Pratite nas

Pregled

Tko smije, a tko ne smije ostati u Europskoj uniji?

Objavljeno

na

[quote]U Europskoj uniji će na snagu stupiti reformirani zakon o azilu, po kojem bi postupci provjere zahtjeva za azil trebali postati kraći i jedinstveni.[/quote]

[dropcap]P[/dropcap]regovore su ministri unutarnjih poslova Europske unije vodili čak 14 godina, a nedavno je o tome raspravljao i Europski parlament. Sada je na stolu cijeli svezak novih i prerađenih zakona, koji bi trebali postupak dobivanja azila u EU-u standardizirati i ubrzati. Ubuduće bi se o jednom zahtjevu za azil trebalo odlučiti već nakon šest mjeseci, dosad je to znalo trajati i do 24 mjeseca.

Azil mogu tražiti i transseksualci, žene kojima prijeti obrezivanje…

Svake godine u zemljama Europske unije, prema navodima Europske komisije, oko 330.000 ljudi podnese zahtjev za azil. Priznaju se samo oni zahtjevi u kojima se može vjerodostojno dokazati da su podneseni zbog progona ili iz političkih i religijskih razloga. No, po prvi put će u Europskoj uniji sada važiti da i transseksualci, homoseksualci i žene i djevojčice kojima prijeti žensko obrezivanje, mogu iz tih razloga dobiti azil, piše Deutsche Welle. Za ljude, koji iz gospodarske nužde napuštaju svoju domovinu, nova pravila dobivanja azila izričito ne važe.

U Europskoj uniji se godišnje odobri 70.000 zahtjeva za azil. Izglede za uspjeh i ostvarivanje prava na azil ima 25 posto onih koji podnesu molbu za azil. Dosad su se šanse za dobivanje azila razlikovale od zemlje do zemlje, ali to se sada treba standardizirati. Za tražitelje azila, koji stižu u sredozemne zemlje EU, mogu se očekivati konkretna poboljšanja, smatra socijaldemokratska zastupnica u Europskom parlamentu Birgit Sippel, koja je zadužena za pitanja azila.

“To se odnosi na konkretnu stambenu situaciju, posebni smještaj i pravnu situaciju maloljetnih tražitelja azila. Postoje i jasne odrednice za tražitelje azila, kojima je potrebna pravna pomoć. Njima se mora pojasniti aktualna situacija, na jeziku koji razumiju”, kaže Sippel. Zemlje članice EU ubuduće moraju ispuniti minimalne standarde kad su u pitanju prihvatni domovi za azilante.

Proširuju se razlozi za uhićenje tražitelja azila

U mnogim zemljama se tražitelji azila uhićuju, a prema novim pravilima razlozi za uhićenja će se proširiti. Naime, ukoliko postoji opasnost od bijega azilanta ili se njegov identitet i zemlja podrijetla ne može utvrditi, onda ga se može uhititi. I maloljetnici se pritom smiju držati u pritvoru u prihvatilištima.

Ostaje važiti princip da tražitelji azila zahtjev podnose u onoj zemlji EU u koju su prvo došli. To pravilo je nazvano prema irskom glavnom gradu i primjenjuje se kao “Dublin III”. Tražitelji azila se ne raspoređuju prema nekom ključu na sve zemlje EU, ali se jedan podnositelj zahtjeva za azil sada može protiviti tomu da ga se, primjerice, prebaci iz Njemačke u Grčku.

Sredozemne zemlje EU nisu izborile kvotno reguliranje

Inače, sredozemne zemlje EU, u koje mnoge izbjeglice stižu morskim ili kopnenim putem, tražile su od sjevernih zemalja kvotno reguliranje, ali se nisu mogle izboriti za to. “Problem zemalja na rubu EU-a je da veliki valovi izbjeglica pristižu uvijek u Sredozemlje i na tursko-grčku granicu. Kod nas u Njemačku dolaze one izbjeglice izvan tih velikih priljeva. Broj izbjeglica se uvijek mora promatrati u odnosu prema veličini zemlje, broju stanovnika i gospodarskoj moći”, kaže Birgit Sippel.

Najveće apsolutne brojke podnositelja zahtjeva za azil, prema navodima Eurostata, trenutačno imaju Njemačka, Francuska, Švedska, Velika Britanija i Belgija. U Njemačku mnogi tražitelji azila dolaze zrakoplovom. Njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich se stoga uspio izboriti da ostane važiti postupak koji se odnosi na zračne luke. Tako se i dalje jasno neopravdani zahtjevi za azil mogu odbiti već u tranzitnom prostoru zračne luke, te se tražitelji azila čim prije šalju nazad u zemlje podrijetla. Međutim, nova pravila im omogućavaju makar da se žale pred sudom zbog postupka u zračnim lukama. Europski sud za ljudska prava je nedavno presudio da djeca izbjeglice, koja su bez pratnje odraslih, mogu podnijeti zahtjev za azil ne samo u zemlji u koju su došla, već svugdje u EU. Za njih ne važi pravilo “Dublin III”

Radna dozvola već nakon 9 mjeseci

Ubuduće bi azilanti mogli raditi već nakon devet mjeseci boravka u zemlji koja im je dala azil, dok su dosad morali čekati najmanje 12 mjeseci. Ako nemaju posla, azilanti bi ubuduće trebali dobivati istu socijalnu pomoć kao i građani EU, ali pritom nemaju pravo na novac, već mogu dobivati bonove za nabavku hrane ili odjeće. Azilanti imaju i pravo na medicinsko i psihološko zbrinjavanje ukoliko su, primjerice, traumatizirani zbog mučenja ili progona.

Od 2000. godine se otisci prstiju tražitelja azila pohranjuju u posebnoj bazi podataka. Time se želi spriječiti ponovno podnošenje zahtjeva jedne osobe ili ponovni ulazak tražitelja azila koji su prethodno odbijeni. Baza podataka, nazvana “Eurodac”, ubuduće bi trebala koristiti i policija pri potrazi za počinitelja kaznenih djela. Podaci onih koji su dobili azil se u toj bazi podataka pohranjuju tri godine, onih koji su odbijeni deset godina.

M.P./Deutsche Welle

 

 

facebook komentari

Pregled

Damir Krstičević: Područje jugoistoka Europe i dalje je nestabilno

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ K. Brigljević

Područje jugoistoka Europe i dalje je nestabilno, a za jačanje sigurnosti potrebna je veća sinergija institucija unutar države, kao i jača suradnja između zemalja, istaknuo je u četvrtak ministar obrane Damir Krstičević na otvaranju konferencije “Sigurnosni izazovi za Europu” koja se održava u Zagrebu u organizaciji RACVIAC-a i Zaklade Konrad Adenauer.

Cilj ove pete po redu konferencije o sigurnosti je s geopolitičkog stajališta razmotriti sadašnje i buduće sigurnosne izazove i prijetnje za zemlje jugoistočne Europe, kao i mogućnost prevencije istih, imajući u vidu postojeće sigurnosne procjene NATO saveza i vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije, stoji u opisu tog dvodnevnog skupa.

“Europa je danas puno drugačija nego što je bila prije samo nekoliko godina”, rekao je u uvodnom govoru ministar obrane i potpredsjednik vlade Damir Krstičević.

Ministar trenutnim sigurnosnim trendovima u Europi smatra rast nestabilnosti, ubrzane i teško predvidljive promjene, te blisku povezanost unutarnje i vanjske sigurnosti.

Govoreći o sigurnosnoj situaciji na jugoistoku Europe, Krstičević je naglasio kako je po njemu ona i dalje pod utjecajem posljedica raspada Jugoslavije, geopolitičkih interesa na tom području i prelijevanju kriza iz europskog susjedstva.

Situacija je dodatno pogoršana dolaskom novih tehnologija i taktika, ekonomskom nerazvijenošću tih prostora, energetskom ovisnošću, političkim podjelama unutar Europske unije i rastom ekstremističkih ideologija i radikalizama, smatra ministar.

“Na ovom području i dalje nema potpune stabilnosti. Postoje značajna neriješena unutarnja politička pitanja, međuetničke tenzije, sve jači nacionalni i vjerski ekstremizmi, loši ekonomski uvjeti, korupcija unutar državnih institucija i nedostatak konsenzusa o članstvu u euroatlantskim integracijama. Sve to predstavlja izvor pogoršanja sigurnosne situacije”, rekao je Krstičević.

Usprkos tome, ministar naglašava kako je suradnja između država jugoistoka Europe jako dobra.

“U utorak je u Zagrebu bila ministrica obrane Makedonije, prije nekoliko mjeseci ministri obrane Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a idućeg četvrtka idem u Ohrid gdje se održava sastanak ministara obrane Američko-jadranske inicijative. Intenzivno surađujemo u korist mira, stabilnosti i sigurnosti na ovom području”.

Govoreći o Europi općenito, najveće prijetnje njezinoj sigurnosti za Krstičevića su terorizam i ilegalne migracije.

“Ključno je pitanje kako integrirati izbjeglice, kao i drugu generaciju migranata, kako oni ne bi postali članovi izoliranih zajednica u kojima bujaju kriminalne aktivnosti”.

Istaknuo je kako je Hrvatska zbog tih prijetnji prilagodila svoju Strategiju nacionalne sigurnosti i donijela Zakon o sustavu domovinske sigurnosti kako bi se stvorila bolja sinergija između svih uključenih institucija i stvorio koordiniran sustav.

Na međunarodnoj razini potrebno je jačanje bilateralnog i multilateralnog dijaloga i suradnje, a NATO savez, Europska unija i OESS daju dobre okvire za to, zaključio je ministar.

Prvog dana konferencije održavaju se dva panela, “Suvremeni sigurnosni izazovi za Jugoistočnu Europu” i “Terorizam – podrijetlo i učinak”, dok je drugi dan zamišljen kao znanstveni forum na kojem će predstavnici akademske zajednice i stručnjaci iz vladinih i nevladinih organizacija i institucija raspravljati o lekcijama naučenim iz migranske krize i nekontroliranog kretanja izbjeglica u 2015. i 2016. godini.

Na konferenciji, između ostalih, sudjeluju predstavnici Fakulteta političkih znanosti i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za istraživanje migracija iz Mađarske, njemačkog Federalnog ureda za migracije i izbjeglice, Sveučilišta AKEV iz Turske, Vojne akademije “Gen. Mihailo Apostolski” iz Skoplja i Fakulteta za sigurnosne studije Sveučilišta u Beogradu.

Skup organizira RACVIAC – Središte za sigurnosnu suradnju, institucija osnovana 2000. čiji je cilj promicanje dijaloga i suradnje na području sigurnosti na jugoistoku Europe, te Zaklada Konrad Adenauer povezana s Kršćansko-demokratskom unijom (CDU) njemačke kancelarke Angele Merkel. (Hina)

Damir Krstičević: U ratu odlučnost, u poslu ustrajnost, u politici poniznost

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Ante Nazor: Da nije bilo Hrvatske i Hrvata, ne bi bilo ni današnje BiH (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Haški sud prvostupanjskom je presudom osudio ratnog zločinca Ratka Mladića na doživotni zatvor.

Optužen je za genocid u Srebrenici, ubojstva, silovanja i druge zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od svibnja 92. do potkraj 95. Je li pravda zadovoljena?

Bila je to tema emisije Otvoreno urednika Damira Smrtića. Gosotovali su odvjetnik Goran Mikuličić, bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, povjesničari Ante Nazor i Tvrtko Jakovina i predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak.

Antu Nazora muči je li je iz presude vidljivo za koga je Mladić radio, tj. je li upozoreno na vezu Srbije i što je Mladić činio u Hrvatskoj. Spomenuo je kako je Mladić bio načelnik štaba 9. korpus JNA, tj. kninskog korpusa. Cilj je bio istrebljenje nesrpskog stanovništva na području Hrvatske. Problem je što ostaje Mladićev projekt, a to je Republika Srpska. Da nije bilo Hrvatske i Hrvata, ne bi bilo ni današnje BiH, smatra Nazor. Pročitao je i transkripte Mladića sa zapovjednicima koji su rušili BiH i Hrvatsku.

Goran Mikuličić kaže da je ovakva presuda Mladiću očekivana, s obzirom da je Srebrenica bila eklatantan primjer genocida. Slijedi najava žalbe pa njena izrada, a pravomoćnu presudu Mikuličić misli da možemo očekivati tek za četiri ili pet godina. Haaški sud uskoro se zatvara, a Mikuličić njegovo djelovanje ocjenjuje pozitivnim. Kao najveći razlog njegove sporosti istaknuo je prevodilački odjel koji mora prevoditi svaki dokument.

Vesna Škare Ožbolt smatra da je presuda stigla prekasno u odnosu na cijelu situaciju u BiH. Osim što Mladić nije pokazao kajanje, nije ni Republika Srpska. Za očekivati je da će ova presuda još više radikalizirati i produbiti tenzije koje mogu otići u krajnje opasnim smjerovima, istaknula je Škare Ožbolt.  Jedini preostali postupak koji bi mogao Srbiju dovesti u izravnu povezanost sa zločinima su Stanišić i Simatović, generatori zla i Miloševićevi nalogodavci, rekla je Škare Ožbolt. Rad suda završava, ali priča nije gotova – slijede novi postupci, smatra Škare Ožbolt.

Ivan Zvonimir Čičak kaže da je čudna slučajnost da se presuda hercegovačkoj šestorki očekuje 29.studenog, na nekadašnji Dan Republike. Najviše ga muči što iz presude Mladiću i ostalima ispada da je Hrvatska bila jedini agresor u ovome ratu. Za to krivi nedovoljnu pristutnost i zalaganje Hrvatske u Haagu da se nešto progura.

Tvrtko Jakovina kaže da je presuda donekle satisfakcija onima iz Srebrenice koji su najviše izgubili, ali politički nismo dobili ništa jer ona nije uspjela uzdrmati Dodiga u Banja Luci. Ova presuda je izuzela Srbiju od prave odgovornosti i to je najveći propust, smatra Jakovina. Iako je srpska premijerka nakon presude rekla da gledaju u budućnost, Jakovina smatra da prvo moraju pogledati što je bilo prije.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari