Pratite nas

Pregled

Tomislav Josić: Drago mi je da je došlo do dijaloga i da se prosvjed završio (VIDEO)

Objavljeno

na

Predsjednik Stožera za obranu hrvatskog Vukovara Tomislav Josić gostovao je u Bujici na Osječkoj TV i pridruženim televizijama, prenosi direktno.hr

[ad id=”93788″]

Rekao je kako je ministar branitelja Tomo Medved pokazao volju, a komentirao je i Ravnatelja Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar Zorana Šanguta.

“Bila je neki dan izvještajna skupština gdje je predočeno sve što je Memorijalni centar dosad napravio. Ima nekih pritužbi, vidjet ćemo kako će se to riješiti. Ministar želi vidjeti u kojem smjeru treba ići dalje”, rekao je Josić.

Voditelj je rekao kako su sve glasnija šaputanja o smjeni.

“Bilo je puno pritužbi. Što će se dogoditi na upravnom odboru, vidjet ćemo. Hoće li ga smijeniti, hoće li nešto promijeniti, vidjet ćemo. Nešto će se sigurno promijeniti”.

Josić se u Bujici osvrnuo i na skoru obljetnicu masakra 12-ice policajaca u Borovu Selu, 2. svibnja te na problem ćirilićnih ploča u Vukovaru.

“Ne traže se počinitelji tog zločina u Borovu Selu. Žao mi je što u Borovu Selu još uvijek stoji spomenik Vukašinu Šoškočaninu, a što je spomenik branitelju Velimiru Đereku Sokolu uništen i nitko ništa nije po tom pitanju poduzeo”, rekao je Josić dodavši da se o ćirilićnim pločama u Vukovaru prijašnja vlast više brinula te ih “postavljala po noći kao mračna sila”.

“U zadnjih godinu dana stoji samo jedna dvojezična ploča i to na policiji, na ostalim zgradama institucija ih nema. Svi su obećavali da će se ta situacija s pločama riješiti, no procesi i sudske tužbe su i dalje na snazi. Nije se promijenilo ništa, a ni ova vlast ne zna što bi i kako bi. Premijer Orešković mi je rekao da bih se oko toga trebao posavjetovati s ministrom pravosuđa i nadam se da ću imati prilike razgovarati s njim”, rekao je Josić.

Pozdravio je najavu ministra Orepića o reviziji slučaja Darka Pajčića.

“To smo mi i sami tražili jer policija jasno zna što se tada tamo dogodilo. Odgovorni moraju za počinjeno djelo odgovarati. Ovako je Sabadoš premješten na bolje mjesto. Štite ga svi, od bivšeg premijera do bivšeg ministra unutarnjih poslova”, istaknuo je Josić.

Pozdravio je i prestanak prosvjeda branitelja.

“Drago mi je da je došlo do dijaloga i da se prosvjed završio nakon 555 dana. Nadam se da će biti donesen jedan zakon koji će zaštiti dignitet Domovinskog rata. Iskreno, smatram da ni ćirilićne ploče pa ni šator iz Savske ne bi trebao završiti u Muzeju Domovinskog rata u Vukovaru jer šator nije direktno povezan s Domovinskim ratom, no nisam kustos”, ocijenio je Josić.

Osvrnuo se i na rezultate izbora u Srbiji.

“Mediji se kod nas nisu osvrnuli na činjenicu da su u Srbiji rehabilitirali Dražu Mihailovića. Nitko se nije bunio, ni gospodin Pupovac nije rekao ništa protiv toga. Tako je i u Vukovaru… Oni koji su ubijali zaštićeni su i smatraju se uglednim građanima, a mi koji smo branili Vukovar smo radikali. Nadam se da će se stvari promijeniti. A konačno imamo i ministra kulture koji ima hrabrosti reći neke stvari. Nije mi jasno zašto se u Saboru raspravlja o 1945. godini, a jasno je da je Hrvatska nastala 1991. godine, na temeljima Domovinskog rata. Vjerujem da će Hasanbegović pokušati pomoći Vukovaru”, kazao je Josić.

Osvrnuo se i na komemoracije u Jasenovcu.

“Koliko su oni, Milorad Pupovac i tzv. antifašisti napravili kolona u Jasenovcu? Čak tri! Mi smo bili 18.11. u Vukovaru rušitelji ustavnog poretka, a njima danas nitko ništa ne zamjera. Zakoni nisu jednaki za sve i provode se selektivno”, ocijenio je Josić.

Na pitanje je li 400-tinjak stanova u Vukovaru dodijeljeno pripadnicima srpske nacionalne manjine u zamjenu za glasove na izborima, Josić je kazao da “može tvrditi da je dodijeljeno 200-tinjak stanova” u tu svrhu.

“Članica SDSS-a koja je bila u komisiji za dodjelu stanova je nagrađivala svoje glasače koji su odradili posao. U Vukovaru žive Srbi iz okolnih sela koji nikad prije tu nisu živjeli i oni koriste te pogodnosti”, rekao je Josić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Pogledajte ove divne trenutke s prvog Hoda za život u povijesti grada Rijeke

Objavljeno

na

Objavio

U središtu Rijeke jučer su se održala dva ‘hoda’. Prvi put u Rijeci održao se ‘Hod za život’, a kao odgovor na ovu inicijativu organiziran je “Hod za slobodu”. Prema policijskim izvještajima, na prvom skupu se okupilo oko 1500 ljudi, a na drugom oko 500.

Pogledajte snimke s oba skupa, a zaključke donesite sami:

U nastavku pogledajte protu prosvjed LJEVIČARA u gradu Rijeci, Krenuli su u isto vrijeme kada je krenuo i prvi Hod za život…..
Ako pogledate pažljivo video primjetiti će te jednu vrlo neugodnu stvar za njih … GDJE SU IM DJECA…?????? komentirala je jedna sudionica Hoda za Život.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

InfoNacija: Nepoznati detalji otmice Vladimira Nazora

Objavljeno

na

Objavio

Ponovo u eteru, u ovoj emisiji čija je posljednja epizoda emitirana pred točno godinu dana 30. svibnja 2017., a čije joj ime “InfoNacija” opravdava sredstva bez kojih je ostala, pa je zato nije ni bilo tako dugo u hrvatskom eteru.

Baš kako je Hrvima i predstavljena, u produkciji Projekta Velebit novinar Marko Jurič kroz “InfoNaciju” analizira političke apsurde i raskrinkava bespuća hrvatskih budalaština, baš kao što je apsurd i budalaština da ovaj program nije emitiran godinu dana i da je ostao na hrvatskom bespuću, jer su nam nedostajala sredstva za najosnovnija tehnička pomagala potrebna za snimanje, montažu i emitiranje ovog programa, koji je bio zamišljen jednom tjedno informirati hrvatsko općinstvo.

Danas se javlja na jednu kontroverznu temu koja vuče konce još iz vremena Drugoga svjetskog rata, pravi valove, nameće zaključke koji jednostavno nemaju temelja čak ni u razumu, a da do dana današnjega, kao ni po pitanju mnogo toga drugoga o čemu Hrvatska treba donijeti svoj istinski i konačni sud, nitko nije dao zadovoljavajući odgovor.

Tema je Vladimir Nazor, postavljena baš tako, razgolititi njegov preokret koji nema temelja u razumu, osim ako se u priču ne donesu neki novi i neotkriveni argumenti.

Počevši raščlambom jednog od njegovih najznačajnijih predratnih djela, s pjesmom “Hrvatski kraljevi” iz zbirke “Hrvatski kraljevi” (1912.), koja se, kao i mnoga druga Nazorova predratna djela, jednostavno ne uklapa u onaj njegov profil kakav nam je predstavljen nakon što su ga partizanu kidnapirali u Zagrebu.

Da bi pokušao razotkriti misteriju, Marko Jurič je još u emisiji “Markov trg” iz koje je tako brutalno protjeran jer se usudio razgoliti neuvijenu istinu, ugostio Nedjeljka Mihanovića, bivšeg predsjednika Hrvatskoga državnog sabora, koji se dugo bavio biografijom i kontroverzom oko imena Vladmira Nazora.

Potrebno je objaviti ova svjedočanstva kako bi se razumjela ta kontroverza o Vladimiru Nazoru koji jednostavno nije mogao biti onaj isti čovjek iz rata prije njegova kidnapiranja i poslije rata kako smo o njemu učili u školi i na žalost učimo još i danas.

Nije mogao biti isti čovjek koje pisao one stihove u kojima je tako suštinski prepoznao hrvatsku sudbinu prošlih vremena a da ju ne bi prepoznao u onome što se dogodilo po završetku rata i što se događalo sve do njegove smrti.

Jer hrvatska sudbina nije doživjela svoj pozitivni zaokret dolaskom Tita na vlast, dapače, za Hrvate su nastupili daleko crniji dani i od onih koje Nazor opisuje u pjesmi “Hrvatski kraljevi”.

Na žalost i na zaprepaštenje danas, Hrvatska koja je okvirno doživjela svoj Uskrs, nije ga doživjela i sadržajno. I opet nam govore “Svu prošlost vašu zastrla je sjena i ovio je mrak”.

I opet bi Nazorove riječi odzvanjale istinom “Da, to nam kažu, a sve u meni na to kliče: Lažu”.

Još i sad svjetlo zrake utrnute nama obasjava pute”.

Jer danas bi trebali imati knjige, štiva, ploče, pergamene i svjedočanstva a ne da na mrske optužbe i laži odgovaramo šutnjom, dok iz srca Hrvatske, nelustrirane agenture tuđih naroda, tuđih ideologija i tuđih interesa siju laži. Još i danas kosti otaca đubre zemlju, a Hrvati odlaze u tuđu državu oplakivati svoje mrtve i u tuđim zemljama tražiti kruha.

Niti danas u rodnu tlu mrtvaca san ne drijemlju, nego nego leže razasuti po slovenskim jamama.

Nije ova davna pjesma tek osvrt na našu prošlost nego i na našu današnjicu i truba koja trubi na pozor za našu budućnost.

ProjektVelebit

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati