Pratite nas

Komentar

TKO O ČEMU, DEJAN JOVIĆ O ĆIRILICI

Objavljeno

na

Da ga sutra lustriraju, ne bih niti okom trepnuo. Nego, draga, gdje držimo čačkalice.

T. Orešković izjavio je sljedeće: “Ćirilica će doći u Vukovar, ali u svoje vrijeme. Ja mislim da je svima jasno da su sada možda rane još svježe i da nekada vrijeme treba raditi svoje”.

[ad id=”93788″]

D. Jović to je prokomentirao sljedećim riječima: “To je iznenađujuća izjava koja se već nekoliko puta ponovila. Štoviše, čini mi se da je temeljena na vrlo slabom, tzv. argumentu. Jer ako je vrijeme za dvopismenost u BiH ili dvojezičnost na Kosovu, postavlja se pitanje zašto nije vrijeme za to isto u Vukovaru?

Jesu li možda te rane, o kojima mandatar Orešković govori da su još uvijek dosta svježe, nešto manje svježe ili nešto malo manje bolne u Bosni i Hercegovini ili na Kosovu?”. Ovaj prigovor ne stoji: RH nije, poput BiH država triju konstitutivnih naroda, pa tim slijedom država dvaju konstitutivnih naroda, hrvatskog i srpskog, nego “hrvatskog naroda i nacionalnih manjina” (Ustav RH), kako u Špičkovini i Vukovini tako i u Samoboru i Vukovaru.

Wikipedija o Joviću piše sljedeće: „Jovićevi politički stavovi, ideje i izražaj proizlaze iz njegovog angažmana kroz srednju školu kao aktivnog člana Saveza socijalističke omladine Hrvatske (SSOH-a), te njegovim pisanjem i djelovanjem u listu Polet koje je bilo glasilo SSOH-a. U svom pisanju za Polet, Jović je pokazao čvrste stavove kao „branitelja tekovina revolucije“ i svako tko se odmicao od službenih stavova zadobio bi oštre kritike. Sredinom 1980-tih, uz redovito pisanje kao suradnik lista Polet, Jović je posao zamjenik glavnog urednika lista.

Ovo nije trajalo dugo, jer nakon Republičke konferencije za omladinu 1986. godine biva smijenjen s dužnosti zamjenika glavnog urednika te iz rukovodstva SSOH-a. Po pitanju Jugoslavije, Dejan Jović čvrsto vjeruje u ideju o ispravnosti njene ideje. Ovo svoje duboko uvjerenje u ideju Jugoslavije, Jović je dosljedno pokrijepljeno svojim javnim izjavama te svojim radnim opusom od 1980-tih.“ („Dejan Jović“, Wikipedija, pristupljeno: 07. 01. 2016.).

Ono što je zabrinjavajuće u Jovićevom prigovoru je pogrešnost analogije. On u Vukovaru vidi, po sličnosti s BiH, kako se čini, neku malu nepostojeću Jugoslaviju. Duha koji lebdi nad zgarištem propale države koje će, ako ga se dovoljno održava, biti mjestom s kojeg će se ta država jednog dana ustati kao Feniks iz pepela. Tako je to kad logičke noge vodi ideološka glava. Natuknica o D. Joviću na Wikipediji pojašnjava njegovu uvjerenost, obratimo pažnju, u „ideju o ispravnosti ideje Jugoslavije“. Ta predivna tipična racionalizacija: zamisao je briljantna, ali ostvarenja su grozomorna.

To ima dublje korijenje, ono koje seže sve do njegovog pravovjernog, štoviše prerevnog služenja SSOH. Dakle, pravovjerni vojnik mladeži totalitarnog sustava odjednom je, vjerojatno transakcidentacijom, postao punokrvni branitelj demokracije i prava manjina. Dopustit ću si slobodu obraćati pažnju na njega, njemu slične, njihova mišljenja i loše analogije otprilike koliko i na crno pod noktom.

Da ga sutra lustriraju, ne bih niti okom trepnuo. Nego, draga, gdje držimo čačkalice.

Kristijan Krkač

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Marijan Knezović: Jesu li parazitske udruge štetnije od parazitskih stranaka?

Objavljeno

na

Objavio

Kako je moguće da isti koji su zagovarali skidanje parazitskih udruga s proračuna Ministarstva kulture (što je sjajno) neumoljivo zagovaraju financiranje stranaka iz državnog proračuna? Gdje je uopće razlika?

Jesu li parazitske udruge štetnije od parazitskih stranaka? I ako se udruga treba financirati svojim aktivnostima kroz tržište, zašto stranka ne bi trebala?

Pogotovo su zanimljivi “politički Hrvati” koji kao ne žele financirati Vedranu Rudan, Markovinu i slične kroz udruge, ali se zato otimaju da ostanu u sustavu u kojem su prisiljeni plaćati Nenada Stazića, Vesnu Pusić ili Milorada Pupovca kroz njihove stranke. Genijalno.

 

Marijan Knezović: O nekim se stvarima očito ne smije pričati na većim razinama

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Mirjana Hrga: Uvijek su me fascinirali ti ljudi ‘odozdola’. Što god ih zadesilo, ne izgube strast života…

Objavljeno

na

Objavio

Jučerašnji događaj ‘Dan otvorenih vrata za Hrvate Bosne i Hercegovine’ na svome facebook profilu prokomentirala je Mirjana Hrga, savjetnica Predsjednice Republike Hrvatske za strateške politike, odnose s Hrvatskim saborom i Vladom Republike Hrvatske…

Ovaj sunčan i lijep dan posebno veselim učinili su Hrvati Bosne i Hercegovine. Potegnuli su iz Hercegovine, Sarajeva, Središnje Bosne, Posavine da se susretnu s Predsjednicom RH.

Meni je ovo druženje bilo posebno drago. I moji su “odozdola”, i meni je “dolje” kuća. I ja volim svoj viganj, svoje Livanjsko polje, svoju jarugu…ma sve.

Nema više dede i bake, otjerao ih rat kao i “obvezu” da odeš barem jedanput, ljeti, za Svetog Antu ili Svetu Anu kad se gleda “tko je svojima došao”.

Nisam nikada prestala osjećati taj kamen, taj miris, tu ljepotu…Treba mi mrvica da me vrati…

Sudbina je htjela da me poslom vrati na više od pola desetljeća u tu zemlju. S putovnicom.

Bilo je to veliko iskustvo. Upoznala sam svoje prijatelje, “Ne-hrvate”, koji imaju neku svoju priču, neka svoja nadanja, ali i oni dijele istu ljubav.

Uvijek su me fascinirali ti ljudi “odozdola”. Što god ih zadesilo, ne izgube strast života. Ostaju pristupačni. S njima uvijek, i kad si posve osamljen, možeš baciti neku “šuplju”.

Ne boje se komunikacije. Ne boje se da im se smiju oči. Ne boje se da budu svoji. I ne vole da ih poništavaš. Da ih “pakiraš”. S koje god “strane” bili.

Ajde sve danas nekako…I fratar koji super pjeva, i glazbenici iz Nove Bile, ali kada su izašle četiri djevojčice da zapjevaju gangu koju ni dan danas ne shvaćam, srce mi je zarobila čista sreća.

Ta jedna mala, prva slijeva, koja izgleda kao hajduk i vodi gangu, neustrašiva, bistra pogleda i mangupskog stava vratila mi je slike djetinjstva. Ljeta na kamenu, spaljenoj travi, gdje se družiš s ovcama i “hvataš” zmije…

Ta mladost koja je danas došla, ti mladići i djevojke. Lijepi, sređeni, dostojanstveni, ponosni…

Bez namjere da ostave dojam. Jer oni su to što jesu. Baš su mi uljepšali dan – napisala je Hrga.

 

Kolinda Grabar Kitarović: Hrvatsko zajedništvo i snažna Hrvatska – to je cilj moje politike!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari