Pratite nas

Analiza

Tko se u Jemenu bori s kim, protiv koga i zašto

Objavljeno

na

Posljednjih nekoliko mjeseci, siromašan ali strateški važan Jemen podijeljen između šijita i sunita, ogreznuo je u sukobima nekoliko različitih skupina i na rubu je građanskog rata s ozbiljnim posljedicama za sigurnost cijele regije, ali i Zapada, prenosi BBC.

Šijiti protiv sunita, vojska također podijeljena

Glavna borba vodi se između snaga odanih predsjedniku Abd-Rabu Mansuru Hadiju i šijitskih pobunjenika zvanih Hutiji koji su ga u veljači prisilili da pobjegne iz prijestolnice Sane i spas potraži u sunitskom kraljevstvu Saudijskoj Arabiji.

Podijelila se i jemenska vojska pa jedan dio podržava predsjednika Hadija, a drugi Hutije.

Uz Hadija je stao pretežito sunitski jug Jemena – lokalna plemena i milicija zvana Odbori narodnog otpora, a Hutije podržavaju pripadnici šijitskog islama sa sjevera.

Podijeljeni Jemen preslika je podijeljenosti muslimana u regiji na šijite i sunite. U sukob između Hutija i jemenske vlade uključena je i regija podijeljena između šijitskog Irana i sunitske Saudijske Arabije koja ima dugu granicu s Jemenom.

Snažna aktivnost Al Kaide (AQAP) te Islamske države u Jemenu

Zemlje Perzijskog zaljeva predvođene Saudijskom Arabijom optužuju Iran da podržava Hutije financijski i vojno. Iran takve tvrdnje odbacuje. Sama Saudijska Arabija i ostale monarhije Zaljeva podržavaju predsjednika Hadija te provode kampanju zračnih udara na Sanu.

No, stanje u Jemenu daleko je složenije jer u toj je zemlji aktivna Al Kaida Arapskog poluotoka (AQAP), koju Zapad smatra najopasnijim ogrankom Al Kaide jer ima najbolje uvježbane i tehnički najopremljenije borce.

I Hutiji i vlada predsjednika Hadija protive se AQAP-u koji je izveo niz smrtonosnih napada iz svojih uporišta na jugu i jugoistoku.

Međutim, krajem 2014., pojavio se jemenski ogranak džihadističke skupine Islamske države (IS) koji želi svojim smrtonosnim napadima zasjeniti Al Kaidu.

Jemenski IS preuzeo je odgovornost za niz samoubilačkih napada na Sanu u ožujku 2015.

Strateški važan prolaz Bab-el-Mandeb

Pošto su pobunjenički Hutiji napali Aden krajem ožujka, koalicija predvođena Saudijskom Arabijom odazvala se pozivu u pomoć predsjednika Hadija i počela zračne udare na uporišta Hutija.

Koaliciju čini pet država Perzijskog zaljeva te Jordan, Egipat, Maroko, Pakistan i Sudan.

Jemen je strateški važna država jer leži na uskom tjesnacu Bab-el-Mandebu između Crvenog mora i Adenskog zaljeva kojim prolazi velik dio isporuka nafte. Egipat i Saudijska Arabija strahuju da bi Hutiji, ako zavladaju Jemenom, mogli ugroziti taj slobodan prolaz.

jemen[ad id=”68099″]

Tko su Hutiji

U nekoliko mjeseci Hutiji su službeno prigrabili vlast. U siječnju su raspustili parlament i objavili da će oformiti novu skupštinu i peteročlano predsjedničko vijeće koje će vladati do dvije godine. Tako su popunili politički vakuum nastao otkako je predsjednik Hadi pod njihovim pritiskom izbjegao, a vlada podnijela ostavku.

Međutim, Hutiji su šijitska manjina sa sjevera i njihov proglas nisu priznala sunitska plemena te vođe s juga Jemena pa je zemlja potonula u sukobe.

Hutiji su članovi pobunjeničke skupine poznate kao Ansar Alah (Sljedbenici Boga). Pripadnici su ogranka šijitskog islama poznatog kao zaidizam. Zaidi čine trećinu stanovništva i vladali su Sjevernim Jemenom gotovo 1000 godina sve do 1962.

Hutiji su ime preuzeli od njihova vođe Huseina Badr al-Dina al-Hutija. Vodio je prvi ustanak 2004. nastojeći ostvariti veću samoupravu u njihovu zavičaju u pokrajini Sada te zaštititi vjersku i kulturnu baštinu Zaidija od sunitskog islama.

Al-Hutija je ubila jemenska vojska krajem 2004., a njegova obitelj nastavila je borbu i vodila još pet ustanaka sve do prekida vatre potpisanog s vladom 2010.

Godine 2011., Hutiji su se pridružili velikom narodnom ustanku protiv bivšeg predsjednika Alija Abdulaha Saleha te su iskoristili bezvlašće da bi proširili svoje područja u Sadi i susjednoj pokrajini Amran.

Zatim su sudjelovali na konferenciji s predsjednikom Hadijem, ali se s njime i razišli kada su se usprotivili njegovu planu da Jemen postane federacija od šest regija jer su ocijenili da će to oslabiti njihovu moć.

Ujedinjenje juga i sjevera nije donijelo mir

Zadnjih je godina Jemen proživljavao sukobe zbog niza teških problema kao što su nejednak pristup moći i resursima.

Hutiji su se šest puta sukobljavali s vladom na sjeveru, dok se istodobno događaju stalni nemiri separatista na jugu, a svemu pridonose i česti napadi AQAP-a te borba za vlast između plemena i vojnih frakcija.

Jemen je u 20. stoljeću bio podijeljen na dvije države – Jemensku Arapsku Republiku na sjeveru i Narodnu Demokratsku Republiku Jemen na jugu.

Zemlje su se 1990. odlučile ujediniti i stvoriti Republiku Jemen. Međutim, vrlo brzo jug se počeo žaliti da ga vlada u Sani politički i ekonomski zapostavlja te je izbio građanski rat 1994., što je bio neuspjeli pokušaj da se ukine ujedinjenje.

Nestabilnost, loše upravljanje zemljom, raširenost korupcije, manjak resursa i bijedna infrastruktura, sve su to razlozi što je Jemen najsiromašnija zemlja Bliskog istoka.

Zbog nezaposlenosti, previsokih cijena hrane i manjka socijalnih usluga, glad prijeti više od 10 milijuna Jemenaca.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Izbori su najbolja anketa

Objavljeno

na

Objavio

isječak HRT

Kvarat nikada ne može biti pola ili kako prezentirati javnosti varijablu koja je ravna dobitku na lotu

Povod pisanju ove analize prezentacija ankete pod nazivom HRejting naručenu od agencije Promocija plus od HRT-a, a objavljene u Dnevniku HRT1 20.5.2019. Kako sumnjamo da je agencija radila projekcije mandata i sugerirala HRT-u prezentaciju rezultata koje je HRT objavio, upozorit ćemo na nekoliko varijanti, opcija ili sistemskih varijabli. Neosporno je da se ovakvi rezultati mogu dogoditi, no njihova vjerojatnost je gotovo ravna zgoditku na lotu.

Postoji nekoliko problema kod ispitivanja jedne izborne jedinice i zato se u pravilu treba raditi usporedba sa zadnjim rezultatima, u ovom slučaju s izborima za EP 2014, ali ne u postocima podrške već u broju glasova. Broj glasova je onaj koji osigurava mandate, ali postotci određuju D’Hondt raspodjelu, jer je za osvajanje mandata potreban prelazak izbornog praga koji je 5%. Kako su ovo izbori gdje je očekivana mala izlaznost, a i sam EP dao je projekciju izlaznosti, uz plansko vođenje dviju najvećih stranaka kampanje bez kampanje moraju se uzeti neki parametri kako bi se približno mogli odrediti mogući mandati i to u nekoliko opcija.
Preduvjet određivanja najvažnije postavke analize ili razrade ankete je izlaznost i predviđeni postotak pobjednika izbora. Ti parametri određuju izborni prag, ali i ulazni prag.

Na EP izborima 2014.godine bilo je ukupno 3.767.343 birača s pravom glasa, izlaznost na izborima bila je 25,24% odnosno ukupno je glasovalo 950.980 birača, od toga u Hrvatskoj 944.501 te 6.479 u iseljeništvu.

Za EP izbore 26.5.2019. ima ukupno 3.831.389 birača, i to u RH 3.677.031 birač te aktivno registriranih 154.358 birača bez prebivališta u RH.
Izmjenom zakona koji je 2015. stupio na snagu došlo je do automatske registracije birača prijavljenih izvan RH (prema podacima MUP-a) pa svjedočimo višestrukom povećanju broja aktivnih birača u iseljeništvu te posljedično povećanju ukupnog broja birača i to za čak 64.046 birača više s pravom glasa danas nego 2014.

Ako radimo analizu po tim postavkama baziranu na broju izašlih birača s posljednjih EP izbora, znači radimo kalkulaciju s postotcima iz HRejtinga, dolazimo do izlaznosti od 24.82% te sljedećih rezultata:

HDZ 232.990 (24.5%)
SDP 155.961 (16.4%)
ŽZ 70.373 (7.4%)
Amsterdamska 65.618 (6.9%)
Most 63.716 (6.7%)

To znači da važećih glasova ima tek 588.658, a bačenih čak 362.322.
Od tih bačenih glasova po HRejtingu osvajaju:

Petir 45.647 (4.8%)
Kolakušić 44.696 (4.7%)
Suverenisti 41.843 (4.4%)
NHR 34.235 (3.6%)
Ostale liste: 195.910

Prema HRejtingu, a sukladno D’Hondtu, mandati se dijele:

Hdz 5
Sdp 3 (+1Brexit)
ŽZ 1
Amsterdamska 1
Most 1

U toj računici prema D’Hondtu, četvrti mandat SDP-u donosi samo 38.990 glasova, a treći mandat SDP-u donosi 51.987 glasova. Također, peti mandat HDZ-u donosi samo 46.598 glasova, a četvrti mandat HDZ-u 58.247 glasova.

Iz svega navedenog možemo zaključiti, sukladno projekciji HRejting, da ne osvajaju mandat Petir, Kolakušić i Suverenisti unatoč osvojenom većem broju glasova nego što je potrebito SDP-u za mandat. To je zbog praga od 5%, pa su manipulacije brojkama u ogromnom bazenu bačenih glasova toliko kirurški precizno iznijansirane i pogođene kao što je šansa za dobitak na lotu.

Kad bi preraspodjela glasova ispod praga bila drugačija, a u tom bazenu od 362.322 itekako se može zagrabiti kao što se može zagrabiti pokoji glas malo većom izlaznošću, dolazimo do projekcije kako Petir za osvajanje mandata nedostaje 12.853 glasa da otme četvrti mandat SDP-u, dolazimo i do projekcije kako Kolakušiću nedostaje 13.804 glasa da otme peti mandat HDZ-u i dolazimo do projekcije kako Suverenistima nedostaje 16.657 glasova da otmu drugi mandat SDP-u. Ne treba zanemariti pretpostavku baziranu na višestruko većem broju registriranih birača u dijaspori, njihova izlaznost u konačnom zbroju bitno utjecati na rezultat.
Dakle, neosporno je da se radi o manipulaciji te onaj tko radi manipulaciji i onaj za čiji se račun radi manipulacija trebaju biti svijesni posljedica koje ta manipulacija može izazvati , kako u gubljenju kredibiliteta ispitivača, tako i prezentera. Iako u znanstvenim krugovima postoje izračuni o pozitivnim i negativnim učincima na manipulacije anketama, daleko je više onih koji dokazuju negativni učinak na naručitelje.

Iz svega navedenog proizilazi da rečenica – Izbori su najbolja anketa nije floskula već fakt. Isto tako u borbi protiv fake newsa imamo primjer kako to radi onaj tko to ne smije.

Autori: Ivana Ašprijan i Ante Rašić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Koliko je Komšić zaista ‘opasan’!?

Objavljeno

na

Objavio

Kratku i jezgrovitu analizu djelovanja drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH koja “gađa u sridu” objavio je novinar Tvrtko Milović. On je sumirao sve laži koje je Komšić izrekao u trećem mandatu te tako potvrdio tezu da je “zlatni ljiljan” instaliran u Predsjedništvo BiH kako bi bio trbuhozborac bošnjačke politike u BiH.

Milović analizira koliko su Komšićeve izjave zaista “opasne” te se iz toga iščitava kakva je funkcija namijenjena Komšiću u četverogodišnjem mandatu.

Facebook status Tvrtka Milovića Hrvatski Medijski Servis prenosi u cijelosti:

“Nakon što je političar Komšić tužiteljstvu BiH prijavio političara Dodika zbog političke izjave, analizirao sam koliko je Komšić zaista “opasan”.

Evo analizice:

08.10.2018. Željko Komšić najavio tužbu protiv Hrvatske zbog gradnje Pelješkog mosta.
11.05.2019. Kinezi zabili zadnji pilot mosta. Komšić nije učinio ništa.

28.11.2018. Željko Komšić izjavio da će “DF ući u koaliciju sa SDA isključivo kao dio BH bloka”.
08.04.2019. DF ušao u koaliciju sa SDA mimo BH bloka.

09.04.2019. Željko Komšić upozorio Hrvatsku da prestane maltretirati BH državljane povodom afere “Selefije”.
15.05.2019. Mediji objavili da su ispitivani BH državljani zaista sigurnosno opasni zbog veza sa registriranim teroristima.

18.04.2019. Željko Komšić najavio da će “FBIH adekvatno odgovoriti na formiranje rezervnog sastava MUP Republike Srpske”.
14.05.2019. U Parlamentu FBiH prijedlog zakona o formiranju rezervnog sastava MUP FBiH praktično blokirao HDZ BiH. Zbog toga FBiH neće adekvatno odgovoriti na formiranje rezervnog sastava MUP RS.

Ali, ako ste pomislili da je Komšić kompletno bezopasna figura, evo i jednog primjera gdje je stvarno pokazao zube:

03.03. Željko Komšić poručio maškarama u Čapljini da “neće uspjeti podijeliti Bosnu”.
I stvarno nisu uspjeli”, komentirao je Tvrtko Milović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati