Pratite nas

BiH

Tko ‘prati’ medije, radi na rušenju države BiH – Ovo nema veze s bilo kakvim normama demokracije

Objavljeno

na

U državi apsurda kakva je Bosna i Hercegovina, predsjedatelj bh. Predsjedništva Milorad Dodik šokirao je javnost da sigurnosna služba ove zemlje prati i obrađuje novinare i deset medijskih kuća iz Hrvatske, BiH i Srbije, piše Večernji list BiH.

NSA i Washington Post

Dodik je naveo kako je OSA 10. travnja ove godine donijela odluku o “obradi” medija pod djelovodnim brojem protokola 05/1-4-1547/19.

Objasnio je kako se još sluša i prati medije i izvore Dnevnog avaza koji je u vlasništvu političke bošnjačke konkurencije SBB-a medijskog magnata Fahrudina Radončića, zatim hrvatske i srpske medije Radioteleviziju Republike Srpske, Večernji list, Nacional, Dnevni list, Poskok.info, Dnevno.ba, Večernje novosti, Kurir i Informer.

Iz OSA-e, u kojoj smo zatražili provjeru autentičnosti Dodikove izjave s navođenjem djelovodnog broja navodne operacije prisluškivanja medija, nije bilo nikakva odgovora, kao ni državnog Tužiteljstva BiH.

Umjesto njih, oglasile su se strukovne udruge i glavni urednici medija koji su se našli na udaru obavještajaca. 
Glavni urednik Večernjeg lista BiH Jozo Pavković traži da se do kraja istraži ova afera i utvrdi što je radila OSA. 
“Zamislite što bi se dogodilo da se otkrije kako su NSA ili CIA špijunirali NBC ili Washington Post.

Naravno, ne možete ni zamisliti jer je takvo što u demokracijama nezamislivo. BiH je, očito, daleko od toga”, rekao je Pavković. Novinarske udruge u BiH i Vijeće za tisak i online medije iznijeli su oštru osudu i zatražili istragu.

Profesor sa Sveučilišta u Mostaru Dražen Barbarić ističe da, ako je točna informacija o praćenju i prisluškivanju medija, onda ova agencija doslovno podriva samu sigurnost zemlje i ljudi te temelje i vrijednosti sustava koji bi trebala čuvati.
 “Ako je to istina, jako je opasno da politički centri kontroliraju, kao iz nekih ranijih vremena, i nastoje uspostaviti nadzor nad medijima. Kada se medijima ulije doza nesigurnosti da su pod nadzorom tajnih službi, postavlja se pitanje trebaju li nam takve službe uopće u demokratskom društvu”, kaže profesor Barbarić.

Topić, pak, situaciju u BiH uspoređuje sa Orwellovom “Životinjskom farmom”. “Nije više UDBA, sada su neki novi. Razlika je samo što sada živimo u demokraciji. Ovo nema veze s bilo kakvim normama demokracije. U pravome smislu ovo je Orwellova ‘Životinjska farma’. Bilo bi veliko čudo da ovdje bilo što funkcionira po demokratskim uzusima. Ovdje tako postaje normalno da se ti trebaš osjećati krivim ako te netko prisluškuje”, kaže Topić.

Afere koje kreira OSA nisu posebna novost u BiH u kojoj sve institucije uglavnom funkcioniraju kao trofejni plijen nacionalnih vođa. Slučaj ubojstva i zataškavanja u slučaju Joze Leutara jedna je od najcrnjih mrlja AID-a.

Tajnu službu SDA zlorabi kako bi pokušao uspostaviti balans jer je izgubio poluge moći u državnom Tužiteljstvu, jer odavno već nema većeg utjecaja na državnu policiju, SIPA-u, a u Sudu BiH njihova favoritkinja Meddžida Kreso otišla je u mirovinu.

Paraobavještajni spinovi

Najbolje to pokazuju dva slučaja u koja su, navodno, bili uključeni hrvatski obavještajci za vrbovanje selefija kako bi im podmetnuli naoružanje da bi diskreditirali Bošnjake te drugi, u kojemu se nastojalo smijeniti predsjednika Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Milana Tegeltije.

Umjesto da najprije “dokaz” s videozapisom izjave selefije H. Č., u kojemu tvrdi da ga je SOA vrbovala, dostave Tužiteljstvu BiH, iz bošnjačke tajne službe video su objavili na njima bliskom portalu uoči dolaska premijera RH Andreja Plenkovića na skup u Neumu kako bi se diskreditirala hrvatska politika u BiH.

Identično su napravili i sa snimkom u slučaju Tegeltije. OSA ga je, umjesto Tužiteljstvu, dostavila portalu koji, zanimljivo je, nije pod istragom agencije iako na njemu cure obavještajni uraci.

 

Dodik: Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) prisluškuje medije u BiH i okruženju

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

BiH

Zategnuti odnosi BiH i Srbije nakon presude bivšem pripadniku Armije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Odnosi između Bosne i Hercegovine i Srbije naglo su pogoršani u utorak nakon što je Viši sud u Beogradu bivšeg časnika Armije BiH Huseina Mujanovića dan ranije osudio na deset godina zatvora proglasivši ga krivim za ratne zločine.

Veleposlanica Bosne i Hercegovine u Srbiji povučena je tijekom dana na hitne konzultacije u Sarajevo, a srbijanski veleposlanik u BiH pozvan je u Predsjedništvo kako bi tamo objasnio zbog čega je Mujanović osuđen, no on je taj susret izbjegao naglim odlaskom u Beograd.

Ovaj bivši pripadnik Armije BiH suočen je s nepravomoćnom zatvorskom presudom jer je Viši sud u Beogradu ocijenio kako je on odgovoran za zlostavljanje ratnih zarobljenika u zatvoru kod Hrasnice u okolici Sarajeva tijekom 1992. godine.

Mujanovića, koji je bio upravitelj tog zatvora, uhitila je potkraj srpnja 2018. policija na graničnom prijelazu pri ulasku u Srbiju iz BiH. Odmah mu je određen pritvor u kojemu je proveo pune dvije godine koliko je trajao sudski postupak.

Srbijansko pravosuđe raspisalo je tjeralicu i sudilo Mujanoviću pozivajući se univerzalnu jurisdikciju u slučajevima ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije. Srbija nije izvijestila vlasti u BiH o vođenju istrage protiv Mujanovića niti je tražila njegovo izručenje, a on sam nije ni znao da je predmetom istrage sve dok nije uhićen pri ulasku u Srbiju.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković odmah nakon izricanja presude uputila je verbalnu notu na adresu Ministarstva vanjskih poslova Srbije prosvjedujući zbog tretmana Mujanovića, koji je bosanskohercegovački državljanin.

Izrazila je nezadovoljstvo ponašanjem vlasti u Beogradu ocijenivši kako Srbija i u ovom slučaju pokazuje da krši sve ranije postignute ugovore koji tretiraju pitanje procesuiranja ratnih zločina.

Zatražila je da Srbija odmah prekine s dosadašnjom praksom vođenja sudskih postupaka u slučajevima ratnih zločina pred vojnim sudovima.
O ovom je problemu izvijestila i povjerenika za vanjske poslove i sigurnost Europske unije Josepha Borella te europskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyja.

“Molim vas da iskoristite svoj autoritet i pozovete na osudu svih faktora koji mogu destabilizirati odnose između država bivše SFRJ. Pozovite na poštivanje međunarodnog prava i na obustavu primjene svih jednostranih i politički motiviranih zakona, posebice onih koji uzrokuju štetu građanima drugih država”, molba je koju je Turković uputila dužnosnicima EU.

Kako iz Beograda nije bilo odgovora na verbalnu notu, kao naredni diplomatski korak uslijedio je poziv veleposlanici BiH u Srbiji Aidi Smajić da dođe na konzultacije u Sarajevo.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović istodobno je pozvao srbijanskog veleposlanika Aleksandra Đorđevića na sastanak kako bi prosvjedovao zbog presude kojom je Mujanović osuđen pred beogradskim sudom kao i zbog prakse sudskog progona državljana BiH koju provode srbijanske vlasti.

Đorđević je taj susret izbjegao tako što je u zadnji trenutak ponudio pojašnjenje kako je hitno pozvan u Beograd.

Vlasti u Srbiji već desetljećima proganjaju građane BiH zbog navodnih ratnih zločina, a najpoznatiji takvi slučajevi su pokušaju uhićenja ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića i umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka za kojim je Beograd svojedobno raspisao i međunarodne tjeralice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: UNO BiH će biti hrvatski i ni sa kim ga nećemo dijeliti

Objavljeno

na

Objavio

U Istočnom Sarajevu danas je održan sastanak predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i prvog čovjeka SNSD-a Milorada Dodika. Na kraju susreta Čović je secirao dogovorene i nedogovorene segmente.

Kako je kazao, tri lidera su dogovorila da Proračun Bosne i Hercegovine bude završen i očekuje da sve bude gotovo do 27. srpnja na Domu naroda Parlamentarne skupštine BiHm piše Večernji List BiH.

Druga točka je bio Izborni zakon vezan za Mostar.

“Treće pitanje je bilo kadroviranje i ništa se nismo dogovorili”, rekao je lider HDZ-a BiH Dragan Čović dodajući raniji stav da Hrvatska demokratska zajednica BiH neće podržati Selmu Cikotića za novog ministra sigurnosti.

Spomenuo je da je SIPA “srpsko mjesto”. Također, Čović je bio striktan u stavu da Uprava za neizravno oporezivanje “pripada” hrvatskom narodu.

“UNO BiH će biti hrvatski i ni sa kim ga nećemo dijeliti”, rekao je predsjednik HDZ-a dodajući da će se nastaviti dogovarati bilateralno, odnosno u četiri oka.

Lider SDA Bakir Izetbegović je kazao da je danas na sastanku s Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem u suštini sve dogovoreno poput proračuna BiH, imenovanja i izbora u Mostaru.

On je istaknuo da će imenovanja ići kako je bilo i do sada, dakle po nacionalnim komponentama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari