Pratite nas

Gospodarstvo

Tomislav Debeljak: Država mora riješiti sve dubioze u Uljaniku. Budale koja bi to napravila sigurno na svijetu nema

Objavljeno

na

Nakon šest pristiglih ponuda, Uprava i Nadzorni odbor Uljanika odlučili su da će im novi strateški partner biti splitski Brodosplit.

Vlasnik Brodosplita i budući vlasnik Uljanika Tomislav Debeljak gostovao je u RTL Direktu.

Što je ovo vama trebalo, nakon Brodosplita natovariti si na leđa i Uljanik, i pulsko i riječko brodogradilište?

Kada bi se svi ponašali tako odgovorno prema Hrvatskoj onda bi svima bilo puno bolje. Ne bi si nikad oprostili da nismo ponudili nešto što je riješenje i dobro za spas brodogradnje koja je jedina velika strateška industijska grana koja je preživjela. U zadnje tri godine u Brodosplitu imamo pozitivne rezultate bez državnih potpora i dokazali smo da možemo pozitivno raditi. Isto to možemo preliti na Rijeku i Pulu. Ne bi bili odgovorni građani Hrvatske da nismo ponudili.

Ministar Horvat je izrazio blagu skepsu da Brodosplit ima financijske snage za osigurati sve te dubioze?

Treba te stvari demistificirati. Mi nudimo budućnost. Moj tim i ja smo čvrsto rekli u ponudi da se sa prošlosti ne želimo baviti. Hoće li ona biti 3, 4, 15 ili 75 milijardi kuna, to nije naša stvar. Kakva će biti, utvrdit će se, kao što se utvrdilo i Agrokoru ili bilo kakvoj takvoj firmi. To netko drugi treba platiti. Daj Bože da je taj iznos što manji jer onda naš vlastiti doprinos mora biti minimalno toliko pa i više veći kojeg se ne bojimo i možemo osigurati. Ovdje bi bio nekakav copy/paste program restrukturiranja kao u Brodosplitu. Bio je na pet godina naš doprinos 2,4 milijarde kuna, a ovdje predviđamo da će biti veći.

Kolike dubioze ste našli kada ste bili u data roomu u Uljaniku?

Kada sam došao još prošle godine u zadnje dane to su bili jedni od najgorih dana. Rođeni sam pozitivac i volim se fokusirati na optimizam. Ali koma je kada gledaš sve te ugovore. Izgubio sam par godina života to gledajući. Zajedno s timom od Deloittea i naših ljudi, oko 30-ak ljudi je to mjesec dana snimalo, i zapisali smo sve trenutne dubioze.

Je li to blizu 10 milijardi koje se spominju?

Ako se svi dobro potrudimo, to može biti manje. Postavili smo financijski model kako što prije od naše strane i od strane države ubaciti novac u Uljanik. Što prije se krene, to će biti manji troškovi.

Vi ste spremni sudjelovati od sada. Ali sve dubioze koje ste našli, a riječ je o milijardama, to mora riješiti država?

Apsolutno. Takve budale sigurno na svijetu nema. U Njemačkoj su u brodogradilištima rješavali prošlost i još je bilo 600 milijuna eura ulaganja u tehnologiju. To nama ne treba. Mi ćemo uložiti 100 milijuna eura u nove dizalice, strojeve tijekom 10 godina. Ali mi nečemo plaćati prošlost, to nema šanse.

Sindikati se nadaju da će dobiti plaće. Što će biti u međurazdoblju dok vi ne uđete u vlasništvo. Vjerojatno su u pitanju mjeseci. Tko će u tom vremenu financirati plaće radnika?

Moj osobni stav je da se radnici riješe kompletno i da nemaju nikakav zaostatak i da možemo konačno početi kvalitetno napadati brodove da se uz to financiranje kupe nužni materijali i da počne funkcionirati brodogradilište i da se počnu graditi brodovi. U prvom redu “Brodogradnja 500” koja državi može izazvati veliki gubitak.

Očekujete da vi i država, što se tiče plaća, podijelite trošak pola-pola u ovom razdoblju?

Otprilike.

Neki su rekli da je bolje da Uljanik ode u stečaj pa je država čista, a vi onda kupite brodogradilište i dalje ga vodite?

Kada sam prošle godine ušao, meni je zacrnilo pred očima. Rođen sam kao optimist i samo gledam budućnost i mislio sam da je bolja opcija stečaj. No, kada smo sve stavili na papir i vidjeli da je direktni utjecaj na proračun stečaja milijardu i sedam milijuna eura. To je direktno što država ne bi popunila u proračun, ako ode u stečaj jer su tu i razni porezi i doprinosi, a ne samo garancije. Još radnici i građani ne bi dobili nekih sto i nešto milijuna eura. I to se odnosi samo na stečaj. A onda, ukoliko bi Uljanik i 3. maj radili kao što radi Brodosplit, onda bi u 10 godina restrukturanja, još nekih milijardu eura bi bilo manjka u proračunu. Isplativo je ako se vjeruje da će biti pozitivno restrukturiranje kao u Brodosplitu.

Što se sada može graditi u Puli i Rijeci da bi biznis bio isplativ?

Stavili smo listu naših narudžbi i pisma namjere, koja je samo od strane Brodosplita, vrijedna 2,29 milijardi eura tijekom sedam ili osam godina. To su narudžbe i pisma namjere. Sam Fincantieri je rekao da će popuniti sve kapacitete za svoje potrebe. To nisu gotovi brodovi, nego dijelovi brodova, puno sofisticiraniji nego se sada grade brodovi u Uljaniku. Imamo kompletnu popunjenost kapaciteta od prvog dana.

Koliki je sada pritisak na vama. Ministar je rekao da ako ovo ne uspije da je to i za Pulu i za Rijeku game-over?

Ne smatram ovo rizičnim poslom. Znamo što treba napraviti. Već četvrtu godinu radimo pozitivno i dokazali smo da znamo raditi, a to je dokazao i Fincantieri kao partner. Bit će na početku velikih problema da se vrate ljudi. Dogovarali smo nekakve programe sa sindikatima da damo neke poticaje da oni koji se vrate da mu ostaju prava koja je imao prijhe kako bi što prije vratili ljude.

Imate li signala iz Vlade, države, ministra da je spreman očistiti dugove prije nego što krenete s poslom?

Namjerno se nisam s nikime htio čuti niti pričati o tome zbog transparentnosti. S Upravom s kojom sam bio svaki dan u kontaktu, namjerno nisam pitao, niti ne znam koliko je bilo ponuda. Bio je danas dosta emotivan trenutak kada su mi javili da smo odabrani kao strateški partner u trenutku kada su objavili i na Zagrebačkoj burzi.

 

Hrvatska je do sada u 2018. isplatila 2,45 milijardi kuna u spašavanje Uljanik grupe

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Predsjednica otvorila novu zgradu putničkog terminala u zadarskoj luci Gaženici

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je otvorila novu zgradu putničkog terminala u zadarskoj luci Gaženici, koju je označila kao novi važan iskorak za hrvatski turizam koji nema samo značaj za Zadar kao suvremeni lučki grad i važno jadransko čvorište, već i za cijelu državu.

Predsjednica je u izjavi podsjetila kako je prije manje od tri godine na istom mjestu postavila kamen temeljac za ovu zgradu “koja sada u punom sjaju stoji pred nama”.

“Kazala sam tada kako se divim entuzijazmu čelnika Zadra, Zadarske županije i lučke uprave jer su unatoč zaprekama na koje su nailazili ustrajali i vjerovali u ovaj projekt. Danas samo mogu kazati kako se taj entuzijazam i trud isplatio i kako se za prave razvojne projekte uistinu vrijedi boriti”, rekla je predsjednica.

Ravnatelj Lučke uprave Zadar Robert Škifić izvijestio je kako je gradnjom nove luke u Gaženici promet brodova na kružnim putovanjima povećan s 30.000 u 2013. na 167.000 putnika u 2018. godini.

“Naša prednost u odnosu na druge etablirane kruzing luke na Jadranu je ogromna, jer u krugu od nekoliko kilometara imamo terminal, zračnu luku, autocestu i dovoljan broj parking mjesta, gradsko središte s velikim kulturnim sadržajima. Vjerujem da ćemo ove jedinstvene prednosti zajednički iskoristiti u kvalitetnije brendiranje Hrvatske”, poručio je Škifić.

Nakon otvaranja putničkog terminala, predsjednica će sudjelovati na svečanoj sjednici zadarske Županijske skupštine povodom Dana Zadarske županije, na kojoj će se dodijeliti godišnje nagrade te županije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Ministar Marić: Traži se način kako bi se brod u Uljaniku završio i isporučio

Objavljeno

na

Objavio

U emisiji “A sada vlada” gostovao je ministar financija Zdravko Marić.

Na početku gostovanja ministar financija Zdravko Marić komentirao je ima li nade za Uljanik i Treći maj te potraživanja Jana De Nula iz Luksemburga, a koji traži povrat svih avansnih plaćanja. Koliki teret visi nad državnim proračunom?

– Od ukupnih brojki, izloženost države prema glavnicama kredita iznosi 4,3 milijarde kuna te se to uvećava za kamate i troškove te se može zaokružiti na 4,5 milijardi kuna. Već je plaćeno 3,1 milijarda kuna.

U tjednima koji slijede očekujemo još 400 do 500 milijuna kuna plaćanja, a onda dolazi i ovaj brod na naplatu. Mislim da trebamo učiniti sve kako bi spasili ovaj brod. On je u visokoj fazi dovršenosti. Avansna sredstva su očito potrošena i tu je bila potreba i spremnost Vlade da se jedan dodatni dio investira kako bi se spasio ukupni iznos tih jamstava, a radi se od oko 950 milijuna kuna jamstava.

Marić dodaje da se traži način kako bi se brod završio i isporučio. Što se tiče interesa Kineza za brodogradilišta, nije htio konkretno reći što možemo očekivati od njihova obilaska Pule i Rijeke 1. svibnja.

– Dobro je da dolaze, ali stvarati nekakva očekivanja nije baš i dobro. Trebamo pričekati da dođu, da analiziraju situaciju.

Dodaje da su porezni obveznici uložili ogroman novac, gotovo 35 milijardi kuna, u industriju koja se u mnogim segmentima nije pokazala kao isplativa.

– Što je s drugim gospodarskim granama koje nisu imale takav tretman i što bi bilo kad bi bilo. Gledano iz perspektive poreznih obveznika, ovdje je jako jasno da je ovakav model neodrživ.

Predviđa se i nastavak smanjivanja javnog duga u BDP-u za prosječno 3,2 postotna boda godišnje, odnosno na razinu od 68,5 posto BDP-a u 2020., 65,4 BDP-a u 2021., dok bi u 2022. godini trebao iznositi 62 posto BDP-a.

– Ovo je treća godina da se javni dug smanjuje. U analizi Eurostata što je objavljeno jučer, dana je komparativna analiza i mi smo jedna od 12 zemalja koja je ostvarila višak proračuna.
Dodaje da se ponovno bilježi rast investicija u javnom sektoru.

– Mene osobno raduje stavka oko rashoda za kamate. Kamate su 2015. iznosile 3,5 posto BDP-a, gotovo 12 milijardi kuna, su smanjene za preko 25 posto. Mislim da ih još možemo smanjivati.

Hoće li još rasti plaće te kada će građanima porasti standard?

– Pa nitko sretniji od nas da svi imaju veće plaće. No, naravno sve su skladu s mogućnostima. U nastavku vođenja fiskalne politike vodit ćemo i o tome računa.

Što se tiče tržišta radne snage, Marić kaže da ujedno postoje i viškovi i manjkovi za određena zanimanja. Potrebno je bolje povezivanje, a što je rečeno i prilikom predstavljanja Nacionalnog programa reformi na sjednici Vlade prošloga četvrtka.

>>> Višnja Starešina: Kako se na ‘Uljaniku’ može otvoriti ‘istarsko čudo’

Ministar financija dodaje da moramo stremiti višim stopama rasta BDP-a od predviđenih 2,5 posto. Naveliko se spominje i prelazak Hrvatske na euro, no za sada se ne zna kada bi se to moglo dogoditi.
– Postoji puno koraka koje je potrebno učiniti. Hrvatska u ovom trenutku ispunjava svih pet kriterija, spušta se javni dug prema 60 posto BDP-a.

– Sve to treba uzeti u obzir, ali treba voditi argumentiranu raspravu oko uvođenja eura. Zadnja zemlja koja je ušla u tečajni mehanizam jest Slovačka 2004. godine, još prije recesije. Eto, sada Rumunjska, Bugarska i mi “kucamo na vrata”.

Govori se da bi Hrvatska mogla uvesti euro 2024. godine, no Marić za sada ne želi govoriti o vremenskim rokovima.

– Ovdje prvi koraci ovise o interesima, volji i želji zemalja članica.

Što se tiče Marićeve političke budućnosti te pitanja hoće li odraditi mandat do kraja ministar financija je diplomatski rekao:
– To ćemo sve još vidjeti, kraj je emisije pa sada nećemo stići odgovoriti.

 

Strpljenje izgubio i zadnji naručitelj Uljanikovih brodova: Naplatit će gotovo milijardu kuna državnih jamstava

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari