Pratite nas

Komentar

Tomislav Karamarko: Iako odsutan iz politike, nisam prestao razmišljati o problemima s kojima se suočava Hrvatska

Objavljeno

na

Iako odsutan iz politike, nisam prestao razmišljati o problemima s kojima se suočava Hrvatska te promišljati o našoj budućnosti kao nacije.

Stupovi uspjeha moraju se graditi na snažnoj, aktivnoj demokraciji, modernom, inovativnom gospodarstvu te jasnoj i čvrstoj vanjskoj politici.

Počeo sam razvijati ideju o osnivanju instituta za javnu politiku u Hrvatskoj (Think Tank), koji bi ujedinio najbolje umove iz političkog spektra kako bismo se konstruktivno suočili s najvažnijim izazovima. Postigli smo velike uspjehe u naših prvih 25 godina, a sada moramo osmisliti plan razvoja u sljedećih 25 godina.

Tijekom nedavnog posjeta Washingtonu dobio sam izvrsnu priliku razgovarati s američkim političarima o modelima takva pothvata. Nakon tih susreta prožet sam entuzijazmom više nego ikada i uvjeren u to kako bi takva inicijativa mogla pomoći Hrvatskoj.

Počašćen sam time što sam imao prigodu susresti se s mnogim američkim kongresmenima, uključujući senatore i članove kongresa koji su prijatelji Hrvatske, od kojih su mnogi ponudili ideje i podršku u razvoju hrvatskog Think Tanka.

Susreo sam se i s dužnosnicima obiju glavnih stranaka, uključujući senatora Rogera Wickera (predsjedavajući Helsinške komisije), kongresmena Mikea Conawaya (predsjedavajući Odbora za poljoprivredu), kongresmena Davida Pricea (predsjedatelj Demokratskog partnerstva Donjeg doma), kongresmena Eliota Engela (visokopozicionirani član Odbora za vanjsku politiku) te kongresmenicu Kay Granger (predsjedateljica Potkomisije za raspodjelu novčanih sredstava obrane).

Također, s visokim dužnosnicima najutjecajnijih odbora Kongresa razgovarao sam o temama vezanim uz Hrvatsku te čuo njihov stav o razvoju Think Tanka.

Među njima bili su i predstavnici Komisije Donjeg doma i Senata za Oružane snage, Komisije Donjeg doma i Senata za raspodjelu novčanih sredstava, senatske Komisije za vanjske odnose, Komisije Donjeg doma za vanjske poslove, Komisije Donjeg doma za poljoprivredu te predstavnici Helsinške komisije.

Sve u svemu, vrijeme provedeno u Washingtonu bilo mi je iznimno vrijedno te me je učvrstilo u uvjerenju da sve snage treba usmjeriti na jačanje nacije i stvaranje bolje budućnosti.

> Tomislav Karamarko: Podsjetio sam se koliko su duboke veze između Amerike i Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Komentar

Ante Rašić: Sva težina osjećaja beznačajnosti

Objavljeno

na

Objavio

Sva htijenja prema osjećaju važnosti postanu neizmjeran teret kad ti se dogodi osjećaj beznačajnosti. Upravo to se dogodilo Miroslavu Škori i njegovoj političkoj platformi pod nazivom Domovinski pokret Miroslava Škore.

Sve ono htijenje, preneseno još s predsjedničkih izbora u parlamentarne, postalo je nakon parlamentarnih teret oko vrata svim onim koji su bili uključeni u taj pokret, nadasve koalicijskim partnerima Domovinskog pokreta. Saznanje da si upravo postao nitko i ništa u političkom smislu i da zapravo tvoje ime i tvoj glas nema nikakvu važnost i nikakvu težinu, postaju problem, ne samo u Saboru, već i kod onih koji su ti dali glas i koji su od tebe nešto očekivali, piše Ante Rašić.

Osjećaj beznačajnosti i nemoći, frustriranosti i defetizma neće se manifestirati samo kod onih koji su ušli u Sabor već i kod onih koji su im to omogućili. Sve kalkulacije iz izborne kampanje, obećanja biračima svih onih želja koje su artikulirali postaju teret koji će se vremenom pretvoriti u bunt i optužbe.Za sve ovo isključivi krivci su Miroslav Škoro kao vođa i čovjek koji donosi odluke, ali i njegovi koalicijski partneri, pogotovo oni koji sebe nazivaju Suverenisti.

Kriva je kampanja i predkampanja, vođena potpuno pogrešno, pogrešnom retorikom i pogrešnim komunikacijskim kanalima. Potpuno je promašena kalkulacija o broju njima sklonim biračima i biračima tzv „desnog“ spektra. Koštalo ih je napuštanje retorike iz Škorine predsjedničke kampanje i odricanje birača tzv „centra“ i zanemarivanje znanstvenih ispitivanja o političkim preferencijama birača.

Ne tako davno institut Ivo Pilar napravio je to znanstveno ispitivanje gdje je dokazao da je hrvatsko biračko ili političko tijelo podijeljeno u omjeru : 27-27-27 %. To znači da po 27 % podrške imaju stranke lijevog centra, centra i desnog centra. Sve ono što ostaje dijele ljevica i desnica, a to su upravo birači dviju opcija, one DP i one platforme Možemo.

Potpuno pogrešnom kampanjom, ekipa okupljena oko Miroslava Škore izgubila je sve one glasove centra koje je Miroslav Škoro dobio na predsjedničkim izborima , jer da su radili drugačije danas ne bi bili beznačajni. i oni koje nitko ne treba i nitko ni ne želi. Da je se držalo bar malo načela i retorike iz predsjedničke kampanje DP Miroslava Škore bio bi u potpuno drugoj situaciji i sigurno s onolikim brojem mandata da može biti neko i nešto, da nije beznačajan. Ovako su sve te birače poslali HDZ-u iz samo jednog razloga, straha od njih samih.

Dakako da se to može i promijeniti, no u tom slučaju Domovinski pokret će se morati odlučiti na neke radikalne promjene u svom političkom smjeru, svojoj doktrini i retorici, ali i odricanju od nekih koalicijskih partnera koji su ima već postali teret. Ti koalicijski partneri ionako su ostvarili svoj primarni cilj, a to je udobna saborska fotelja i svi benefiti koji idu uz to.

Ante Rašić/Hrvatski Glasnik

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Ljevica je u katoličkoj Hrvatskoj neprirodna pojava

Objavljeno

na

Objavio

Jedan se lijevi portal pita: “Desni centar i desnica dobili su više mandata nego ’95., dva mjeseca nakon Oluje. Što nam to govori?” Podsjeća na to kako je koji mjesec poslije Oluje pobjeda HDZ-a bila “brutalno uvjerljiva”.

Tuđmanova stranka osvojila je 75 od tada ukupno 127 zastupničkih mjesta u Saboru, a pobjeda koju su sada “odnijeli desni centar i desnica bila je dosta uvjerljivija.”

Mnogi ljevičari još uvijek ne shvaćaju da je ljevica u katoličkoj Hrvatskoj neprirodna pojava, pogotovo kad se poistovjećuje sa zločincem Titom i kad izmišlja fašizam. Prije izbora Restart koalicija opominjala je Hrvate – birate između fašističke i moderne Hrvatske, što je značilo da su svi oni koji neće glasati za njih u službi toga mraka.

Ljevici je u tradiciji krivotvorenje stvarnosti, Titu je tijekom desetljeća koje je proveo na vlasti glavni protivnik bio neprijatelj kojega nije bilo, i ona šačica u emigraciji bila je prošarana udbašima. Iz razloga svoga postojanja ljevica je davno isključila “radničku klasu”, isključila je i narod koji optužuje, pa što joj je onda ostalo?

Ostali su joj glasači iz navike i komunističkog nasljeđa, a i takvih je sve manje, stoga tko zna hoće li na idućim izborima SDP biti najjača lijeva stranka, komentirao je Milan Ivkošić vecernji.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari