Pratite nas

Povijesnice

Točno prije 43 godine, 10.9.1976, pitanje Hrvatske slobode osvanulo je na naslovnicama svih svjetskih medija

Objavljeno

na

Točno prije 43 godina, 10.9.1976, pitanje Hrvatske slobode osvanulo je na naslovnicama svih svjetskih medija, akcija je trajala do 12.9.1976.

Na današnji dan, 10. rujna 1976. godine, skupina hrvatskih političkih aktivista, Zvonko i Julienne Bušić, Petar Matanić, Frane Pešut i Slobodan Vlašić, otela je putnički zrakoplov Boeing 727 TWA 355 na letu od New Yorka do Chicaga s 76 putnika a s namjerom da iz njega izbaci letke nad Londonom i Parizom u kojima je pozivalo na hrvatsku neovisnost.

Primarni cilj otmice zrakoplova bio je prisiljavanje američkih i europskih medija da objave Bušićeve letke u kojima se govorilo o teškoj poziciji hrvatskog naroda u tadašnjoj SFRJ.

Zrakoplov je otet s lažnim eksplozivom kojima su bili omotani aktivisti a prava bomba s promidžbenim materijalom bila je ostavljena u jednom pretincu newyorke podzemne željeznice. Preko pilota su policiji proslijeđene informacije o tome. Nakon što je sadržaj s letaka objavljen u nekim američkim listovima, zrakoplov je sletio u Pariz gdje su se otmičari predali. Međutim, prilikom deaktiviranja te bombe na poligonu, poginuo je policajac Brian Murray a trojica su ranjena.

„Gospodin Bušić „nije terorist i kriminalac“, njegove akcije, iako pogrešno vođene, bile su motivirane plemenitim idealima“, kazao je američki sudac John Bartels koji je vodio proces hrvatskim emigrantima zbog otmice zrakoplova, naglašavajući kako je povreda drugih osoba bila „potpuno nenamjerna“ te je zatražio da ga se pusti na slobodu nakon izdržane kazne u trajanju od deset godina. Međutim, Zvonko i Julienne Bušić osuđeni su na kazne doživotnog zatvora, a ostala trojica Hrvata na 30 godina.

Julienne je puštena 1990. Zvonko je trebao izići nakon 30 godina, 11. rujna 2006. međutim, američka Komisija za pomilovanje odbila je njegovu molbu.

Hrvatski sabor je još 2002. donio rezoluciju o transferu Zvonka Bušića u Hrvatsku koja je potom predana Vijeću Europe. Konačno je, nakon dvogodišnjeg boravka u deportacijskom pritvoru američkog ministarstva domovinske sigurnosti, pomilovan početkom srpnja 2008. i u Zagreb je u pratnji američkih agenata stigao 24. srpnja bez prava povratka u SAD.

Zvonko Bušić proveo je u američkim zatvorima ukupno 32 godine.

Za što smo se mi DANAS spremni žrtvovati?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

17. studenog 1991. – Papa Ivan Pavao II moli za prestanak rata i mir u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

“Kako ostati nijem pred činjenicom trajanja takvog rata, koji sije tolike smrti po dragoj hrvatskoj zemlji. Moja misao ide sada onima koji najviše pate zbog tog sukoba” rekao je papa Ivan Pavao II., na Trgu svetog Petra u Rimu, 17. studenoga 1991. u molitvi za prestanak rata i mir u Hrvatskoj.

Papa je naglasio kako je Sveta stolica preklinjala da se ne započne oružano nasilje te da se problemi rješavaju mirnim putem, a međunarodnu zajednicu da ne gleda strahote prekriženih ruku. Tog dana za mir u Hrvatskoj molilo se u svim župama rimske biskupije na tri posebne molitvene nakane.

Prvo, da se prevladaju neprijateljstva i nađe put do mira i međusobnog oprosta. Nadalje, da se europske vlade angažiraju protiv rata i priznaju zakonita prava hrvatskog i slovenskog naroda te naposljetku za solidarnost cjelokupnoga kršćanskog svijeta sa žrtvama rata.

Istog dana snažnu kritiku Vatikan je svijetu uputio i putem novina L’Osservatore Romano: Ako je Europa zajednička kuća narodima, nedopustivo je da dio stanara te kuće ravnodušno sluša kako se u jednom od stanova puca i masakrira. Osim toga krajnji je čas da se Organizacija Ujedinjenih naroda suoči s ratom u Hrvatskoj, te da usklikne: Dosta! – stoji u uvodnom članku vatikanskog dnevnika.

Apeli svetog Ivana Pavla II. odigrali su važnu ulogu u međunarodnom priznanju voljene mu Hrvatske, čiji je križni put neprestano pratio svojim molitvama te porukama mira i nade. (HRT)

 

Gdje je nestala velikosrpska agresija u hrvatskim zakonima, medijskom i javnom prostoru?

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Vukovar Zlatnih dukata

Objavljeno

na

Objavio

Šture informacije koje su mjesecima stizale iz okupiranog Vukovara nisu dale ni naslutiti kakva sudbina čeka mučenike grada heroja.

Nije izostala potpora njegovim braniteljima koja je stizala iz svakog kutka Hrvatske, pa bar i pjesmom.

Tako je bilo i 17. studenog 1991. na kraju Dnevnika Hrvatske televizije kada je predstavljena pjesma Zlatnih dukata „Vukovar“ koje se i danas rado sjećamo.

Vukovar, Vukovar
Ima jedan grad, oduvijek mi drag,
ima jedan hrast, slavonski.
Ima jedan grad, svakom srcu drag,
ima jedan div, hrvatski.

Vukovar, Vukovar,
stoji dok protiču vode dunavske.
Vukovar, Vukovar,
gori na braniku svoje Hrvatske.

Ima jedan brod, svima nama rod,
koji nikud ne putuje.
Ima jedan brod i u njemu rod,
što zauvijek tu ostaje

Vukovar, Vukovar,
stoji dok protiču vode dunavske.
Vukovar, Vukovar,
gori na braniku svoje Hrvatske.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari