Pratite nas

Gospodarstvo

Tomislav Debeljak o Uljaniku: Ulazimo u Hirošimu nakon atomske bombe

Objavljeno

na

Uprava Uljanika ističe da je Brodosplit ponudio sudjelovati u isplati plaća, no svi ostali troškovi restrukturiranja tek se trebaju utvrditi.

Državi dugovi iz prošlosti, Brodosplitu ulaganje u buduće poslovanje. Takva je ponuda na stolu, kaže novi strateški partner za spašavanje Uljanika Tomislav Debeljak, prenosi Dnevnik.hr.

Oni bi, ističe Debeljak, zadržali brodogradnju u oba gradilišta, povećali broj radnika, uložili do milijardu kuna u modernizaciju, doveli nove poslove i osigurali uspješno poslovanje bez državne pomoći. Spremni su platiti i dio troškova za plaće radnicima, ali država prvo treba pristati na plaćanje svih starih dugova i gubitaka u brodogradilištima.

“Mi ulazimo u Hirošimu nakon atomske bombe i imamo jako puno posla da to sve izgradimo u budućnosti, a da na to sve skupa imamo i trošak prošlosti koje je neko drugi napravio, nema šanse, takve budale na svijetu ne postoje. Daj bože da taj trošak bude što manji jer ćemo onda i mi isto prema pravilima Europske komisije to manje morati dati u vlastitom doprinosu u budućnosti”, rekao je Debeljak.

Tomislav Debeljak: Država mora riješiti sve dubioze u Uljaniku. Budale koja bi to napravila sigurno na svijetu nema

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Predsjednica otvorila novu zgradu putničkog terminala u zadarskoj luci Gaženici

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je otvorila novu zgradu putničkog terminala u zadarskoj luci Gaženici, koju je označila kao novi važan iskorak za hrvatski turizam koji nema samo značaj za Zadar kao suvremeni lučki grad i važno jadransko čvorište, već i za cijelu državu.

Predsjednica je u izjavi podsjetila kako je prije manje od tri godine na istom mjestu postavila kamen temeljac za ovu zgradu “koja sada u punom sjaju stoji pred nama”.

“Kazala sam tada kako se divim entuzijazmu čelnika Zadra, Zadarske županije i lučke uprave jer su unatoč zaprekama na koje su nailazili ustrajali i vjerovali u ovaj projekt. Danas samo mogu kazati kako se taj entuzijazam i trud isplatio i kako se za prave razvojne projekte uistinu vrijedi boriti”, rekla je predsjednica.

Ravnatelj Lučke uprave Zadar Robert Škifić izvijestio je kako je gradnjom nove luke u Gaženici promet brodova na kružnim putovanjima povećan s 30.000 u 2013. na 167.000 putnika u 2018. godini.

“Naša prednost u odnosu na druge etablirane kruzing luke na Jadranu je ogromna, jer u krugu od nekoliko kilometara imamo terminal, zračnu luku, autocestu i dovoljan broj parking mjesta, gradsko središte s velikim kulturnim sadržajima. Vjerujem da ćemo ove jedinstvene prednosti zajednički iskoristiti u kvalitetnije brendiranje Hrvatske”, poručio je Škifić.

Nakon otvaranja putničkog terminala, predsjednica će sudjelovati na svečanoj sjednici zadarske Županijske skupštine povodom Dana Zadarske županije, na kojoj će se dodijeliti godišnje nagrade te županije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Ministar Marić: Traži se način kako bi se brod u Uljaniku završio i isporučio

Objavljeno

na

Objavio

U emisiji “A sada vlada” gostovao je ministar financija Zdravko Marić.

Na početku gostovanja ministar financija Zdravko Marić komentirao je ima li nade za Uljanik i Treći maj te potraživanja Jana De Nula iz Luksemburga, a koji traži povrat svih avansnih plaćanja. Koliki teret visi nad državnim proračunom?

– Od ukupnih brojki, izloženost države prema glavnicama kredita iznosi 4,3 milijarde kuna te se to uvećava za kamate i troškove te se može zaokružiti na 4,5 milijardi kuna. Već je plaćeno 3,1 milijarda kuna.

U tjednima koji slijede očekujemo još 400 do 500 milijuna kuna plaćanja, a onda dolazi i ovaj brod na naplatu. Mislim da trebamo učiniti sve kako bi spasili ovaj brod. On je u visokoj fazi dovršenosti. Avansna sredstva su očito potrošena i tu je bila potreba i spremnost Vlade da se jedan dodatni dio investira kako bi se spasio ukupni iznos tih jamstava, a radi se od oko 950 milijuna kuna jamstava.

Marić dodaje da se traži način kako bi se brod završio i isporučio. Što se tiče interesa Kineza za brodogradilišta, nije htio konkretno reći što možemo očekivati od njihova obilaska Pule i Rijeke 1. svibnja.

– Dobro je da dolaze, ali stvarati nekakva očekivanja nije baš i dobro. Trebamo pričekati da dođu, da analiziraju situaciju.

Dodaje da su porezni obveznici uložili ogroman novac, gotovo 35 milijardi kuna, u industriju koja se u mnogim segmentima nije pokazala kao isplativa.

– Što je s drugim gospodarskim granama koje nisu imale takav tretman i što bi bilo kad bi bilo. Gledano iz perspektive poreznih obveznika, ovdje je jako jasno da je ovakav model neodrživ.

Predviđa se i nastavak smanjivanja javnog duga u BDP-u za prosječno 3,2 postotna boda godišnje, odnosno na razinu od 68,5 posto BDP-a u 2020., 65,4 BDP-a u 2021., dok bi u 2022. godini trebao iznositi 62 posto BDP-a.

– Ovo je treća godina da se javni dug smanjuje. U analizi Eurostata što je objavljeno jučer, dana je komparativna analiza i mi smo jedna od 12 zemalja koja je ostvarila višak proračuna.
Dodaje da se ponovno bilježi rast investicija u javnom sektoru.

– Mene osobno raduje stavka oko rashoda za kamate. Kamate su 2015. iznosile 3,5 posto BDP-a, gotovo 12 milijardi kuna, su smanjene za preko 25 posto. Mislim da ih još možemo smanjivati.

Hoće li još rasti plaće te kada će građanima porasti standard?

– Pa nitko sretniji od nas da svi imaju veće plaće. No, naravno sve su skladu s mogućnostima. U nastavku vođenja fiskalne politike vodit ćemo i o tome računa.

Što se tiče tržišta radne snage, Marić kaže da ujedno postoje i viškovi i manjkovi za određena zanimanja. Potrebno je bolje povezivanje, a što je rečeno i prilikom predstavljanja Nacionalnog programa reformi na sjednici Vlade prošloga četvrtka.

>>> Višnja Starešina: Kako se na ‘Uljaniku’ može otvoriti ‘istarsko čudo’

Ministar financija dodaje da moramo stremiti višim stopama rasta BDP-a od predviđenih 2,5 posto. Naveliko se spominje i prelazak Hrvatske na euro, no za sada se ne zna kada bi se to moglo dogoditi.
– Postoji puno koraka koje je potrebno učiniti. Hrvatska u ovom trenutku ispunjava svih pet kriterija, spušta se javni dug prema 60 posto BDP-a.

– Sve to treba uzeti u obzir, ali treba voditi argumentiranu raspravu oko uvođenja eura. Zadnja zemlja koja je ušla u tečajni mehanizam jest Slovačka 2004. godine, još prije recesije. Eto, sada Rumunjska, Bugarska i mi “kucamo na vrata”.

Govori se da bi Hrvatska mogla uvesti euro 2024. godine, no Marić za sada ne želi govoriti o vremenskim rokovima.

– Ovdje prvi koraci ovise o interesima, volji i želji zemalja članica.

Što se tiče Marićeve političke budućnosti te pitanja hoće li odraditi mandat do kraja ministar financija je diplomatski rekao:
– To ćemo sve još vidjeti, kraj je emisije pa sada nećemo stići odgovoriti.

 

Strpljenje izgubio i zadnji naručitelj Uljanikovih brodova: Naplatit će gotovo milijardu kuna državnih jamstava

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari