Pratite nas

Hrvatska

Miklenić: Tko želi da mladi napuste Hrvatsku?

Objavljeno

na

“Sve očitija pojačana aktivnost najvažnijih aktera na hrvatskoj političkoj sceni i sadržaj poruka koje se pri tome upućuju javnosti bile bi doista komične kad ne bi zapravo u prvom redu bile tragične. Ti akteri započeli su intenzivniju fazu predizborne kampanje za parlamentarne izbore te im je, čini se, jedina briga kako što više uljepšati svoju sliku i tako još jednom obmanuti što veći broj onih koji imaju pravo glasa na izborima”, ističe u uvodniku posljednjem broju Glasa koncila glavni urednik Ivan Miklenić.

[ad id=”68099″]

Jedino stvarno važno tim političkim akterima jest zadržavanje ili osvajanje vlasti i pratećih povlastica, koje su vjerojatno najvažniji motiv za to natjecanje. Premda je čak devet ministara sadašnje vladajuće Kukuriku koalicije uglavnom zbog nečasnih razloga moralo prepustiti fotelje, a nipošto nisu otišli svi koji su to trebali učiniti, čak ni oni s najvećim promašajima i podbačajima, glad za vlašću i povlasticama nimalo se ne utažuje, nego je dojam da postaje sve veća. Ta zauzimanja za postizanje što boljega rezultata na izborima, za koje se još i ne zna kad će biti, toliko su iscrpljujuća da se glavni politički akteri uopće ne stignu baviti stvarnim sudbinskim pitanjima hrvatskih građana, čak ni najavama rješavanja tih pitanja. Npr. rješavanje pitanja proračunskoga deficita, i to vjerojatno isključivo zbog pritiska Europske komisije, zbog nepostojanja političke volje i nesposobnosti da se u Hrvatskoj stvarno započne toliko očekivani i prizivani zaokret, rađa novim opterećenjima gotovo svih građana koji tako umjesto predaha ili poboljšanja stanja doživljavaju novu dubinu krize. Formalna pak opozicija jedva u svojim javnim istupima tretira išta drugo od ponavljanja zahtjeva za raspisivanje izbora i podnošenja ostavke sadašnje Vlade. Sudbinska životna pitanja hrvatskih građana tih se političkih aktera, bili formalno na vlasti ili u opoziciji, zapravo ne tiču.

U javnosti se nitko od tih aktera npr. nije oglasio na bolnu činjenicu da sve više mladih ljudi razmišlja o odlasku iz Hrvatske, a kamoli da bi ponudio ikakvo rješenje toga gorućega pitanja. Ovih dana objavljeni su, naime, rezultati istraživanja »Mladi na tržištu rada« u sklopu projekta »Za rad spremni« u kojem je obuhvaćeno gotovo tri tisuće osoba između 18 i 30 godina, od čega oko 77 posto žena i 23 posto muškaraca, koje je otkrilo da više od trećine mladih učestalo razmišlja o preseljenju u inozemstvo, a čak 53 posto mladih ponekad razmišlja o tome. Od obuhvaćenih tim istraživanjem 65 posto mladih je nezaposleno, 60 posto od ispitanih zaposlenih imaju plaću ispod hrvatskoga prosjeka, a samo 35 posto ispitanika radi na ugovor na neodređeno vrijeme pa više od 60 posto osjeća nesigurnost, a čak 75 posto zabrinutost. Naravno da su s time tijesno povezane velike bojazni mladih za mogućnost financijskoga osamostaljenja i osnivanje obitelji. Drugim riječima (ne)djelovanje političara uspjelo je mladima oduzeti perspektivu, možda čak i nadu u bolju budućnost u svojoj zemlji.

Je li osiromašivanje Hrvatske zapravo projekt?

Svi političari, koji su vodili Hrvatsku od mirne reintegracije do sada, nikako se ne mogu osloboditi odgovornosti za sadašnje nepodnošljivo stanje posebno za mlade, ali i za gotovo sve druge građane, jer da su oni pošteno, primjereno i sa stvarnom voljom služenja općemu dobru upravljali Hrvatskom, ona bi već davno stala na svoje noge i koristila se svojim komparativnim prednostima i bila daleko poželjnija i korisnija članica međunarodne zajednice. Sramotno je za političare što ni tako velike korake kao što su pristup Europskoj uniji i NATO-u nisu prepoznali kao kairos da bi pripremili stručne timove i iskoristili sredstva koja su rezervirana, ali za koja treba pripremiti dobre projekte koji bi i mladim ljudima omogućili čovjeka dostojan ne samo opstanak, nego i boljitak u domovini. Kad se gleda na sve vidljive propuste upravljačkih struktura u Hrvatskoj, nameće se stajalište da je i to projekt, smišljeno slabljenje i osiromašivanje i građana i Hrvatske. Npr. zašto nitko od važnih aktera političkoga života uopće ne želi ni komentirati tvrdnju stručnjaka da bi model uporabe hrvatskih autocesta uz vinjete ili uz satelitsko praćenje, uz povećanje sigurnosti u prometu, omogućilo stvarno uključivanje tih putova u gospodarstvo (što se sada zbog previsoke cijene ne događa) i oživljavanje cestovnih trasa novim, boljim ponudama jer bi bilo bitno više putnika?

Nitko se od tih aktera nije oglasio ni na zapanjujući fenomen da se medijski zapravo propagira i potiče mlade ljude na napuštanje svoje zemlje. Zar nije više nego očita propaganda iseljavanja iz Hrvatske kad Jutarnji list velikim slovima poziva: »U Njemačkoj Hrvatima nude unosan posao; Plaća 150 eura dnevno, obilan ručak, slobodna nedjelja…« U tom članku govori se o sezonskom poslu te se uz ostalo navodi, na temelju podatka na internetskoj stranici HZZ-a, i sljedeće: »Hrvatski zavod za zapošljavanje posreduje bez naknade pri zapošljavanju u inozemstvu.« Hrvati ne smiju zaboraviti da su i u doba komunizma mnogi odlazili na tzv. privremeni rad u Njemačku i druge zemlje – i ostali do mirovina, a politika sve čini da se ne vrate ni u mirovinu u svoju domovinu. Sličnu je propagandu priredila i Hrvatska televizija u emisiji »Labirint«, emitiranoj u četvrtak 23. travnja, u kojoj je propagandistički prikazan najnoviji egzodus mladih, osobito iz Slavonije, u Irsku i u kojoj su izabrani sugovornici govorili da i ne pomišljaju na povratak u domovinu. Čak voditelj agencije za zapošljavanje hrvatskih građana u Irskoj u toj je emisiji rekao: »Nevjerojatno je što Hrvatska time gubi!« Nekomu je očito stalo da Hrvatska i na taj način još više – izgubi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica o potpisima za referendum: Može se provesti revizija glasova koji su proglašeni nevaljalim

Objavljeno

na

Objavio

Iako se o “aferama” koje su aktualne u posljednje vrijeme u hrvatskoj javnosti nije izjašnjavala, aktualnu političku situaciju kao i curenje informacija, za Dnevnik Nove TV komentirala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

”Mislim da zapravo ova koncentracija na afere, koliko god one bile važne kao predmet istrage pravosudnih tijela u javnom prostoru, nije dobra i dalje utječe na iseljavanje stanovništva iz Hrvatske. Ako se osvrćete na SMS aferu, nakon povratka iz SAD-a razgovarala sam s onim ljudima s kojima mogu u okviru svojih ustavnih ovlasti, s premijerom, Jandrokovićem i zaključila da nema potrebe za mojom reakcijom”, rekla je predsjednica za Dnevnik Nove TV.

Jedna od tema razgovora bio je i nedovoljan broj važećih potpisa referendumskih inicijativa. Predsjednica predleže, kako bi se otklonile nedoumice, da se provede revizija nevažećih potpisa.

“Treba imati povjerenja u institucije. One će same dokazati jesu li zaslužile to povjerenje ili ne. U ovom trenutku nemam razloga vjerovati da je itko u tom postupku pokušao ikoga prevariti.

Međutim, mislim da bi svima bilo u interesu da je proces bio puno transparentniji i da su u proces provjere potpisa bile uključene udruge koje su to zahtijevale. Pa čak i neke neutralne nevladine udruge koje prate procese vladavine prava i slično.

Mislim da bi to pomoglo i Vladi i Ministarstvu da može izaći pred ljude i s većom kredibilnošću reći da je sve bilo legalno. Što sada učiniti? Eventualno se može provesti proces revizije, ako ništa drugo barem onih glasova koji su problašeni nevaljalim iz bilo kojih razloga. I da se tim udrugama pruži prigoda da se objasni, da se provjeri da li je to stvarno tako.

Osim o referendumskim inicijativama predsjednica je prvi put progovorila i o aktualnim aferama koje tresu zemlju, svom odnosu s Milijanom Brkićem, vukovarskom prosvjedu, gradonačelniku Penavi…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Referendumske inicijative mogle bi i kazneno odgovarati?

Objavljeno

na

Objavio

Kuščević smatra da postoje elementi kaznene odgovornosti referendumskih inicijativa

Građanska inicijativa “Narod odlučuje” predala je 9,9 posto nevažećih potpisa, a “Istina o Istanbulskoj” je predala 11,5 posto nevažećih potpisa za raspisivanje referenduma, izvijestio je u srijedu ministar uprave Lovro Kuščević i dodao kako osobno smatra da postoje elementi kaznene odgovornosti kod obje inicijative zbog krivotvorenja potpisa.

Za svako od tri referendumska pitanja vezanih za izmjene izbornog zakonodavstva i otkazivanje Istanbulske konvencije, predano je nešto više od 40 tisuća neispravnih potpisa, među kojima je bilo duplih potpisa, nepostojećih OIB-a, preminulih i nepunoljetnih kao i potpisa osoba koje nisu hrvatski državljani, rekao je Kuščević na konferenciji za novinare predstavljajući Izvješće o provjeri broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa te zakonitosti postupka njihova prikupljanja.

“Analizirajući sve nepravilnosti koje smo zatekli u ovim inicijativama, osobno mislim da ima elemenata kaznene odgovornosti zbog krivotvorenja potpisa i zlouporabe osobnih podataka”, rekao je upitan za potez Hrvatske narodne stranke (HNS), koja je danas podnijela kaznenu prijavu DORH-u protiv organizatora građanskih inicijativa kako bi se utvrdila kaznena odgovornost i sankcionirali svi koju su sudjelovali u unošenjima OIB-a preminulih osoba i stranih državljana te onih koji su kopirali liste s prošlog referenduma o braku.

Kuščević je rekao da je sada potez na policiji i DORH-u da to istraže.

Tvrtka APIS prebrojila je i provjerila gotovo milijun i 200 tisuća potpisa, a prilikom utvrđivanja njihove vjerodostojnosti bilo je, uz ostalo, važno da se potpisnik nalazi u registru birača na zadnji dan prikupljanja potpisa 27. svibnja 2018, da je točno i čitko navedeno ime potpisnika s pripadajućim OIB-om, bez križanja i nadopunjavanja. Najmlađi potpisnik rođen u ožujku 2018.

“Istina o Istanbulskoj” predala je 44.974 neispravnih potpisa, a u izvješću stoji da je među njima bilo 8000 duplih potpisa, 2594 potpisa osoba kojih nema u registru birača RH, 428 osoba nije bilo punoljetno u vrijeme prikupljanja potpisa, 158 potpisnika nije imalo hrvatsko državljanstvo, 240 osoba je preminulo prije početka prikupljanja potpisa, a 33.554 potpisa utvrđeno je neispravnim jer osobno ime na potpisnoj listi ne odgovara osobnom imenu u registru birača, unesen je neispravan OIB i sl.

“Narod odlučuje” za prvu referendumsko pitanje o izmjenama izbornog zakonodavstva predao je 40.875 neispravnih potpisa: 7488 duplih potpisa, 1844 nepostojećih OIB-a, 365 potpisanih osoba nije bilo punoljetno, a najmlađi potpisnik je rođen u ožujku 2018., 332 osobe uopće nisu bile hrvatski državljani, 120 ih je preminulo, a 30.726 potpisa je utvrđeno neispravnima.

Za drugo pitanje, koje se odnosi na odlučivanje zastupnika manjina u Saboru, predali su 40.666 neispravnih potpisa: 7443 duplih potpisa, 1807 nepostojećih OIB-a, 354 nepunoljetnih soba, 321 potpisanih nije imalo hrvatsko državljanstvo, 115 ih je preminulo i 30.626 potpisa utvrđeno je neispravnim iz drugih razloga.

“Znatan broj potpisnih lista ispunjen je istim rukopisom, čak i potpisan istim rukopisom”, rekao je ministar te dodao da su i one prihvaćene ako su imena i prezimena i odgovarajući OIB na njima bili ispravni.

Ustvrdio je i kako velik broj identičnih potpisnih lista jasno upućuje u osnovanu sumnju da su se isti podaci nedopušteno koristili u obje inicijative. “Sve uočene nepravilnosti ukazale su da Zakon o referendumu ima puno manjkavosti, da ga treba popraviti kako bi se omogućila bolja i kvalitetnija realizacija ustavnog prava građana da se izjašnjavaju neposredno na referendumu”, rekao je Kuščević najavivši zakonske izmjene već iduće godine.

Pozvao je sve zainteresirane inicijative i udruge civilnog društva da prema Ministarstvu uprave iskažu interes za kontrolu neispravnih potpisa.

Na novinarsko pitanje postoji li mogućnost da inicijative tuže Vladu ako smatraju zakinutima ili diskriminiranima, Kuščević je odgovorio kako “svatko može tužiti svakoga ako misli da je oštećen, a na sudu je da procijeni da li će se to razmatrati”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati