Pratite nas

Hrvatska

Miklenić: Tko želi da mladi napuste Hrvatsku?

Objavljeno

na

“Sve očitija pojačana aktivnost najvažnijih aktera na hrvatskoj političkoj sceni i sadržaj poruka koje se pri tome upućuju javnosti bile bi doista komične kad ne bi zapravo u prvom redu bile tragične. Ti akteri započeli su intenzivniju fazu predizborne kampanje za parlamentarne izbore te im je, čini se, jedina briga kako što više uljepšati svoju sliku i tako još jednom obmanuti što veći broj onih koji imaju pravo glasa na izborima”, ističe u uvodniku posljednjem broju Glasa koncila glavni urednik Ivan Miklenić.

[ad id=”68099″]

Jedino stvarno važno tim političkim akterima jest zadržavanje ili osvajanje vlasti i pratećih povlastica, koje su vjerojatno najvažniji motiv za to natjecanje. Premda je čak devet ministara sadašnje vladajuće Kukuriku koalicije uglavnom zbog nečasnih razloga moralo prepustiti fotelje, a nipošto nisu otišli svi koji su to trebali učiniti, čak ni oni s najvećim promašajima i podbačajima, glad za vlašću i povlasticama nimalo se ne utažuje, nego je dojam da postaje sve veća. Ta zauzimanja za postizanje što boljega rezultata na izborima, za koje se još i ne zna kad će biti, toliko su iscrpljujuća da se glavni politički akteri uopće ne stignu baviti stvarnim sudbinskim pitanjima hrvatskih građana, čak ni najavama rješavanja tih pitanja. Npr. rješavanje pitanja proračunskoga deficita, i to vjerojatno isključivo zbog pritiska Europske komisije, zbog nepostojanja političke volje i nesposobnosti da se u Hrvatskoj stvarno započne toliko očekivani i prizivani zaokret, rađa novim opterećenjima gotovo svih građana koji tako umjesto predaha ili poboljšanja stanja doživljavaju novu dubinu krize. Formalna pak opozicija jedva u svojim javnim istupima tretira išta drugo od ponavljanja zahtjeva za raspisivanje izbora i podnošenja ostavke sadašnje Vlade. Sudbinska životna pitanja hrvatskih građana tih se političkih aktera, bili formalno na vlasti ili u opoziciji, zapravo ne tiču.

U javnosti se nitko od tih aktera npr. nije oglasio na bolnu činjenicu da sve više mladih ljudi razmišlja o odlasku iz Hrvatske, a kamoli da bi ponudio ikakvo rješenje toga gorućega pitanja. Ovih dana objavljeni su, naime, rezultati istraživanja »Mladi na tržištu rada« u sklopu projekta »Za rad spremni« u kojem je obuhvaćeno gotovo tri tisuće osoba između 18 i 30 godina, od čega oko 77 posto žena i 23 posto muškaraca, koje je otkrilo da više od trećine mladih učestalo razmišlja o preseljenju u inozemstvo, a čak 53 posto mladih ponekad razmišlja o tome. Od obuhvaćenih tim istraživanjem 65 posto mladih je nezaposleno, 60 posto od ispitanih zaposlenih imaju plaću ispod hrvatskoga prosjeka, a samo 35 posto ispitanika radi na ugovor na neodređeno vrijeme pa više od 60 posto osjeća nesigurnost, a čak 75 posto zabrinutost. Naravno da su s time tijesno povezane velike bojazni mladih za mogućnost financijskoga osamostaljenja i osnivanje obitelji. Drugim riječima (ne)djelovanje političara uspjelo je mladima oduzeti perspektivu, možda čak i nadu u bolju budućnost u svojoj zemlji.

Je li osiromašivanje Hrvatske zapravo projekt?

Svi političari, koji su vodili Hrvatsku od mirne reintegracije do sada, nikako se ne mogu osloboditi odgovornosti za sadašnje nepodnošljivo stanje posebno za mlade, ali i za gotovo sve druge građane, jer da su oni pošteno, primjereno i sa stvarnom voljom služenja općemu dobru upravljali Hrvatskom, ona bi već davno stala na svoje noge i koristila se svojim komparativnim prednostima i bila daleko poželjnija i korisnija članica međunarodne zajednice. Sramotno je za političare što ni tako velike korake kao što su pristup Europskoj uniji i NATO-u nisu prepoznali kao kairos da bi pripremili stručne timove i iskoristili sredstva koja su rezervirana, ali za koja treba pripremiti dobre projekte koji bi i mladim ljudima omogućili čovjeka dostojan ne samo opstanak, nego i boljitak u domovini. Kad se gleda na sve vidljive propuste upravljačkih struktura u Hrvatskoj, nameće se stajalište da je i to projekt, smišljeno slabljenje i osiromašivanje i građana i Hrvatske. Npr. zašto nitko od važnih aktera političkoga života uopće ne želi ni komentirati tvrdnju stručnjaka da bi model uporabe hrvatskih autocesta uz vinjete ili uz satelitsko praćenje, uz povećanje sigurnosti u prometu, omogućilo stvarno uključivanje tih putova u gospodarstvo (što se sada zbog previsoke cijene ne događa) i oživljavanje cestovnih trasa novim, boljim ponudama jer bi bilo bitno više putnika?

Nitko se od tih aktera nije oglasio ni na zapanjujući fenomen da se medijski zapravo propagira i potiče mlade ljude na napuštanje svoje zemlje. Zar nije više nego očita propaganda iseljavanja iz Hrvatske kad Jutarnji list velikim slovima poziva: »U Njemačkoj Hrvatima nude unosan posao; Plaća 150 eura dnevno, obilan ručak, slobodna nedjelja…« U tom članku govori se o sezonskom poslu te se uz ostalo navodi, na temelju podatka na internetskoj stranici HZZ-a, i sljedeće: »Hrvatski zavod za zapošljavanje posreduje bez naknade pri zapošljavanju u inozemstvu.« Hrvati ne smiju zaboraviti da su i u doba komunizma mnogi odlazili na tzv. privremeni rad u Njemačku i druge zemlje – i ostali do mirovina, a politika sve čini da se ne vrate ni u mirovinu u svoju domovinu. Sličnu je propagandu priredila i Hrvatska televizija u emisiji »Labirint«, emitiranoj u četvrtak 23. travnja, u kojoj je propagandistički prikazan najnoviji egzodus mladih, osobito iz Slavonije, u Irsku i u kojoj su izabrani sugovornici govorili da i ne pomišljaju na povratak u domovinu. Čak voditelj agencije za zapošljavanje hrvatskih građana u Irskoj u toj je emisiji rekao: »Nevjerojatno je što Hrvatska time gubi!« Nekomu je očito stalo da Hrvatska i na taj način još više – izgubi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica: Hrvatska treba generale ne samo zbog očuvanja istine, već i vojnih i liderskih sposobnosti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski generalski zbor organizirao je u utorak domjenak u prigodi Božića i Nove godine, a predsjednica Republike i vrhovna zapovjednice Oružanih snaga Kolinda Grabar-Kitarović pritom je poručila generalima da ih Hrvatska treba “ne samo da se bore za očuvanje istine o Domovinskom ratu, već i sve vrline i vještine koje su stekli u zapovijedanju – od vojnih sposobnosti do liderskih vještina”.

“Danas je vrijeme kada doista trebamo odlučnost, viziju i spremnost i snagu za provedbu te vizije, kad se Hrvatska i cijela EU susreću s mnogim izazovima, počevši od ugroza na nacionalnoj i međunarodnoj sigurnosti”, poručila je predsjednica na domjenku na kojem su se okupili visoki državni i vojni dužnosnici, te osobe iz javnog i gospodarskog života.

Grabar-Kitarović: Veliki pomaci u sustavu obrane

Čestitala je Zboru na intenzivnom radu u prošloj godini i izrazila nadu u nastavak suradnje. “Ne moramo se svi u svemu slagati, ali moramo raditi u duhu zajedništva i ostvarenja zajedničkih strateških ciljeva. To dugujemo svim braniteljima koji su poginuli i dali život za svoju domovinu”, kazala je Grabar-Kitarović.

Ustvrdila je da su se u protekle dvije godine dogodili veliki pomaci u sustavu obrane – donesena je nova Strategija nacionalne sigurnosti, koja je prilagođena novim uvjetima i činjenici da je Hrvatska postala članicom NATO-a.

“Izgrađujemo i nadograđujemo sustav domovinske sigurnosti, krenulo se u transfer tehnologije s istočne na zapadnu. Na žalost, ne možemo si priuštiti najmoderniju i najskuplju tehnologiju, već moramo voditi računa i o drugim potrebama u ovoj državi – socijalnih, obrazovnih i zdravstvenih i svega ostalog, i ponašati se u skladu sa svojim mogućnostima, ali i strateškim interesima i ciljevima”, naglasila je.

Veseli ju, kaže, što je puno napravljeno na unapređenju životnih uvjeta naših vojnika, dočasnika i časnica te je istaknula da postoje daljnji planovi za poboljšanje, od školovanja do mnogih drugih aktivnosti kojim će se “poboljšati radni i životni uvjeti ljudi kojeg svakog dana stavljaju svoj život na raspolaganje svojoj domovini i svima nama”.

Miljavac: Osnovna zadaća Generalskog zbora očuvanje tekovina Domovinskog rata

Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac ustvrdio je kako je prva i osnovna zadaća Generalskog zbora očuvanje tekovina Domovinskog rata. “Vidjeli smo da ima dosta pisanja i različitih kritika, ali čvrsto ostajemo na onome na čemu smo radili i što smo stvorili i pokušavamo to transferirati onima koji dolaze. Na tome ćemo ustrajati”, kazao je Miljavac.

Osvrnuo se na kritike da se Zbor miješa previše u politiku i pojedinim dužnosnicima te nameće svoja stajališta. “Imamo pravo prokomentirati neke stvari.

Naš legitimitet ide iz Domovinskog rata, dakle od prvih dana 90-te kada nitko nije pitao za legitimitet, gdje smo se uključili i žrtvovali sebe i svoje obitelji. Prema tome, imamo pravo reći, a na onima je koji odlučuju da odluče”, kazao je Miljavac.

Vezano za spomenik generalu Ivanu Koradeu smatra da nisu pogriješili kada su ga podigli jer mu treba odati priznanje za ono što je napravio u Domovinskom ratu. “A ono što je poslije bilo – ratna povijest ostavila je traga na njega i to što se dogodilo sigurno nije radio u nekakvim normalnim okolnostima”, dodao je.

Miljavac je podsjetio da rade s Ministarstvom branitelja i Agencijom za odgoj i obrazovanje veliki projekt edukacije profesora povijesti o Domovinskom ratu.

(Hina)

 

General Sopta: Stojimo i danas ovdje svjesni svoga poslanja: Očuvati ono što je krvlju plaćeno!

 

 

 

Hebrang: Tuđman nikad ne bi dozvolio Marakeški sporazum i tursku deklaraciju!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

U Zagrebu otkriven spomenik Franji Tuđmanu

Objavljeno

na

Objavio

Na raskrižju ulica Grada Vukovara i Hrvatske bratske zajednice u ponedjeljak je uz govore državnih čelnika otkriven spomenik prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, rad akademskog kipara Kuzme Kovačića.

Spomenik visok četiri metra, uz zvuke domoljubnog evergreena “Tvoja zemlja” Alfija Kabilja i Drage Bitvića, zajednički su otkrili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, članovi obitelji Tuđman, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević i kipar Kovačić.

Okupljenima, među kojima nije bio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić jer je zbog plućne embolije proteklog vikenda završio u bolnici, obratili su se čelni ljudi države, Vlade i Hrvatskog sabora ističući povijesnu veličinu i važnost Tuđmanove uloge u stvaranju hrvatske države.

Grabar-Kitarović: Tuđman znao da ljudska prava ne može ostvariti narod koji nije slobodan

Predsjednica Grabar-Kitarović rekla je kako 10. prosinca već devetnaest godina za cijeli hrvatski narod ima osobito značenje.

“Toga dana 1999. godine umro je prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. I upravo toliko godina Zagrepčanke i Zagrepčani, ali i cijeli hrvatski narod, čekaju trenutak kada će mu se i u glavnome gradu Zagrebu podići spomenik”, rekla je predsjednica.

Podsjetila je kako je današnji dan ujedno i Međunarodni dan ljudskih prava, a Tuđman je znao da se ideal temeljnih ljudskih prava ne može u potpunosti ostvariti u narodu koji nije slobodan.

Još u mladosti taj ga je ideal nosio i vodio. Njime nadahnut uključio se i u antifašistički pokret, no vrlo brzo nakon završetka rata uvidio je da nova država nije ostvarila ljudske, socijalne i nacionalne ideale hrvatskoga naroda, kazala je.

Pretrpjevši velika ratna i poratna stradanja, razjedinjen ideološkim podjelama i opterećen nepravednim stigmama, bio je u bivšoj državi osuđen na drugorazredni položaj. Mnogi Hrvati nisu se s time mirili, ali malo je bilo onih koji su imali jasnu viziju rješenja hrvatskoga pitanja, a još je manje bilo onih koji su ga znali realistično oblikovati i provoditi kao Tuđman, rekla je predsjednica.

Prepoznao je znakove vremena i znao da se trenutak ne smije propustiti

Ključ njegova uspjeha, istaknula je, bila je vjera da i brojem mali narodi kao što je hrvatski imaju pravo na velike ideje i sposobnost da ih provedu. Kao povjesničar, Tuđman je prepoznao znakove vremena koji su naviještali kraj neuspjelog jugoslavenskog projekta. Isto je tako znao da se ključni povijesni trenutak ne smije propustiti jer bi neuspjeh značio politički, pa i biološki nestanak hrvatskoga naroda s povijesne scene.

A kada je Hrvatska bila napadnuta i uvučena u neželjeni rat, ni trenutka nije zdvajao niti se dao pokolebati u svojim ciljevima, istaknula je.

Tuđman je bolno je doživljavao narodne tragedije, ali vjerovao je da narod koji se bori u pravednom obrambenom ratu ne može izgubiti. No, kada je “Olujom” konačno zapečaćena hrvatska sloboda i neovisnost, nije nadmeno trijumfirao. Došao je u Vukovar s pruženom rukom pomirbe i mira.

Znao je da se hrvatsko pitanje ne rješava samo u Hrvatskoj, nego i izvan nje, ali je čvrsto vjerovao da je, uz Božju pomoć, kako je često govorio, ključ konačnog uspjeha u snazi zajedništva Hrvata i svih domoljuba, bez obzira na vjeru i naciju.

Umjesto nadmetanja u osporavanju ili veličanju Tuđmana, mnogo produktivnije bilo bi reaktualizirati i reafirmirati bitne vrijednosti njegove baštine i ugrađivati ih u političku osnovu dalje izgradnje hrvatskoga društva i države. To je utoliko važnije što se Hrvatska, kao i cijela Europa, suočava s izazovima koji traže ljude požrtvovnog domoljublja, jasne političke vizije i dosljednosti.

“Hrvatski narod volio je svojega prvog predsjednika. To je znao iskazati za njegova života, u danima oproštaja s njime i u svim godinama od tada do danas. U našu narodnu dušu trajno su upisane njegove riječi: „Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što”, poručila je Grabar-Kitarović.

Plenković: Tuđman zaslužio ovakvu počast u glavnom gradu Hrvatske

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je kao prvi hrvatski predsjednik pod čijim je vodstvom ostvarena višestoljetna težnja o slobodnoj, demokratskoj, neovisnoj, međunarodno priznatoj Hrvatskoj, Tuđman svojim javnim i političkim djelovanjem zaslužio i ovakav oblik počasti u glavnom gradu Hrvatske.

Istaknuo je da su postignuća hrvatske države pod Tuđamnovim vodstvom omogućile slobodno izražavanje našeg nacionalnog i državnog identiteta. “Zbog toga je očuvanje tih vrijednosti posebno važno, njegovo pozitivno političko naslijeđe temelj je moderne Hrvatske koji moramo njegovati, nadograđivati i razvijati u značajno drukčijim društvenim i političkim okolnostima”, poručio je.

Dodao je kako danas imamo odgovornost prepoznati nove strateške prioritete i u njihovom ostvarenju voditi dijalog, tražiti zajednička rješenja, jačati hrvatske institucije i graditi međunarodni ugled zemlje. To, kazao  je, dugujemo i svim braniteljima, ali i mladim generacijama rođenim u samostalnoj Hrvatskoj.

Plenković je naglasio kako su upravo Tuđmanovo političko umijeće, idejna i intelektualna širina temeljena na dugogodišnjem povijesnom izučavanju, osobno i obiteljsko iskustvo, odlučujuće pridonijeli ostvarenju hrvatskih strateških nacionalnih interesa u iznimno zahtjevnim okolnostima.

Istaknuo je da je pod njegovim vizionarskim vodstvom, zahvaljujući jedinstvu, požrtvovnosti i hrabrosti hrvatskog naroda, a pogotovo hrvatskih branitelja, Hrvatska ostvarila svoje najveće uspjehe – uvođenje demokratskog višestranačkog sustava, neovisnost i međunarodno priznanje, obranu od agresije velikosrpskog Miloševićevog režima, oslobođenje zemlje vojnoredarstvenim operacijama Bljesak i Oluja, kao i mirnu reintegraciju Podunavlja, završetak sukoba u BiH te obnovu ratom razrušenih krajeva Hrvatske.

“Ujedno, uspostavio je smjer i jasno opredjeljenje o pripadnosti europskom i transatlantskom civilizacijskom krugu i nužnosti integracije Hrvatske u zajednicu najrazvijenijih europskih država. Svi ti uspjesi trajna su politička ostavština prvog hrvatskog predsjednika”, ustvrdio je Plenković.

Jandroković: Spomenik u pokretu prema naprijed

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je da spomenik koji Tuđmana prikazuje u pokretu prema naprijed na pravi način odražava život i dijelo prvog hrvatskog predsjednika “Dr. Franjo Tuđman bio je uvijek ispred drugih i poveo hrvatski narod u stvaranje svoje nacionalne države”, istaknuo je.

Naglasio je kako se za prvog hrvatskog predsjednika se može reći da je bio jedan od rijetkih državnika koji je uspio pretvoriti svoje dalekosežno promišljanje, svoju viziju i borbu za hrvatsku državu u stvarnost. A njegova vizija, rekao je Jandroković, bila je slobodna, neovisna i suverena Hrvatska, demokratska i višestranačka te Hrvatska koja pripada Europi.

(Hina)

Ponosni Hrvat s rukom na srcu – na vjetrometinama bura, nevera i oluja povijesnih zbiljnosti

 

TVORAC MODERNE HRVATSKE I NAŠ PONOS dr. FRANJO TUĐMAN (1922-1999.)

 

 

 

IN MEMORIAM: Dr. Franjo Tuđman (10. prosinca 1999. – 10. prosinca 2018.)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari