Pratite nas

Hrvatska

Tko je Milanovićev ‘djed ustaša’ kojeg je spomenuo u sučeljavanju

Objavljeno

na

“Moj je djed bio ustaša, a to mom ocu iz partizanske obitelji nije smetalo. No, moj djed nije uzimao veleposlanike za taoce”, izjavio je Zoran Milanović, predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske na HTV-ovu sučeljavanju s Andrejom Plenkovićem, liderom HDZ-a.

Iako je prije punih devet godina postao čelnik lijevog SDP-a, Milanović je sve do petka navečer skrivao navodni podatak o djedu koji je bio u ustašama. Nije ga spomenuo niti u jednom od intervjua u kojima je govorio o svojim precima, niti u raspravama u kojima je sudjelovao o Bleiburgu, Teznom i Jasenovcu, niti u našim razgovorima koje smo vodili kada sam 2011. pisao njegovu neautoriziranu biografiju, koja je publicirana dan nakon što je na parlamentarnim izborima pobijedio Jadranku Kosor i HDZ, i postao predsjednik Kukuriku vlade, piše Jutarnji List

Svih tih devet godina Zoran Milanović šutio je o djedu ustaši, iako je vrlo iscrpno opisao povijest vlastite obitelji još od sredine 19. stoljeća. Koja je, poput mnogih obiteljskih priča, zanimljiva, ali, posebno po očevoj liniji, apsolutno partizanska i ljevičarska.

S očeve strane Milanovići su stoljećima živjeli u siromašnoj Dalmatinskoj zagori, a majka Đurđica Matasić stiže iz građanske senjske obitelji.

Djed partizan

Ante Milanović, djed predsjednika SDP-a, do početka Drugoga svjetskog rata bavio se težačkim poslovima u Glavicama pokraj Sinja koje su još u Kraljevini Jugoslaviji nosile neslužbeni naziv Mala Moskva, što je govorilo o političkim afinitetima tamošnjih stanovnika. Ante se partizanima priključio 1942. i ratovao je po Dalmaciji, a Drugi svjetski rat je, zajedno s bratom Ivanom, završio u oslobođenom Trstu.

Po majčinoj liniji, Stjepan Matasić, biološki djed Zorana Milanovića, rodio se 1892. Oženio se 1936., kada je imao 44 godine, Marijom Glavaš iz Krasnog. Bili su relativno imućna građanska obitelj i vlasnici kuće u tom primorskom gradiću. Već iduće godine rodila se Đurđica (Gina) Matasić, a 1938. i 1941. njezina braća Ante i Stjepan.

Miran građanski život i sređen socijalni status Matasića prekinut je kada je 1943. kapitulirala Italija, a u Senj su ušli partizani koji su se zadržali nekoliko dana. Uskoro je uslijedila njemačka kontraofenziva i u zrakoplovnom napadu i teškom bombardiranju grada poginuo je djed Zorana Milanovića.

I ovdje u priču ulazi prešućivani Milanovićev djed koji je, navodno, bio ustaša. Navodno zato što o njemu nema nikakvih podataka, a Zoran Milanović mi ga je izričito opisao kao dragog obrtnika i gastarbajtera.

Vrijedni zanatlijaZvao se Petar Plišić. Nakon rata, udovica Marija s troje male djece preselila se na Sušak, no budući da nije imala stalnu službu, bavila se raznim poslovima kako bi prehranila obitelj. Na Sušaku je upoznala Petra Plišića, radnika iz Ličkog Lešća, za koga se udala i početkom 50-ih doselili su se u zagrebačku Dubravu.

Zoran Milanović kaže kako je Plišića uvijek doživljavao kao djeda, a opisao ga je u jednoj jedinoj rečenici kao “vrijednog zanatliju koji je jedno vrijeme kao gastarbajter radio u Njemačkoj”.

Televizijsko otkrivanje ustaše u obitelji upućuje na to da se Zoran Milanović želi prikazati prihvatljivim i za desno biračko tijelo, zaključuje Jutarnji List.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ustavni sud: Pozdrav ‘Za dom spremni’ nije u skladu s Ustavom

Objavljeno

na

Objavio

Ustavni sud u petak je priopćio da je pozdrav “Za dom, spremni” ustaški pozdrav Nezavisne Države Hrvatske koji nije u skladu s hrvatskim Ustavom.

U povodu medijskih upita o nedavnoj odluci Visokog prekršajnog suda, koji je zaključio da poklič “Za dom spremni” na početku pjesme “Bojna Čavoglave” Marka Perkovića Thompsona nije prekršaj, Ustavni sud je priopćio da ne komentira odluke i rješenja sudova izvan postupaka iz njegove Ustavom propisane nadležnosti.

“Na temelju Ustava Republike Hrvatske sudbena vlast je samostalna i neovisna, a sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava te na temelju činjenica utvrđenih u svakom pojedinom konkretnom postupku”.

Dodaju i da Ustavni sud jamči poštivanje i primjenu Ustava i svoje djelovanje temelji na odredbama Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu.

“Svoja pravna stajališta i ocjene Ustavni sud izražava i iznosi u odlukama, rješenjima i izvješćima koje donosi u Ustavom propisanim ustavnosudskim postupcima.

U odnosu na pozdrav ‘Za dom, spremni’, Ustavni sud je u nekoliko svojih odluka izrazio jasno stajalište da je riječ o ustaškom pozdravu Nezavisne Države Hrvatske te da taj pozdrav nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske”, stoji u priopćenju. (Hina)

Marku Perkoviću Thompsonu su otvorena sva vrata da održi koncert u Sloveniji

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković se protivi podizanju žice između Hrvatske i BiH nakon ponovne eskalacije migrantske krize

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik vlade i HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u petak u Mostaru da se protivi podizanju žice između Hrvatske i BiH nakon ponovne eskalacije migrantske krize.

Zadnjih je tjedana ponovo povećan broju migranata koji dolaze u BiH, pokušavaju prijeći u Hrvatsku i nastaviti prema zemljama Europske unije. Bosanskohercegovački ministar sigurnosti Fahrudin Radončić podnio ostavku ovaj tjedan zbog različitih stajališta u vladajućoj koaliciji prema rješavanju tog problema.

Plenković je danas u Mostaru, nakon razgovora s predsjednikom sestrinskog HDZ-a Draganom Čovićem, rekao da rješenje ne može biti postavljanje fizičkih zapreka na granici Hrvatske i BiH.

“Ja sam protiv toga da se diže žica između Hrvatske i BiH. Mi smo dvije susjedne zemlje upućene jedna na drugu i takva poruka ne bi bila dobra”, istaknuo je Plenković.

Po njegovim riječima, ključno je da se migranska kriza rješava na grčko-turskoj granici.

Jačanje položaja Hrvata u BiH

Hrvatski je premijer naglasio potrebu jačanja položaja Hrvata u BiH.

“Mi ćemo učiniti sve da položaj Hrvata u BiH ne bude oslabljen, nego obrnuto – da bude osnažen. To radimo stalno i mislim da smo temu ravnopravnosti Hrvata više nego jasno iskomunicirali u svim tijelima, u okviru Vijeća EU, u komunikaciji prema Europskoj komisiji”, rekao je Plenković na konferenciji za novinare nakon susreta s Čovićem.

Plenković je kazao da je za BiH najvažnije da napreduje prema članstvu u Europskoj uniji, a po njemu ravnopravnost triju naroda je preduvjet za postizanje važnih dogovora u zemlji.

“Važno je da BiH ostvaruje napredak u ostvarivanju kriterija i da ide naprijed. Svi koji razumiju funkcioniranje BiH, znaju da je pitanje ravnopravnosti ključno za ostvarenje rezultata”, dodao je.

Naglasio je da Hrvatska uz članstvo u EU podupire i približavanje BiH NATO-u jer to smatra važnim za stabilnost zemlje.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je jučer obilježio 15 godina na čelu ove stranke, očekuje da će HDZ s Plenkovićem na čelu pobijediti na predstojećim izborima za Hrvatski sabor i ponovo sastaviti vladu.

Čović i Plenković su tijekom dana posjetili i zgradu Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, a kasnije će nazočiti polaganju temeljnog kamena za tvornicu Podravke blizu Mostara koja bi trebala prerađivati povrće koje će se uzgajati u Hercegovini.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari