Povelju RH

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Oko 2.500 najmlađih čuvara hrvatske tradicijske baštine, sudionika Dječjih Vinkovačkih jeseni, prošetalo je u nedjelju Vinkovcima, što je promatrao velik broj posjetitelja, među kojima i predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović, koja je Vinkovačkim jesenima dodijelila Povelju Republike Hrvatske.

U sklopu 54. Vinkovačkih jeseni, koje se u Vinkovcima održavaju od 13. do 22. rujna, ulicama i trgovima toga slavonskog grada prošla su djeca iz folklornih skupina iz Hrvatske, BiH i Srbije koja njeguju izvorni hrvatski folklor.

Prije početka svečanog mimohoda, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i i visoka pokroviteljica manifestacije uručila je vinkovačkom gradonačelniku i predsjedniku Organizacijskog odbora 54. Vinkovačkih jeseni Povelju Republike Hrvatske.

“Zahvalna sam svima koji čuvaju ovu tradiciju, posebice Organizacijskom odboru Vinkovačkih jeseni i zato s posebnom čašću Vinkovačkim jesenima predajem Povelju Republike Hrvatske za očuvanje hrvatske tradicijske, kulture i narodnog bogatstva”, istaknula je Grabar-Kitarović ukazavši na potrebu očuvanja tradicijske baštine.

Gradonačelnik Ivan Bosančić posebice se zahvalio članovima brojnih KUD-ova i folklornih skupina koje dolaze na Vinkovačke jeseni, a bez čijeg angažmana i ljubavi prema folkloru i tradiciji, te manifestacije ne bi niti bilo.

“Hvala vam svima što sudjeluje u organizaciji Vinkovačkih jeseni i što se kroz ovih 54 godine Vinkovcima podarili najznačajniju manifestaciju tradicijske kulture u Hrvatskoj”, rekao je gradonačelnik Ivan Bosančić koji je zjedno s predsjednicom Grabar-Kitarović mimohod promatra iz svečane lože zajedno s ministrom državne imovine Mariom Banožićem, vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem i predsjednikom Gradskog vijeća Vinkovaca Mladenom Karlićem.

Ulicama i trgovima Vinkovaca, od gradske tržnice do velikog šatora na Trgu Vinkovačkih jeseni, u pjesmi i plesu prošlo je oko 2.500 najmlađih članova iz 62 KUD-a i folklorne skupine iz cijele Hrvatske te BiH i Srbije, prikazavši običaje i pjesme kraja iz kojeg dolaze.

Tijekom boravka u Vinkovcima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitrović susrest će se i s članovima Hrvatske udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Grada Vinkovaca.

„Obitelji stare, roditelji umiru, a bolne se rane ne zatvaraju“, rekla je Grabar-Kitarovć govoreći o nestalima te istaknula da, kada je o njoj riječ, niti jedan čin, ni radnja nisu ponižavajući da bi pokušala učiniti što je god moguće za obitelji nestalih.

„Kako je rekao vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i sa živim vragom bih razgovarala kako bih pomogla koliko god mogu“, dodala je.

Istaknula je potrebu pritiska na svim razinama, od međunarodnih humanitarnih udruga do europskih, američkih, ruskih i drugih dužnosnika jer „…pitanje nestalih je bolno pitanje koje je iz humanitarnog pitanja nažalost preraslo u političko pitanje“. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Središnji trg u Ogulinu proglašen Trgom Petra Stipetića

Objavljeno

na

Objavio

Središnji se trg u Ogulinu od subote zove Trg Petra Stipetića, a otkrivanje ploče novoimenovanog trga s imenom generala Stipetića proteklo je svečano u sklopu Dana grada i blagdana Uzvišenja Sv. Križa.

Nakon što je otkrila ploču s imenom svog oca, Vesna Stipetić je izrazila zahvalnost gradu Ogulinu što je njezinom ocu odao tu čast i što se trudi sačuvati uspomenu na njega i njegovo djelo.

Izaslanik načelnika GS OS RH viceadmiral Robert Hranj je rekao da se ovim činom odaje počast generalu Stipetiću, kao jednom od stupova stvaranja Hrvatske vojske koji je ostavio neizbrisiv trag u povijesti Domovinskog rata i stvaranju moderne hrvatske države kojeg ćemo pamtiti kao vojnog stručnjaka i stratega, te kao časnog, mudrog i jedinstvenog čovjeka.

Zahvalnost na ovoj prilici da se prisjetimo „visokog vojnog časnika, humanista i neustrašivog branitelja hrvatske slobode, pokojnog Petra Stipetića“ u svom je govoru izrazio general pukovnik Marijan Mareković.

„Posebna mi je čast što mogu svjedočiti o izuzetno časnom čovjeku s mnogo vrlina koji je zadužio sve građane RH, kojeg je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman izabrao za hrvatskog gromobrana, najzahtjevniju zadaću profesionalnog časnika, pri predaji neprijateljskog 21 korpusa agresorske vojske u VRO Oluja 1995. godine u mjestu Gornji Viduševac kod Gline”, rekao je general Mareković i naglasio da je Stipetić i nakon toga „u visokim zapovjedništvima HV-a donosio sudbonosne odluke, ponekad bolne i s neugodnim iskustvima“.

Na otkrivanju ploče trga s imenom generala Stipetića bio je, među ostalim, i izaslanik ministra hrvatskih branitelja Marko Ratković.

Foto: Hina

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, autor HRT-ovog dokumentarnog filma „General i džentlmen“ o stožernom generalu Petru Stipetiću u svom je govoru rekao da je „Petar Stipetić najveći časnik kojeg je imala Hrvatska vojska, najveći i najbolji operativac u bivšoj državi i puno je učinio za ovu državu, a koja mu”, ustvrdio je, “to nikada nije honorirala na pravi način, te ga je puno puta zatajila“. Za novi Trg Petra Stipetića rekao da je važan „da se ne zaboravi čovjek koji je oličenje skromnosti, poštenja i simbol jedne bolje Hrvatske koju na žalost još uvijek nismo doživjeli u punom smislu“.

Poželio je Zovko da i u Zagrebu neki trg ili ulica ponese njegovo ime jer je bio zapovjednik obrane grada Zagreba, te uvijek svoj, kao čovjek struke, poštenja, pun razumijevanja za sve, koji se nikada nije priklonio ni jednoj političkoj opciji.

Blizak suradnik Petra Stipetića, pomoćnik za sigurnost Miroslav Vidović rekao je da postavljanje ploče i imenovanja trga doživljava kao gestu koju je general Stipetić zaslužio i u ratu i u miru, jer je za domovinu Hrvatsku maksimalno davao sebe, te da će ostati u vječnom sjećanju.

Na novinarsko pitanje nije li general Stipetić žalio što se prema njemu država nije odnosila s više počasti, Vidović je rekao da je on zaslužio od države više, ali da se general nije žalio, da je i u grob otišao ne žaleći ništa, jer da je bio takva osoba.

Gradonačelnik grada Ogulina Dalibor Domitrović izrazio je ponos što je general Stipetić Ogulinac i što će ovaj trg postati mjesto sjećanja na njega, te je najavio da će se kip Golubica izmjestiti na novo mjesto te da će Trg Petra Stipetića uz sve dosadašnje priredbe dobiti i neke nove prigodne sadržaje. (Hina)

 

ODLAZAK GENERALA: Kako se 5000 vojnika RSK predalo Stipetiću

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari