Pratite nas

Komentar

Tomac: Unutar Hrvatske moćne snage i dalje osporavaju Domovinski rat

Objavljeno

na

Hrvatska danas obilježava 21. godišnjicu operacije Bljesak, kojom je započeto oslobađanje okupiranih terirorija. Vojno-redarstvenom operacijom Bljesak oslobođena je zapadna slavonija i Posavina – UN sektor Zapad.

Današnju obljetnicu za direktno.hr komentirao je prof. Zdravko Tomac.

“Operacija Bljeska bila je izuzetno bitna. Akcija Bljesak je bio početak pobjedničkih akcija oslobađanja Hrvatske i pobjede protiv agresora. To je bila vrlo dobro organizirana vojno-politička akcija kojom je u vrlo kratkom vremenu oslobođena cijela zapadna Slavonija i uspostavljeno je, ja bih rekao, promet autoputom i to je bila priprema. Bilo je jasno da je to početak i da će slijediti druge oslobodilačke akcije koje su završile Oluju”, naglasio je Tomac.

Otkrio je kako se sjeća tih dana.

[ad id=”68099″]

“Sjećam se vrlo intenzivno. Sjećam se da sam sutradan, zapravo, bio sam kod svoje majke, brata i sestre u Slavonskom Brodu i da sam tada, sutradan, prvi puta se vratio u Zagreb preko Okučana i Novske. Nisam morao ići preko Podravine kako smo išli dok je bio taj dio okupiran. Bilo je to veliko veselje i nagovještaj da dolazi konačno kraj rata”, rekao je.

Danas obilježavamo 21. obljetnicu operacije Bljesak. Rekao je kako gleda na Hrvatsku nakon 21. godine.

“Hrvatska 21. godinu kasnije, može se reći da smo povijesno gledano ostvarili one velike ciljeve”, započeo je i nastavio:

“Da imamo samostalnu suverenu demokratsku državu. Da smo, kao što je Tuđman govorio, nakon uspostavljanja teritorijalne cjelovitosti, ostvarili i drugi veliki cilj – da se integriramo i postanemo članica Europske unije i NATO-a”, rekao je profesor.

Objasnio je ciljeve.

“Prema tome, danas je Hrvatska članica EU već 5 godina, članica NATO-a. Danas hrvatski vojnici diljem svijeta pomažu drugim narodima da dođu do slobode, da se zaustavi rat. Ponosni smo na tu ulogu Hrvatske”, naglasio je.

Osvrnuo se i na demokraciju i gospodarski razvoj.

“Puno toga nije dobro napravljeno i Hrvatska i dalje živi u jednom razdoblju kojem predstoji tek, ja bih rekao, rješavanje nekih nagomilanih problema”, kazao je.

Komentirao je i Domovinski rat.

“Ni tu nismo do kraja riješili probleme. Unutar Hrvatske postoje moćne snage koje i dalje osporavaju Domovinski rat, i koje i dalje klevetama i na razne druge načine žele osporiti veličinu Domovinskog rata i pretvoriti to u neki sukob podijeljene odgovornosti, i u neki građanski rat. Prema u tome, u Hrvatskoj se i dalje vode borbe za istinu. Zato 21. godinu nakon Bljeska, smo dočekali da su branitelji nakon 555 dana završili prosvjed, a njihov prosvjed je bio prije svega zbog toga što su bili ogorčeni napadima na Domovinski rat. To je ta situacija, Hrvatska ima budućnost, imamo velike probleme, ali ja sam uvjeren da ćemo te probleme riješiti”, zaključio je Tomac u razgovoru za direktno.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Hrvatski ‘lonac’ pod pritiskom predsjedničkih izbora i predsjedanja Eu

Objavljeno

na

Objavio

U nedjelju ujutro na Radio Sljemenu u 6,10 sati čulo se da je  Miroslav Škoro, glazbenik i skladatelj, najavio svoju kandidaturu za Predsjednika  Republike. Ni riječi o tomu da je gospodin Škoro doktor ekonomskih znanosti. Samo glazbenik i skladatelj! Od naših medija, u ovom slučaju Hrvatskog radija, teško bi se očekivalo da će predstaviti kandidatovu školsku spremu, jer akademskim stupnjem odskače od ostalih. Kao uostalom ni ostale pretendente, koji doktorski stupanj obrazovanja nemaju, ali zato imaju stupanj i status političara, ili nešto treće.

Za sada su to, čini se, sadašnja Predsjednica Republike na toj dužnosti, što je statusno pitanje za najavu. Bivši predsjednik Vlade Republike Hrvatske kao kandidat ima zvanje političara, a možda i bude pronađeno nešto drugo. I bivši sudac vjerojatno će, kao kandidat,  biti predstavljen upravo kao bivši sudac. Ima li i doktorski stupanj ne znamo. Ostali pretendenti i aspiranti također se ne predstavljaju sa svojom razinom školske spreme. Ako mediji budu dosljedni. Vidjet će se.

PREDSJEDNIČKE KANDIDATURE I MEDIJI

Ovo je najava početka ozbiljnijih političkih, medijskih, ali i navijačkih igara  pa treba i pripaziti i na nejednakost u tretmanu. Ovisno o provenijenciji medija. Naime za jutrošnju najavu Škoro je predstavljen u, za našu razinu ozbiljnosti shvaćanja, samo kao glazbenik i skladatelj. Naša razina je ipak različita u odnosu na Sloveniju ili Ukrajina gdje je, izgleda, normalnije da su za predsjednika izabrani estradni umjetnici. No, moguće je i da se varamo.

Vratimo se doma. Najavljuju li kandidature, pa i na izneseni način neku naznaku nekakve promjene? Čini nam se da ne. Svi kandidati, ako to i postanu, mislimo na one koji još nisu postali i službeni, pa i gospodin Škoro, potječu iz iste sredine. Iz Ministarstva vanjskih poslova. Prigodom predstavljanja, naime, nije spomenuto da je gospodin Škoro također radio i na dužnosti u sklopu resora tog Ministarstva, kao konzul, Ipak puno kraće neko sadašnja predsjednica i bivši predsjednik Vlade, na diplomatskim dužnostima. Iznimka je bivši sudac, koji vanjskopolitičku praksu, osim sudačke nema.  Što želimo time reći?

DRŽAVU VODE DIPLOMATI?

Ne možemo ne reći da se radi o dužnosnicima koji su obnašali različite diplomatske dužnosti. Obnašanje diplomatskih dužnosti je predstavljanje države i njezinog habitusa u inozemstvu pod hijerarhijskom ingerencijom, u hijerarhijskom odnosu Ministarstva vanjskih poslova, a ministarstvo je u sastavu Vlade RH, s time da je danas ministrica vanjskih poslova istodobno, zbog važnosti poslova, i potpredsjednica Vlade. Svi su pod ingerencijom predsjednika Vlade RH. I sam je predsjednik Vlade također iz redova resora vanjskih poslova. Ministarstva o kojem je riječ. Predstavljajući Hrvatsku i u EU. I bivši predsjednik Vlade je također prakticirao rad u sklopu tog Ministarstva… To implicira da se, općenito gledajući, ne radi o samostalnim kreativnim osobama glede opće  politike Republike Hrvatske, nego provoditeljima i izvršenju zadataka. Naravno da je dosadašnji praktični rad nekih donio u nekim stvarima napredak prema osamostaljivanju djelovanja u izvršavanju zadataka za one koji su bili u prigodi raditi i djelovati na taj način.

O tomu čitamo i gledamo u medijima.  Mentalitetu podređenosti, ali i lagodnosti takvog djelovanja,  nije se lako oduprijeti, a još se teže u takvim uvjetima osloboditi i kreativno djelovati.  Glede mudrosti – neka djeca uče – kod nekih je moguće to uspjelo uz odgovarajuću cijenu, koju nitko ne zna. Ali se vjerojatno osjeća, ako se na to obrati pozornost. To je postalo  vidljivije i kroz nedavno pokazano zanimanje vrha EU  za dva naša istaknuta predsjednika, i Vlade i Republike, za neku funkciju u vladajućim strukturama EU. Da bi se vidjelo učinak takvih iznenadnih i iznenađujućih aktivnosti treba pričekati još nekoliko dana.

EU POTREBNA ISKUSTVA IZ RASPADA SLOŽENE DRŽAVE?

Sigurno je da bi takve promjene na domaćoj sceni izazvale potres, jer bi odlazak premijera tražio rješavanje problema i u Vladi i u vladajućoj stranci i njezinoj koaliciji. Odlazak Predsjednice značio bi njezino odustajanje od kandidature za novi domaći predsjednički mandat. I odlazak jakog predsjedničkog kandidata još uvijek jake stranke. Uz traženje i nalaženje novog. No, o tomu kada se stvar izvrti i dogodi.

I, na karaju, pokušaj nekonvencionalnog odgovora na pitanje otkud toliko zanimanje EU za naše kadrove glede vodećih mjesta u EU? Ocjena je da se EU nalazi pred važnim odgovorima na izazove   o sudbini i razvoju te zajednice država s više izraženih trendova, kako  u željama, ali i i promjeni odnose snaga nakon nedavnih izbora u čemu je glede centrifugalnih i centripetalnih tendencija zanimljivo znanje, „potkovanost“ i iskustvo iz procesa i tijeka, kao i uzroka raspada bivše složene države, gdje je u jednom dijelu vođen osloboditeljski Domovinske rat, uz velika razaranja i žrtve. Rat koji se pokušava nasilnom propagandom „krstiti“ sadržajem kako komu odgovara, Jedan dio bivših republika  iz okvira bivše zajedničke države oslobođen je bez razarajućeg rata. Za većinu članica EU ta zbivanja su enigmatična, a malo se i govori o iskustvima europskih država koje su ili samostalno,  ili u sklopu EU, na neki način sudjelovale u tim zbivanjima. Osim humanitarnim.

Nalazimo se u vrlo zanimljivom razdoblju pred preuzimanjem Republike Hrvatske predsjedavanjem  tom EU „težinom“, koja će nas uglavnom sa sjevera pritiskati kroz šest mjeseci, koliko će trajati naše vođenje te zajednice država, u stanovništvu koje sudjelujemo s otprilike jedan posto. Jel’ bu rezultat – mali ptič, vel’ki krič, doživjet ćemo, Uglavnom, ali i u sitnicama…  Nadamo se – i preživjeti…

Antun Drndelić

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Zekanović objasnio kakvog predsjednika će podržati

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Kakvog predsjednika želimo?

Suverenisti će podržati onog kandidata koji ima jasan stav o ključnim pitanjima koja su potresala hrvatski politički prostor u zadnje vrijeme. Ovo su naši politički stavovi su, a iste očekujemo i od kandidata kojeg ćemo podržati:

NE Istanbulskoj konvenciji
NE Marakeškom sporazumu
NE ulasku Srbije u EU dok se ne riješe otvorena pitanja
NE korupciji

ZA zaštitu života od začeća
ZA demografsku obnovu Hrvatske
ZA pravedne plaće hrvatskih radnika
ZA dostojanstven život hrvatskih umirovljenika
ZA referendume kao izravni iskaz volje naroda
ZA obitelj kao osnovnu građevnu jedinicu hrvatske države

ZA SUVERENU HRVATSKU – NE GLOBALIZMU!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari