Pratite nas

Vijesti

Tko su kandidati za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na predstojećim izborima?

Objavljeno

na

Prema podatcima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH tri stranke s hrvatskim predznakom prijavile su kako će se natjecati i za Predsjedništvo BiH- HDZ BiH, HDZ 1990 i HSP. Uz te stranke moguće je i da kandidata za hrvatskog člana kolektivnog šefa države istaknu SDP i Demokratska fronta  Željka Komšića, koje su, također, prijavile sudjelovanje u utci za „državni vrh“, piše Hrvatski medijski servis(HMS).

Na listi neovisnih kandidata nema pretendenata za hrvatsku stolicu u bh.

Kako nije implementirana presuda u predmetu „Sejdić- Finci“ u Ustav i Izborni zakon BiH, pripadnici nacionalnih  manjina neće se moći kandidirati za izbor u Predsjedništvo BiH. Na snazi je sustav prema kojem se biraju tri člana Predsjedništva, jedan „iz reda srpskog naroda iz Republike Srpske i 2 iz Federacije BiH, jedan iz reda hrvatskog i jedan iz reda bošnjačkog naroda“.

Kako je Federacija BiH jedna izborna jedinica za izbor hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, u kojoj su Bošnjaci više nego trostruko brojnijih od Hrvata i dalje postoji mogućnost da bošnjački birači izaberu Hrvata „po svojoj mjeri“, te da, ponovo,  bude nadglasana izborna volja građana hrvatske nacionalnosti.

To se, podsjetimo dogodilo na izborima 2006. i 2010. godine kada je kandidat SDP-a Željko Komšić većinom glasova Bošnjaka izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Komšić se ne može ponovo kandidirati

Prema ustavnim i izbornim odredbama nakon dva uzastopna izbora u Predsjedništvo BiH , kandidat se ne može ponovo kandidirati. Demokratska fronta, ne može, dakle ,ponovo kandidirati svog šefa za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Osim Komšića Demokratska fronta nema u svojim redovima ni jedno poznato ime, pa time ni velike izglede da kandidirajući nekog od svojih članova ova stranka dobije nasljednika svog šefa na poziciji hrvatskog, kao ni bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Kukić se nameće

No, DF će sigurno istaći kandidata budući je stavila „križić“na svojoj prijavi za izbore dostavljenoj Središnjem izbornom povjerenstvu. Kako sarajevski akademik Slavo Kukić, nakon što ga je SDP „potrošio pa odbacio“, u svojim medijskim istupima sada napadno hvali Komšića, nije isključeno da Komšić kandidira upravo Kukića za poziciju svog nasljednika. Uostalom Kukić je nedavno i sam potvrdio kako će se kandidirati za hrvatskog člana Predsjedništva BiH „ispred neke političke stranke ili kao neovisni kandidat“, ako se za tu poziciju kandidira i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kako bi ga kako je rekao pobijedio „prsa u prsa“.

Kako se Kukić nije kandidirao kao neovisni kandidat, ostala je samo ova druga solucija -da bude kandidat DF-a. U tom slučaju ne bi se vodila borba prsa u prsa, kako tvrdi Kukić, jer bi Čović, nesumnjivo, dobio apsolutnu većinu glasova hrvatskih birača, dok Kukić može računati samo na glasove Bošnjaka nakolonjenih Komšiću, uz mogućnost da dobije i po koji hrvatski glas.

Lidija Korać ili Domazet

Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija do sada nije ima hrabrosti okušati se u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, a nakon katastrofalnih rezulatata vladavine njegove stranke i „Platforme“, kuraži da ukrsti koplja s Izetbegovićem, Radončićem i Cerićem imat će još manje. Zato je vjerojatnije da SDP ponovo pokuša „oteti“ hrvatsku poziciju u državnom vrhu bošnjačkim glasovima. Špekulira se kako bi Lagumdžijin SDP mogao za člana Predsjedništva BiH kandidirati Lidiju Korać ili profesora Antu Domazeta.

Jurišićeve i Raguževe šanse

HSP i HDZ 1990., također, su najavili kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva. Iako imena kandidata nisu objavili s gotovo stopostotnom sigurnošću može se tvrditi kako će kandidat HSP-a biti predsjednik ove stranke Zvonko Jurišić. Njegovi izgledi da bude izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH jedaki su šansama da BiH ove godine postane članicom EU. Kandidat „Devedesetke“ sasvim je izvijesno bit će predsjednik ove stranke Martin Raguž. Kao kandidat koalicije „HDZ 1990- HSP-a“ Raguž je na prošlim izborima dobio oko 60. 000 glasova. No, Raguževe šanse da ostvari toliki broj glasova hrvatskih birača znatno su smanjene, nakon što su „Devedesetku“ napustili brojni istaknuti dužnosnici.

Budimir sada obećaje kako “neće izdat državu BiH”

Među kandidatima za hrvatskog člana Predsjedništva bit će i Živko Budimir. Nakon što je prihvatio da bude nezakonito izabran, i bez podrške većine hrvatskih izaslanika u Domu naroda Federalnog parlamenta na dužnost predsjednika Federacije, budimir se nada kako će on biti “novi Komšić”, čemu je prilagodio i svoju retoriku. Do prije tri godine Budimir se kleo “kako neće izdat on” hrvatske nacionalne interese, a sada naglašava kako mu je najveća svetinja država BiH. Unitarističkom retorikom Budimir se želi dopasti bošnjačkim biračima, budući mu je jasno kako među hrrvatskim nema nikakvih izgleda.

Koga će kandidirati HDZ BiH

Nema sumnje kako će i na ovim izborima najveći broj građana hrvatske nacionalnosti glasati za  kandidata HDZ BiH, kojem je u posljednje četiri godine, dodatno porastao rejting među bh Hrvatima, što je dijelom  zasluga i politike majorizacije Hrvata koju provodi SDP sa svojim satelitima. Kandidatkinja ove stranke na prošlim izborima Borjana Krišto osvojila je više od 100 tisuća glasova, ili većinu među hrvatskim biračima, a kandidira li je HDZ BiH ponovo njezin rezulat pratit će rezulat HDZ BiH. Osim Borjane Krišto HDZ BiH mogao bi kandidirati još nekoliko svojih uglednih dužnosnika koji mogu ostvariti izborni rezultat  jednak ili bolji od dopredsjednice ove stranke kao što su Nikola Lovrinović, Dragan Vrankić, Marinko Ćavara, Vjekoslav Bevanda,….. Nema sumnje kako bi najveći broj glasova za Predsjedništvo BiH, HDZ BiH ostvario ukoliko bi se za „državni vrh“  kandidirao njezin lider Dragan Čović. No, on kaže kako nije posebno zainteresiran za tu funkciju na kojoj je već bio. No, mogućnost da Čovi, pak, bude kandidat HDZ BiH za državno predsjedništvo , ne treba odbacivati/HMS.ba/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Josip Jović: Čiji je Pupovac ‘strateški interes’?

Objavljeno

na

Objavio

Opet je Ivan Penava, vukovarski gradonačelnik, uzburkao duhove i uzvitlao prašinu svojom tezom o „puzajućoj velikosrpskoj politici“ SDSS-a i Milorada Pupovca.

Argumenti: djeca ne ustaju kad svira hrvatska himna, Pupovac posjećuje ratne zločince, učenici su pošteđeni učenja o Domovinskom ratu i o razaranju vlastitog grada.

Pupovac, prijeteći kako će zatražiti zaštitu od EU-a, UN-a, OESS-a i Vijeća Europe, uzvraća standardnom optužbom da iza Penave stoje desnica, branitelji i Crkva. Svi oni, kaže on, stvaraju nemir, razdor i etničke sukobe, oni bi htjeli da Srba nema, oni su čak razlog zašto ljudi bježe iz zemlje.

Vrh HDZ-a je diskretno stao u obranu svog koalicijskog partnera. Nismo, rečeno je, vidjeli da Pupovac provocira.

Odmah je na raport pozvan Penava, član HDZ-a ili mangup u vlastitim redovima, koji sustavno stvara probleme idiličnim odnosima Hrvata i Srba na istoku Hrvatske.

Uslijedili su prijekori kako vukovarski gradonačelnik ima brinuti o komunalnim problemima svoga grada, a ne o nacionalnoj politici. I opet su se, kao i uvijek kad zatreba, sjetili Franje Tuđmana i njegove politike pomirenja i mirne reintegracije.

Andrej Plenković se nada da je Penava sve dobro razumio ali i kako bi trebao „još bolje razumjeti“, a to što bi trebao još bolje razumjeti jest da je suradnja s SDSS-om strateški interes HDZ-a.

Suradnja HDZ-a i SDSS-a, gledano iz pragmatične perspektive jedne stranke, možda može biti strateški ili barem taktičko-politički interes, ali drugo je, veliko pitanje je li ta suradnja s SDSS-om, ovakvim kakav on jest, i strateški interes Hrvatske, Hrvata, pa i Srba?

U politici Milorada Pupovca, koji se rado predstavlja kao faktor stabilnosti i mira, postoji nekoliko konstanti.

Nikada nije priznao da je Srbija izvršila agresiju na Hrvatsku s ciljem osvajanja njezina teritorija, Beograd mu je daleko bliži od Zagreba, a Moskva od Washingtona, stalno podsjeća na stvarne i izmišljene zločine iz Drugog svjetskog rata, sadašnju vlast krivi za koketiranje s ustaštvom, inzistira na ugroženosti Srba te na njihovoj separaciji i homogenizaciji.

U jednom od zadnjih brojeva lista SNV-a stoji da “HDZ trideset godina ustrajno rehabilitira NDH”!

Uglavnom, riječ je o politici, kako je to svojedobno definirao Ivo Josipović, „proizvodnje etničkih sukoba niskog intenziteta“ kao nekoj vrsti „etnobiznisa“.

Takvu politiku vladajuća stranka popuštanjem, tetošenjem, ugađanjem pa i pristajanjem na ucjene, samo ohrabruje.

Josip Jović / Slobodna Dalmacija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Ministarstvo obrane raspisalo je natječaj za prijam 350 vojnika i mornara u vojnu službu

Objavljeno

na

Objavio

U vojničku službu u trajanju od dvije godine ovim natječajem prima se 350 kandidata odnosno kandidatkinja za vojnika/mornara, s početkom službe 19. veljače 2019. godine.

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je u srijedu, 23. siječnja 2019. godine javni natječaj za ugovorni prijam vojnika i mornara u djelatnu vojnu službu u skladu sa člankom 27. stavkom 1. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske i Planom prijma osoblja u djelatnu vojnu službu za 2019. godinu.

Novim izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama iz 2018. godine uvedene su značajne novosti vezane za sklapanje ugovora za vojnike/mornare u djelatnu vojnu službu. Tako je umjesto sklapanja prvog, drugog, odnosno trećeg ugovora o vojničkoj službi na određeno vrijeme (na 4, 5 i 6 godina), predviđena mogućnost da se nakon prvog ugovora o vojničkoj službi u trajanju od dvije godine, sklopi i drugi ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme. Ovom značajnom mjerom postiže se sigurnost zaposlenja i mogućnost životnog i financijskog planiranja uz sva prava koja rad na neodređeno vrijeme nosi.

U vojničku službu u trajanju od dvije godine ovim natječajem prima se 350 kandidata, odnosno kandidatkinja za vojnika/mornara, s početkom službe 19. veljače 2019. godine. Kandidati odnosno kandidatkinje će biti raspoređeni u skladu sa stečenom vojnostručnom specijalnosti te mjestu službe sukladno potrebama Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Probni rad vojnika/mornara traje šest mjeseci, a kandidati i kandidatkinje koji se prijavljuju na natječaj moraju ispunjavati uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske koji su propisani člankom 34. i 35. Zakona: najmanje završeno srednjoškolsko obrazovanje, najviše navršenih 30 godina života do kraja 2019. godine i uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili odslužen vojni rok.

Uz prijavu na natječaj kandidati odnosno kandidatkinje su dužni priložiti presliku osobne iskaznice, rodni list, uvjerenje da se protiv kandidata odnosno kandidatkinje ne vodi kazneni postupak i svjedodžbu/diplomu o završenom obrazovanju. Uvjerenje da se protiv kandidata odnosno kandidatkinje ne vodi kazneni postupak ne smije biti starije od šest mjeseci.

Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta iz natječaja podnose se područnom odsjeku za poslove obrane prema mjestu prebivališta kandidata odnosno kandidatkinje ili Središnjici za upravljanje osobljem, Ilica 256, 10 000 Zagreb, u roku od osam dana računajući od dana objave natječaja u Narodnim novinama.

Informacije u vezi s natječajem mogu se dobiti na internetskoj stranici Ministarstva obrane (www.morh.hr.), telefon 01/3784-812 i 01/3784-813 te u područnim odjelima za poslove obrane i područnim odsjecima za poslove obrane.

Natječaj za prijam 350 vojnika/mornara je objavljen na internetskoj stranici Ministarstva obrane.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari