Pratite nas

Pregled

Tomislav Karamarko: Institut za sigurnost i prosperitet Hrvatske ima punu podršku zaklade Heritage

Objavljeno

na

Tomislav Karamarko, osnivač Instituta za sigurnost i prosperitet Hrvatske ugostio je potpredsjednika zaklade Heritage James. J. Carafana na prvom okruglom stolu na temu sigurnosnih i gospodarskih pitanja u regiji i svijetu.

Kako je krenula priča o hrvatskom Institutom koji je bio i povod okruglom stolu, objasnio je njegov osnivač, Tomislav Karamarko:

“Više puta sam istaknuo koliko sam zabrinut za sudbinu i budućnost naše domovine i naroda. Uvozimo više od 50% hrane, a izvozimo mlade, pametne ljude u potrazi za boljom budućnosti.

Prestanak proizvodnje jedino može značiti početak kraja hrvatskog sela. A bez sela nema države, naroda, prosperiteta niti jedne zemlje.

Drago mi je što smo na samom početku pokretanja Instituta ugostili našeg prijatelja Jamesa Carafana, potpredsjednika zaklade Heritage, jednog od najvećih think tankova u SAD-u. Veseli me što je početak ovog Instituta upravo obilježilo prijateljstvo sa zakladom Heritage i gospodinom Carafanom. Posebice zato što se radi o čovjeku velikog iskustva po pitanju sigurnosti, vanjske politike te bivšem američkom vojniku koji zna što znači brinuti o svojoj domovini.”

James Carafano nadovezao se na uvod Tomislava Karamarka: “Hrvatska ima razloga za optimizam. Institut za sigurnost i prosperitet Hrvatske je dobar iskorak prema napretku Hrvatske i regije za što imate našu punu podršku.”

Raspravi su se pridružili i prof.dr.sc. Ivo Banac, mr. Željko Kuprešak, mr.sc. Krševan Antun Dujmović, prim.dr.sc. Nada Šikić, mr. Martin Pastuović, prof. dr.sc. Ivan Miloš, Zdenko Bilinovac, Toni Matas i Leo Buljat koji su otvorili mnoga pitanja važna za Hrvatsku, regiju i njenu poziciju u svijetu.

James J. Carafano je istaknuo veliku tradiciju zaklade Heritage koja broji preko 40 godina, 300 zaposlenih, 150 analitičara i 100 milijuna dolara godišnjeg prihoda.

Na pitanje mr. Martina Pastuovića o primjeni takve zaklade u parlamentarnom sustavu, Carafano je objasnio kako upravo zbog fleksibilnosti i potpune neovisnosti od političkih stranaka, zaklada Heritage uživa kontinuirani uspjeh. Njena forma djelovanja može uspješno funkcionirati i u drugim sredinama jer ne ovisi o interesnim skupinama ili vlasti već kako će se pozicionirati s projektima u društvu te posljedično izazvati interes donatora i investitora.

 

O aktualnim pitanjima

James  J. Carafano prisjetio se riječi omiljenog filozofa Carla von Clausewitza:

“U ratu i strategiji sve je jednostavno, ali i najjednostavnije stvari iznimno su teške’.

Ova izreka sjajno opisuje odnos Hrvatske i SAD-a. Posebice kada govorimo o gospodarskom rastu. Prema Indeksu ekonomskih sloboda, neovisnom izvješću koji Heritage objavljuje preko 20 godina, Hrvatska je zemlja koja zaostaje u strukturnim ekonomskih reformama u odnosu na susjede.

To je koristan pokazatelj i može poslužiti kao dobra polazišna točka za razvoj strategije hrvatskog Instituta.”

S time se složio prof. dr.sc. Ivan Miloš napomenuvši kako često dobre strategije ne ugledaju svjetlo dana: “EU i Hrvatska, kao njen integralni dio, surađuju na projektima koji se mogu i globalno implementirati, no često zbog političkih i regulatornih faktora stanu u jednoj fazi. Stoga se nadam da će ovaj Institut i suradnja s važnim partnerom poput SAD-a pružiti više šansi za tako vrijednu sinergiju.”

Što se tiče sigurnosti, James J. Carafano istaknuo je da nema jednostavnog rješenja. Težnja SAD-a i NATO-a je uspostaviti mir na Bliskom istoku sa saveznicima i ne dopustiti pritisak Rusije i Turske na stabilnost u široj regiji.

Naša zajednička misija je učiniti politiku SAD-a na Balkanu više proaktivnom.  I to nikako ne znači trenutačnu indiferentnost Amerike, već upravo suprotno. Trebate dogovoriti ‘spoj’, sjesti za stol i razgovarati.”

Jedna od ključnih tema za razgovor je borba protiv terorizma. Hrvatska svojom pozicijom i dosadašnjom strategijom ima sjajan potencijal postati još bolji saveznik i pridonijeti sigurnosti regije i EU.

Ne treba zanemariti još jednu prijetnju koja se može razviti u ozbiljan problem , a to je nekritično prihvaćanje stranih ulagača.Odbor za strane ulagače (CIFIUS) uspješno funkcionira u SAD-u analizirajući rizik za nacionalnu sigurnost od strane investitora poput Rusije ili Kine. Mnoge druge zemlje imaju slične organizacije i jednako uspješne prakse.

Prof.dr.sc. Ivo Banac nastavio je o kontroverznim investicijama na našim prostorima:

“To možemo vidjeti na očitom primjeru Agrokora koji je glavni dužnik ruskih banaka od kojih su mnoge u državnom vlasništvu. Te banke dovoljan su dokaz utjecaja Rusije na hrvatske gospodarske procese i sigurnost. Nisam siguran kako će se sve to razvijati, ali nisam pretjerano optimističan. Upravo je svrha think tanka da dodatno kontrolira takve procese.”

NATO centri izvrsnosti za kooperativnu kibernetičku obranu (NATO Cooperative Cyber Defence Centre of Excellence – NATO CCD COE) još su jedan faktor u uspostavljanju veće sigurnosti i bližih odnosa s SAD-om.

Na ideju James J. Carafana o  istupanju Hrvatske na zapadau u sklopu šire regije Balkana, prof.dr.sc. Ivo Banac je izjavio:

“U ovom trenutku ne vidim kako bismo kao regija mogli nastupati u pregovorima u SAD-u. Imamo apsurdnu situaciju sa Slovenijom koja je članica i NATO-a i EU. Unatoč tome što pripadamo istim međunarodnim zajednicama, mimoilazimo se u nekoliko važnih pitanja. Nažalost, Bosna i Hercegovina je još daleko od cijele te priče. U ovom trenutku, Hrvatska se treba fokusirati na odnose s Crnom Gorom, Kosovom i ovisno o tome što će se dogoditi u Makedoniji.”

Na istu temu nadovezao se mr. Željko Kuprešak:

“Volio bih vjerovati kako manjine povezuju regiju. Hrvatska politika, bez obzira tko je bio do sada na vlasti išla je prema tome da manjine u regiji ne budu objekt politika, već subjekt. Srbija to jako dobro koristi pod uvjetom da može destabilizirati Crnu Goru, isto to čini s Kosovom te Bosnom i Hercegovinom s Republikom Srpskom. U takvoj situaciji jako je teško govoriti o stabilnosti u regiji i za tako nešto nam je potrebna snažna podrška”.

Tomislav Karamarko je nastavio:

“Dodatan problem je priča o zajedničkom tržištu pogotovo zbog utjecaja Rusije kroz Srbiju.

Nama doista odgovara jači angažman Amerike posebno zbog Bosne i Hercegovine gdje se prelamaju svi procesi na globalnoj razini. Trebamo biti svjesni da najmanji incident na ovim prostorima može završiti ozbiljnim konfliktom.”

S tim zaključkom se složio i mr.sc. Krševan Antun Dujmović koji se također osvrnuo na utjecaj Rusije i prisutnost SAD-a u regiji:

“SAD i NATO trebali bi biti predstavnici sigurnosti u Europi i svijetu. Iako smo relativno sigurna zemlja, prisutnost NATO-a je itekako potrebna na ovim prostorima.

U ekonomskom smislu, Rusija se ne bi trebala doživljavati kao neprijatelj, ali kod stranih ulaganja trebali bi imati na umu naše državne interese. Do ovog trenutka, Hrvatska nije imala think tank stručnjake koji će razmišljati kako pozicionirati Hrvatsku u regiji, učvrstiti odnose s SAD-om, kako se postaviti prema Rusiji, kako se što aktivnije uključiti u vanjsku politiku. Mi upravo svjedočimo nastajanju jednog novog svjetskog poretka što samim time čini ovaj Institut još značajnijim.”

Tomislav Karamarko je zaključio:

“Zaista bih volio da nas sa Srbijom vežu dobri odnosi, ali se ne mogu pomiriti s ambicijama zemlje koja želi hegemonistički utjecaj. Uostalom, ušli smo u EU da bismo riješili napetosti na Balkanu koje su najčešće prisutne u manjim zemljama.

Mi ne možemo biti sretni jer nakon preskakanja te imaginarne ograde, ostali smo na istoj poziciji, gdje ponovno veći gutaju manje. Ne vidim zašto ova regija ne bi mogla biti mjesto suverenih država.

Imamo niz komparativnih prednosti. Sjajan položaj s 900 km obale, oko 1000 otoka, veliki proizvodni i prometni potencijal, nevjerojatan broj kvalitetnih ljudi koji, nažalost, iseljavaju iz Hrvatske. Poštujemo sve države koje se bore za svoju samosvijest i samostalnost, ali isto to tražimo i za nas. Upravo zato pokrećemo naš Institut kako bismo konačno kapitalizirali naše adute i bili prepoznati kao stabilna i prosperitetna zemlja koja može voditi, a ne samo slijediti.”

 

O Institutu za sigurnost i prosperitet Hrvatske

Institut za sigurnost i prosperitet Hrvatske osnovan je kako bi okupio vrhunske nacionalne i svjetske stručnjake s ciljem hvatanja ukoštac s kompleksnim pitanjima te predlaganja stvarnih rješenja od ključne važnosti za sigurnost i gospodarski napredak Hrvatske.

Dva su stupa Instituta, kako i samo ime otkriva, nacionalna sigurnost i gospodarski napredak. Sigurnosna inicijativa Hrvatskog instituta pomoći će u promicanju i potpori miru i stabilnosti u regiji. Institut će se također zalagati snažne i bliske odnose Hrvatske sa Sjedinjenim Američkim Državama i s Europskom unijom, te pronaći nove načine daljnje izgradnje ovih ključnih partnerstava. Svoj rad Institut će usmjeriti na nacionalna pitanja – od ruralnog razvoja i poljoprivrede do ulaganja u visoku tehnologiju, obrazovanje i stvaranje radnih mjesta.

 

O zakladi Heritage

Zaklada Heritage je privatni, neovisni, neprofitan i stranački neopredijeljen think tank u Washingtonu. Zaklada se zalaže za slobodno poduzetništvo, ograničene ovlasti vlade, slobode pojedinca, tradicionalne američke vrijednosti i snažnu nacionalni obranu.

Provodi svoja istraživanja, te predlaže politička rješenja kojima je cilj promicati slobodu i osigurati svima snažniji gospodarski rast. Ima dugu tradiciju od 44 godine, oko 300 ljudi, 100 milijuna dolara godišnjeg prihoda te je jedan od najvećih think tankova u SAD-u. Zaklada Heritage je dugo bila jedan od najistaknutijih i najznačajnijih javno-političkih instituta u Sjedinjenim Državama, ali je trenutno najvažniji think tank u Washingtonu zbog svoje intelektualne i strateške uloge u razvoju vanjske politike predsjednika Donalda J. Trumpa. Mnogi visoki dužnosnici Trumpa upravo dolaze iz zaklade Heritage.

 

O Jamesu Carafanu

Dr. James Carafano je potpredsjednik zaklade Heritage u Washingtonu, za studije vanjske i obrambene politike. Kao jedan od vodećih stručnjaka za vanjsku i obrambenu politiku u Sjedinjenim Državama, dr. Carafano je vrlo traženi autor, govornik i komentator o globalnim pitanjima. Kao viši savjetnik prijelaznog tima predsjednika Donalda J. Trumpa, vodio je Ministarstvo vanjskih poslova i domovinske sigurnosti. Prije svoje karijere u javnoj politici, dr. Carafano je uspješno služio američkoj vojsci te mu je dodijeljen čin pukovnika. Snažno podržava veći angažman SAD-a na Balkanu.

ISPH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Tribina – Hrvatska 25 godina nakon Domovinskog rata. Kako dalje?

Objavljeno

na

Objavio

Tribina Projekta Velebit

Na početku tribine nastupa će novinar, glumac i voditelj Podcasta Velebit Dražen Stjepandić, koji je i autor humorističke monodrame ‘Lijevom našom’, a koja je nastala kao adaptacija tekstova Zvonimira Hodaka.

Nakon njega stand–up komičar, također i voditelj Podcasta Velebit i Dnevnog SHOWiniste Domagoj Pintarić svojim britkim i duhovitim komentarima analizira aktualne apsurde društvene i političke situacije u Hrvatskoj.

Na kraju zajedno s Markom Juričem novinarom i voditeljem predstavljaju ‘Podcast Velebit’ i ‘Projekt Velebit’ kao ideju, inicijativu i alternativni medij u Hrvatskoj, kojemu nije svrha samo bilježiti zbivanja, nego analizirati i utvrditi gdje se Hrvatska nalazi i kojim putem treba krenuti 25 godina nakon osloboditeljskog i pobjedničkog Domovinskog rata.

PodcastVelebit

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Vlada RH i Osječko-baranjska županija pomažu gradovima i općinama u borbi protiv komaraca, najizglednije – aviotretiranje

Objavljeno

na

Objavio

Danas je u Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije održana hitno sazvana Koordinacija župana s načelnicima i gradonačelnicima na temu alarmantno velikog broja komaraca na području gradova i općina Osječko-baranjske županije.

Župan Ivan Anušić, prošlog je petka (14. lipnja) u Zadru održao sastanak i s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem kako bi Vlada RH pomogla s dodatnim sredstvima da se riješi problem komaraca. Slijedom toga, jučer (18. lipnja) je u Osječko-baranjskoj županiji održan sastanak s predstavnicima Grada Osijeka nakon kojeg je Vladi RH poslana molba za pomoć u provođenju mjera dezinsekcije na području Osječko-baranjske županije.

Na današnjoj sjednici Vlade, uoči županijske Koordinacije donesen je Zaključak u vezi s rješavanjem problematike dezinsekcije komaraca u Osječko-baranjskoj županiji. Ovim se Zaključkom zadužuje Ministarstvo zdravstva da, u suradnji s Osječko-baranjskom županijom, jedinicama lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije te Zavodom za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, poduzme odgovarajuće mjere radi rješavanja problematike dezinsekcije komaraca na području Osječko-baranjske županije u cilju što kvalitetnije zaštite zdravlja ljudi na njezinom području.

– Brzom reakcijom i ovim Zaključkom Vlada RH dala nam je do znanja da stoji na raspolaganju za financijsku pomoć koliko god bude potrebno, a na nama je sada da pronađemo način kako najbrže i najučinkovitije riješiti problem s komarcima. Dosadašnji sustav očigledno nije dobar, svaka općina i grad radili su tretiranje na svoj način i u različito vrijeme, a neki od njih nisu ni imali sredstva za borbu protiv komaraca u svojim proračunima niti su provodili bilo kakvu aktivnost – rekao je župan Anušić te dodao kako će novci biti utrošeni na aviotretiranje kako bi sanirali ovu izvanrednu situaciju.

Dodao je da nema zabrane aviotretiranja, već da postoje određeni uvjeti koji se moraju ispuniti za tretiranje iz zraka iznad naseljenih mjesta, rubnih dijelova Kopačkog rita te drugih poplavnih područja.

– Tretiranje komaraca sa zemlje u ovom trenutku ne daje rezultate, što je vidljivo, aviotretiranje je sada najbolja opcija kako bismo riješili ovaj ne samo zdravstveni nego i poljoprivredni i gospodarski i turistički problem. Postoje mjesta koja su poplavna, a nedostupna su za tretiranje sa zemlje i s tih područja dolazi najviše komaraca – rekao je župan i naglasio kako je Osječko-baranjska županija prošle godine osnovala Povjerenstvo za koordinaciju sustava kontrole komaraca i uspostavljanja programa u gradovima i općinama.

Županija nema nadležnost provoditi mjere tretiranja komaraca pa je Povjerenstvo započelo s izradom Strategije kontrole komaraca koja bi dala jasne smjernice općinama i gradovima u čijoj je nadležnosti prevencija i suzbijanje komaraca.

– Strategija koju donosimo obuhvaća 365 dana borbe protiv komaraca, ključno je larvicidno tretiranje na područjima gdje su epicentri njihovog razmnožavanja kako bi spriječili situacije u kakvoj se danas nalazimo. Temeljem Strategije planiramo oformiti javnu ustanovu koja će uz Zavod za javno zdravstvo koje vrši monitoring, vršiti kontrolu, prevenciju i suzbijanje komaraca tijekom cijele godine na području svih općina i gradova jer komarci ne poznaju administrativne granice, a lete i do 40 kilometara od staništa – zaključio je župan Anušić.

Na današnjoj je Koordinaciji zaključeno kako će nakon usvajanja Strategije na Županijskoj skupštini, istu dobiti sve jedinice lokalne samouprave kako bi je usvojili na gradskim i općinskim vijećima jer će Strategija dati jasne smjernice kako smanjiti razinu komaraca do te mjere da ne utječu na kvalitetu života stanovnika Osječko-baranjske županije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari