Pratite nas

Herceg Bosna

To je naša zemlja tu žive Hrvati

Objavljeno

na

Već 726. godina na Bilima u brdima što spajaju Mostar i Široki Brijeg,  u kontinuitetu se slavi misa u čast našeg Stvoritelja.

Kršćanski narod ovoga kraja  je želio, znao, vjerovao i sačuvao vjeru pradjedovsku. Za vrijeme surove i krvave Turske vladavine, malena uvalica je okupljala vjernički puk u molitvi, i nikada za nju Turci doznali nisu. Svake godine na nedilju nakon Petrovdana , na Bilima se slavi sveta Misa, tako i ovu nedilju, 01.07.2018. godine. Nakon mise, narod uživa u druženju u štovanju stoljetnih narodnih običaja!

Ja zabilježih tišinu, mir i sjećanje

Zagledana u malenu kapelicu u sjenovitoj uvali ne dodiruju me zvuci…

niti tišine ljetnih boja..niti zanjihani oblaci….

od prošlosti ostade tek trenutak  uspomene…

treperi lišće i svilenom nečujnosti ovija krševiti krajolik ….

zanose me opojni mirisi divljih cvjetova prelivenih mirom

Kad nasloniš uho na svoje rodno tlo osluhneš jecaj i molitvu…tko zna čiju..

usnule ruke sklopljene u molitvi …

Dok tiho stojim pod razgranatim  hrastom nad kojim visi vedar lipanjski dan

promatram nepokretnost što poput otkosa miruje…

tišina je mjesto susreta sa samim sobom, u miru u molitvi…

„Rajska Djevo Kraljice Hrvata

Naša majko naša zoro zlata

Odanih Ti srca primi dar

Primi čiste ljubavi nam dar „

Prastaro svetište Misište zasigurno je najstarije svetište na Bilima ali i jedno odnajstarijih svetišta u Hercegovini uopće.

misisteZa početak ćemo reći nešto o povijesti ovoga svetišta. Prema crkvenim zapisima koji datiraju od oko prije 700 godina možemo vidjeti da su se od tih starih vremena u Misištu služile Svete mise. Franjevci iz župe Mostarski Gradac brižno su bilježili i kroz povijest pratili razvoj ovoga kraja tako da danas imamo sve zabilježeno u crkvenim knjigama.

Kroz taj dugi niz godina kršćanstvo kao vjera imalo je dobrih i loših razdoblja. Bilo je i kažnjavanja te progona kršćana a samim time i franjevaca koji su boravili i borave na ovim krajevima. Služenje svetih misa u Misištu nije nikada prekidano bez obzira u kakvom se položaju nalazilo kršćanstvo. Prema pričama koje smo čuli pouzdano znamo da su se mise ponekad održavale tajno uz ogroman rizik koji su vjernici morali nositi na svojim leđima.

Zbog jake vjere i ustrajnih franjevaca iz godine u godinu kroz stoljeća i desetljeća služenje Svetih misa održalo se sve do danas. Svake godine prve nedjelje iza Petrovdana u svetištu Misištu se služi Sveta misa. Bilo da ste iz ovih krajeva ili ste nekada davno otišli u bijeli svijet zna se da je misa uvijek te nedjelje iza Petrovdana, to je kao nepisani zakon. Kroz propovjed i uvod u misno slavlje fratri ističu mogućnost izumiranja ovoga svetišta ali isto tako iz godine u godinu potiču na dolazak nove posjetitelje. Toga dana bile postaju pravo središte ovoga kraja. Uz moderne uređaje koji zavladaju toga dana Bile posjete mnoga kulturno umjetnička društva, gangaši iz okolnih sela i krajeva te konjanici iz konjičkog kluba Goranci.

bileZbog tih starih običaja te konjanika svi se mislima možemo vratiti u ta neka stara vremena i vidjeti kako je to bilo prije u Misištu. Što se tiče samog uređenja vrtače u kojoj je svetiše može se mnogo toga reći.

Još davno cijelom dužinom oko vrtače podiznut je kameni zid visine nekih 120 cm. Jedna od najvećih atrakcija su hrastovi koji se ponosno izdižu i odmah govore da je ovo neka posebna vrtača. Zasađeni prije tko zna koliko godine još uvijek žive i svjedoče burnum ali i ugodnim danima ovoga svetišta.

Spustivši se do samog dna vrtače primjećuje se stara ali i nova kapelica sa zvonikom. Ozidane kamenom odlično se uklapaju u cjelokupni ambijent.”Mali grad” što Bile postanu te posebne nedjelje već sljedećeg dana nestaje i seli se negdje drugdje sve do sljedeće godine i sljedećeg misnog slavlja na Bilima u Misištu.

O Bilima
Bile su planinska visoravan okružena padinama koje vode do okolnih sela koja čine svojevrsnu granicu Bili. Prostiru se na području dviju županija; Hercegovačko-neretvanske te županije Zapadnohercegovačke. Ovu visoravan čine dvije prirodno vezane cjeline, Velike i Male Bile.
Najviši vrh Velikih Bili ujedno i cijelih Bili je JASTREBINKA (1133m n/v ). Granicu sa strane HNŽ čine sela Goranci, Bogodol te Polog. Sela koja čine granicu u ŽZH su Grabova Draga te Gradac. Iz Mostara odnosno Širokog Brijega vrlo lako se dođe na ovu visoravan. Tu se nalaze mnogi putokazi koji vas usmjeravaju ka Bilima dok se po samoj visoravni nalaze drveni putokazi koji vas usmjeravaju u sve kutke Bili i odlično se uklapaju u cjelokupni krajolik.
Reljef je tipičan krški s malo obradive plodne zemlje te mnoštvom jama i duboki ponora. Plodne vrtače od davnina su bile jedan od glavnih izvor hrane za preživljavanja ljudi ovog kraja. Na Bilima vlada umjereno planinska klima s par varijacija na različitim dijelovima.
Područja manjih nadmorskih visina odnosno područja Bili prema Grabovoj Dragi i Pologu najtopliji su dijelovi dok su vrhovi Jastrebinka i Grozdac uvjerljivo najhladniji dijelovi s obilnim snježnim padalinama u zimskim mjesecima. Posljednjih godine sve više se investira u izgradnju objekata u svim dijelovima Bili. S porastom broja vikendica krenulo se u realizaciju projekta vođenja električne energije na Bile.
konji-bile
Uz vikendice na Bilima se nalazi i par stočarski objekata gdje se u ljetnim mjesecima nalaze stada ovaca i koza. Bile obiluju raznim posebnostima. Jedna od poznatiji posebnosti su konji koju lutaju ovim krajem. Uz konje tu su brojni kulturno-povijesni spomenici. Misište i Šančevi samo su neke posebnosti koje ćemo dotaknuti u sljedećim tekstovima. Osim svih ovi posebnosti moramo spomenuti odlične klimatske pogodnosti te bogatstvo prirodnih ljepota i ljekovitog bilja koji čine odlične preduvjete za razvoj turizma na Bilima.

Kako je to izgledalo 1956 zabilježio je Fred Lončar, pogledajte u priloženom videu:

K.K./kamenjar.com

 

Bile: Ukopani posmrtni ostaci žrtava II. svjetskog rata i poraća

 

Neobično prijateljstvo ljudi i divljih konja na Bilima

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Herceg Bosna

Mještani pograničnih područja u ZHŽ-u i RH traže izuzimanje od samoizolacije

Objavljeno

na

Objavio

Stanovnici BiH koji dolaze iz Zapadnohercegovačke županije, odnosno Ljubuškog, Gruda, Širokog Brijega i Posušja te općina i gradova u Hrvatskoj – Vrgorca, Imotskog, Metkovića i Ploča pokrenuli su online peticiju kojom od Vlade ZHŽ-a, Vlade RH, Uprave civilne zaštite ZHŽ-a te Nacionalnog kriznog stožera RH da za njih ne uvode mjere samoizolacije, piše Večernji List BiH

– Ovim putem, a u povodu najave ponovnog uvođenja samoizolacije za osobe koje dolaze s teritorija BiH u RH, tražimo da se od eventualnog uvođenja samoizolacije pri ulasku u RH izostave osobe koje imaju prebivalište u navedenim gradovima u BiH zbog extremno dobre epidemiološke situacije u toj županiji kao da se i žiteljima gore navedenih gradova iz RH dopusti ulazak na teritorij ZHŽ-a bez obveze odlaska u samoizolaciju pri povratku u RH .

Gore navedene navode možete provjeriti u svakodnevnoj statistici novozaraženih i trenutačno zaraženih u ZHŽ-u te se uvjeriti u nepotrebnost stavljanja žitelja ovih gradova u samoizolaciju.

Kako ne bi došlo do zloporabe, uvjet za prelazak je prebivalište u navedenim gradovima u trajanju najmanje godinu dana ili dokaz u o boravku u njima posljednjih godinu dana – navodi se u tekstu online peticije te dodaje kako i Grad Čapljina, iako je u Hercegovačko-neretvanskoj, a ne u Zapadnohercegovačkoj županiji, ima svega dva zabilježena slučaja zaraze koronavirusom pa su navedeni u peticiji zamoljeni da se uzme u obzir kako su i mještani toga grada čije područje također graniči s RH oslobode mjera samoizolacije ako budu uvedene za putnike koji iz BiH ulaze u Hrvatsku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Brigada HVO-a ‘kralj Tomislav’ obilježila 28. godišnjicu osnivanja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Kratku molitvu ispred spomen obilježja za sve pokojne hrvatske branitelje održao je vojni kapelan fra Mario Ostojić nakon čega je u Duvanjskoj bazilici održana misa. 

U povodu 28. godišnjice utemeljenja brigade “Kralj Tomislav” iz Tomislavgrada, u ponedjeljak su, uz pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera, ispred spomen obilježja u Tomislavgradu položeni vijenci i zapaljene svijeće za sve poginule i umrle hrvatske branitelje.

Vijence su položili predstavnici braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata iz Tomislavgrada i Hercegbosanske županije, Oružanih snaga BiH, općinski i županijski predstavnici vlasti te izaslanstvo MUP-a i Uprave za pitanje branitelja HBŽ-a.

Kratku molitvu ispred spomen obilježja za sve pokojne hrvatske branitelje održao je vojni kapelan fra Mario Ostojić nakon čega je u Duvanjskoj bazilici održana misa.

Inače, godišnjica ratne brigade kralja Tomislava svake se godine obilježava u sklopu duhovno-kulturne manifestacije “Dani sv. Nikole Tavelića” koja je ove godine otkazana iz epidemioloških razloga, stoga je samo za vjernike organizirano služenje misa devetnica i misa za branitelje.

Kroz bigadu “Kralj Tomislav” iz Tomislavgrada, prema službenim evidencijama od 1992. do 1995. prošlo je više od pet tisuća bojovnika, a o težini njihovog ratnog puta govori podatak od 117 poginulih. (Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari