Pratite nas

Pregled

Tomislav Karamarko: Institut za sigurnost i prosperitet Hrvatske ima punu podršku zaklade Heritage

Objavljeno

na

Tomislav Karamarko, osnivač Instituta za sigurnost i prosperitet Hrvatske ugostio je potpredsjednika zaklade Heritage James. J. Carafana na prvom okruglom stolu na temu sigurnosnih i gospodarskih pitanja u regiji i svijetu.

Kako je krenula priča o hrvatskom Institutom koji je bio i povod okruglom stolu, objasnio je njegov osnivač, Tomislav Karamarko:

“Više puta sam istaknuo koliko sam zabrinut za sudbinu i budućnost naše domovine i naroda. Uvozimo više od 50% hrane, a izvozimo mlade, pametne ljude u potrazi za boljom budućnosti.

Prestanak proizvodnje jedino može značiti početak kraja hrvatskog sela. A bez sela nema države, naroda, prosperiteta niti jedne zemlje.

Drago mi je što smo na samom početku pokretanja Instituta ugostili našeg prijatelja Jamesa Carafana, potpredsjednika zaklade Heritage, jednog od najvećih think tankova u SAD-u. Veseli me što je početak ovog Instituta upravo obilježilo prijateljstvo sa zakladom Heritage i gospodinom Carafanom. Posebice zato što se radi o čovjeku velikog iskustva po pitanju sigurnosti, vanjske politike te bivšem američkom vojniku koji zna što znači brinuti o svojoj domovini.”

James Carafano nadovezao se na uvod Tomislava Karamarka: “Hrvatska ima razloga za optimizam. Institut za sigurnost i prosperitet Hrvatske je dobar iskorak prema napretku Hrvatske i regije za što imate našu punu podršku.”

Raspravi su se pridružili i prof.dr.sc. Ivo Banac, mr. Željko Kuprešak, mr.sc. Krševan Antun Dujmović, prim.dr.sc. Nada Šikić, mr. Martin Pastuović, prof. dr.sc. Ivan Miloš, Zdenko Bilinovac, Toni Matas i Leo Buljat koji su otvorili mnoga pitanja važna za Hrvatsku, regiju i njenu poziciju u svijetu.

James J. Carafano je istaknuo veliku tradiciju zaklade Heritage koja broji preko 40 godina, 300 zaposlenih, 150 analitičara i 100 milijuna dolara godišnjeg prihoda.

Na pitanje mr. Martina Pastuovića o primjeni takve zaklade u parlamentarnom sustavu, Carafano je objasnio kako upravo zbog fleksibilnosti i potpune neovisnosti od političkih stranaka, zaklada Heritage uživa kontinuirani uspjeh. Njena forma djelovanja može uspješno funkcionirati i u drugim sredinama jer ne ovisi o interesnim skupinama ili vlasti već kako će se pozicionirati s projektima u društvu te posljedično izazvati interes donatora i investitora.

 

O aktualnim pitanjima

James  J. Carafano prisjetio se riječi omiljenog filozofa Carla von Clausewitza:

“U ratu i strategiji sve je jednostavno, ali i najjednostavnije stvari iznimno su teške’.

Ova izreka sjajno opisuje odnos Hrvatske i SAD-a. Posebice kada govorimo o gospodarskom rastu. Prema Indeksu ekonomskih sloboda, neovisnom izvješću koji Heritage objavljuje preko 20 godina, Hrvatska je zemlja koja zaostaje u strukturnim ekonomskih reformama u odnosu na susjede.

To je koristan pokazatelj i može poslužiti kao dobra polazišna točka za razvoj strategije hrvatskog Instituta.”

S time se složio prof. dr.sc. Ivan Miloš napomenuvši kako često dobre strategije ne ugledaju svjetlo dana: “EU i Hrvatska, kao njen integralni dio, surađuju na projektima koji se mogu i globalno implementirati, no često zbog političkih i regulatornih faktora stanu u jednoj fazi. Stoga se nadam da će ovaj Institut i suradnja s važnim partnerom poput SAD-a pružiti više šansi za tako vrijednu sinergiju.”

Što se tiče sigurnosti, James J. Carafano istaknuo je da nema jednostavnog rješenja. Težnja SAD-a i NATO-a je uspostaviti mir na Bliskom istoku sa saveznicima i ne dopustiti pritisak Rusije i Turske na stabilnost u široj regiji.

Naša zajednička misija je učiniti politiku SAD-a na Balkanu više proaktivnom.  I to nikako ne znači trenutačnu indiferentnost Amerike, već upravo suprotno. Trebate dogovoriti ‘spoj’, sjesti za stol i razgovarati.”

Jedna od ključnih tema za razgovor je borba protiv terorizma. Hrvatska svojom pozicijom i dosadašnjom strategijom ima sjajan potencijal postati još bolji saveznik i pridonijeti sigurnosti regije i EU.

Ne treba zanemariti još jednu prijetnju koja se može razviti u ozbiljan problem , a to je nekritično prihvaćanje stranih ulagača.Odbor za strane ulagače (CIFIUS) uspješno funkcionira u SAD-u analizirajući rizik za nacionalnu sigurnost od strane investitora poput Rusije ili Kine. Mnoge druge zemlje imaju slične organizacije i jednako uspješne prakse.

Prof.dr.sc. Ivo Banac nastavio je o kontroverznim investicijama na našim prostorima:

“To možemo vidjeti na očitom primjeru Agrokora koji je glavni dužnik ruskih banaka od kojih su mnoge u državnom vlasništvu. Te banke dovoljan su dokaz utjecaja Rusije na hrvatske gospodarske procese i sigurnost. Nisam siguran kako će se sve to razvijati, ali nisam pretjerano optimističan. Upravo je svrha think tanka da dodatno kontrolira takve procese.”

NATO centri izvrsnosti za kooperativnu kibernetičku obranu (NATO Cooperative Cyber Defence Centre of Excellence – NATO CCD COE) još su jedan faktor u uspostavljanju veće sigurnosti i bližih odnosa s SAD-om.

Na ideju James J. Carafana o  istupanju Hrvatske na zapadau u sklopu šire regije Balkana, prof.dr.sc. Ivo Banac je izjavio:

“U ovom trenutku ne vidim kako bismo kao regija mogli nastupati u pregovorima u SAD-u. Imamo apsurdnu situaciju sa Slovenijom koja je članica i NATO-a i EU. Unatoč tome što pripadamo istim međunarodnim zajednicama, mimoilazimo se u nekoliko važnih pitanja. Nažalost, Bosna i Hercegovina je još daleko od cijele te priče. U ovom trenutku, Hrvatska se treba fokusirati na odnose s Crnom Gorom, Kosovom i ovisno o tome što će se dogoditi u Makedoniji.”

Na istu temu nadovezao se mr. Željko Kuprešak:

“Volio bih vjerovati kako manjine povezuju regiju. Hrvatska politika, bez obzira tko je bio do sada na vlasti išla je prema tome da manjine u regiji ne budu objekt politika, već subjekt. Srbija to jako dobro koristi pod uvjetom da može destabilizirati Crnu Goru, isto to čini s Kosovom te Bosnom i Hercegovinom s Republikom Srpskom. U takvoj situaciji jako je teško govoriti o stabilnosti u regiji i za tako nešto nam je potrebna snažna podrška”.

Tomislav Karamarko je nastavio:

“Dodatan problem je priča o zajedničkom tržištu pogotovo zbog utjecaja Rusije kroz Srbiju.

Nama doista odgovara jači angažman Amerike posebno zbog Bosne i Hercegovine gdje se prelamaju svi procesi na globalnoj razini. Trebamo biti svjesni da najmanji incident na ovim prostorima može završiti ozbiljnim konfliktom.”

S tim zaključkom se složio i mr.sc. Krševan Antun Dujmović koji se također osvrnuo na utjecaj Rusije i prisutnost SAD-a u regiji:

“SAD i NATO trebali bi biti predstavnici sigurnosti u Europi i svijetu. Iako smo relativno sigurna zemlja, prisutnost NATO-a je itekako potrebna na ovim prostorima.

U ekonomskom smislu, Rusija se ne bi trebala doživljavati kao neprijatelj, ali kod stranih ulaganja trebali bi imati na umu naše državne interese. Do ovog trenutka, Hrvatska nije imala think tank stručnjake koji će razmišljati kako pozicionirati Hrvatsku u regiji, učvrstiti odnose s SAD-om, kako se postaviti prema Rusiji, kako se što aktivnije uključiti u vanjsku politiku. Mi upravo svjedočimo nastajanju jednog novog svjetskog poretka što samim time čini ovaj Institut još značajnijim.”

Tomislav Karamarko je zaključio:

“Zaista bih volio da nas sa Srbijom vežu dobri odnosi, ali se ne mogu pomiriti s ambicijama zemlje koja želi hegemonistički utjecaj. Uostalom, ušli smo u EU da bismo riješili napetosti na Balkanu koje su najčešće prisutne u manjim zemljama.

Mi ne možemo biti sretni jer nakon preskakanja te imaginarne ograde, ostali smo na istoj poziciji, gdje ponovno veći gutaju manje. Ne vidim zašto ova regija ne bi mogla biti mjesto suverenih država.

Imamo niz komparativnih prednosti. Sjajan položaj s 900 km obale, oko 1000 otoka, veliki proizvodni i prometni potencijal, nevjerojatan broj kvalitetnih ljudi koji, nažalost, iseljavaju iz Hrvatske. Poštujemo sve države koje se bore za svoju samosvijest i samostalnost, ali isto to tražimo i za nas. Upravo zato pokrećemo naš Institut kako bismo konačno kapitalizirali naše adute i bili prepoznati kao stabilna i prosperitetna zemlja koja može voditi, a ne samo slijediti.”

 

O Institutu za sigurnost i prosperitet Hrvatske

Institut za sigurnost i prosperitet Hrvatske osnovan je kako bi okupio vrhunske nacionalne i svjetske stručnjake s ciljem hvatanja ukoštac s kompleksnim pitanjima te predlaganja stvarnih rješenja od ključne važnosti za sigurnost i gospodarski napredak Hrvatske.

Dva su stupa Instituta, kako i samo ime otkriva, nacionalna sigurnost i gospodarski napredak. Sigurnosna inicijativa Hrvatskog instituta pomoći će u promicanju i potpori miru i stabilnosti u regiji. Institut će se također zalagati snažne i bliske odnose Hrvatske sa Sjedinjenim Američkim Državama i s Europskom unijom, te pronaći nove načine daljnje izgradnje ovih ključnih partnerstava. Svoj rad Institut će usmjeriti na nacionalna pitanja – od ruralnog razvoja i poljoprivrede do ulaganja u visoku tehnologiju, obrazovanje i stvaranje radnih mjesta.

 

O zakladi Heritage

Zaklada Heritage je privatni, neovisni, neprofitan i stranački neopredijeljen think tank u Washingtonu. Zaklada se zalaže za slobodno poduzetništvo, ograničene ovlasti vlade, slobode pojedinca, tradicionalne američke vrijednosti i snažnu nacionalni obranu.

Provodi svoja istraživanja, te predlaže politička rješenja kojima je cilj promicati slobodu i osigurati svima snažniji gospodarski rast. Ima dugu tradiciju od 44 godine, oko 300 ljudi, 100 milijuna dolara godišnjeg prihoda te je jedan od najvećih think tankova u SAD-u. Zaklada Heritage je dugo bila jedan od najistaknutijih i najznačajnijih javno-političkih instituta u Sjedinjenim Državama, ali je trenutno najvažniji think tank u Washingtonu zbog svoje intelektualne i strateške uloge u razvoju vanjske politike predsjednika Donalda J. Trumpa. Mnogi visoki dužnosnici Trumpa upravo dolaze iz zaklade Heritage.

 

O Jamesu Carafanu

Dr. James Carafano je potpredsjednik zaklade Heritage u Washingtonu, za studije vanjske i obrambene politike. Kao jedan od vodećih stručnjaka za vanjsku i obrambenu politiku u Sjedinjenim Državama, dr. Carafano je vrlo traženi autor, govornik i komentator o globalnim pitanjima. Kao viši savjetnik prijelaznog tima predsjednika Donalda J. Trumpa, vodio je Ministarstvo vanjskih poslova i domovinske sigurnosti. Prije svoje karijere u javnoj politici, dr. Carafano je uspješno služio američkoj vojsci te mu je dodijeljen čin pukovnika. Snažno podržava veći angažman SAD-a na Balkanu.

ISPH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Lete MiG-ovi, moguće probijanje zvučnog zida

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / J. Kopi

Borbeni zrakoplovi i ovoga će tjedna provoditi redovite letačke aktivnosti, tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida.

Ministarstvo obrane priopćilo je u utorak da će Eskadrila borbenih aviona iz sastava 91. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva od 20. do 23. kolovoza u vremenu od 10 do 15 sati provoditi redovite letačke aktivnosti.

Letovi će se provoditi na području teritorija istočne i kontinentalne Hrvatske na visini od 10.000 metara, uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Thompson: Čitav hrvatski narod u BiH puno mi znači i nekako sam vezan uz njega

Objavljeno

na

Objavio

Na Thompsonov koncert u Širokom Brijegu, u grad s oko 30.000 stanovnika slilo se skoro dva puta više ljudi

Ovaj koncert u Širokom Brijegu uspoređujem s koncertom na splitskoj Rivi na Dan pobjede s obzirom na golemi posjet, ukupno ozračje i zajedništvo koje se silno osjećalo.

No, ovaj koncert u Širokom na blagdan Velike Gospe ima i svoju posebnu duhovnu dimenziju. Sve je odisalo onako prisno, toplo, prijateljski.

U Širokom i Hercegovini imam doista puno prijatelja i poznanika. Široki i Hercegovina te čitav hrvatski narod u BiH puno mi znače i nekako sam vezan uz njih. Posebno me veseli to da su uz pozornicu bili mladi od 12 do 18 godina i da klinci od pet godina znaju moje pjesme kazao nam je Marko Perković Thompson nakon veličanstvenog koncerta na blagdan Velike Gospe i Dana Grada Širokog Brijega održanog u samom gradskom središtu.

“Početak” za početak

Široki Brijeg nije bio dovoljno širok da bi se na njegovim ulicama mogli komotno smjestiti deseci tisuća ljudi, ne samo iz Hercegovine, i biti koliko-toliko blizu impozantnoj pozornici na kojoj je Thompson nastupio.

No, najveći dio njih našao je komadić mjesta odakle se jedva moglo dalje. U večernjim satima kolone automobila slijevale su se prema gradu, a u samo središte moglo se samo pješice.

Širokobriješka Uprava policije dobro je procijenila da valja uvesti novi režim regulacije prometa i zbog toga što se istu večer na stadionu Pecara igrala kvalifikacijska utakmica za Europsku ligu između Zrinjskog i Malmöa. Široki Brijeg, koji ima oko 30.000 stanovnika, na blagdan svoje nebeske zaštitnice i Dan Grada imao je gotovo dva puta više ljudi!

Thompson je koncert započeo pjesmom “Početak”, a nastavio pjesmama “Bog i Hrvati”, “Dolazak Hrvata”, “Neka nitko ne dira moj mali dio svemira”, “Pukni, puško”, “Bosna”, “E, moj narode”, “Vjetre s Dinare”, “Samo je ljubav tajna dvaju svjetova”, “Geni kameni“, “Iza devet sela”, “Moj Ivane”, “Prijatelji”, “Sine moj”, “Lijepa li si” i drugim hitovima, praćen desecima tisuća razdraganih fanova s rukama u zraku iz Hercegovine, Dalmacije, Bosne,Like, dijaspore… Čitave dionice pjesama razdragana publika pjevala je bez Thompsonove podrške, a netko je iz publike viknuo: Široki je otkrio tajnu dvaju svjetova!

Bilo je tu zastava sa svih strana, vidjeli smo i zastavu iz Plitvica. Thompson je zapjevao i “Hercegovinu u srcu”, svojim nastupom “zapalio” je Široki Brijeg. Tu i tamo bljesnula bi i poneka baklja iz arsenala navijačkih skupina.

No, sve je prošlo u redu i bez izgreda. Brojni su na koncert došli s djecom, nevjerojatno je to kako klinci od pet i manje godina znaju pjevati gotovo sve Thompsonove hitove pa smo uvjereni kako će ovaj glazbenik oko kojega se lome i politička koplja dugo, dugo trajati i biti sve popularniji jer na mladima i Thompsonova pjesma ostaje.

OVAKVU ERUPCIJU ODUŠEVLJENJA JOŠ NISAM DOŽIVIO, KAZAO NAM JE JEDAN IMOĆANIN

Bio sam na puno Thompsonovih koncerata, ali ovakvu erupciju oduševljenja, veselje i razdraganost publike još nisam doživio. Ma, Široki je Široki kazao je Thompsonov fan iz Imotskog. Konobari iz obližnjih kafića jedva su se nekako probijali do žednih posjetitelja.

Do 15-ak metara do pozornice nekako se probijem, a ovi blizu pozornice neka čekaju kraj koncerta reče konobar s hrpom piva u ruci. Svi su znali da će ovo biti koncert za pamćenje, koncert nad koncertima, ali mnogi su unatoč tome jednostavno ostali “paf”.

Rođen sam u Širokom i znam ga “u dušu”, ali ni u najluđim snovima nisam mogao sanjati da ću u svom gradu ovakvo nešto doživjeti, kazao nam je Anđelko Kvesić koji živi i radi u Zagrebu.

Stipe Ravić (Steve Ravic), rođen u Buhovu, filmski redatelj i producent iz Melbournea, snimao je Thompsonov koncert.

Na koncertu smo sreli puno poznanika iz čitavog svijeta, od Hollywooda u Americi do Melbournea u Australiji. Stipe Ravić (Steve Ravic), rođen u Buhovu kod Širokog Brijega, filmski redatelj i producent iz Melbournea, snimao je ovaj koncert. Sa mnom je tu i Neil Johnson, filmski producent iz Hollywooda.

Koristit ćemo kadrove sa širokobriješkog koncerta za Thompsonove nove glazbene spotove. Više sam nego zadovoljan snimljenim materijalom. Oduševljen sam, bio je zadovoljan urađenim poslom australski redatelj i producent koji se priprema za snimanje igranog filma o slikaru Charlesu Billichu. I doista. Snimke napravljene dronom uistinu su spektakularne. Dodao nam je da je već gotov televizijski spot za Thompsonov novi singl.

Gradonačelnik svima zahvalio

Nakon koncerta slavlje se nastavilo na terasama hotela Park i brojnim gradskim kafićima do dugo u noć. Komunalci su imali pune ruke posla kako bi središnji dio grada doveli u red. Gradske službe su me izvijestile da je sve funkcioniralo u najboljem redu.

Komunalci su nakon demontiranja pozornice očistili grad, redovit režim prometa uspostavljen je u ranim jutarnjim satima. Zahvaljujem svima koji su na bilo koji način dali doprinos da ovaj zahtjevan koncert protekne na veličanstven način, rekao nam je vidno zadovoljan širokobriješki gradonačelnik Miro Kraljević.

Frano Vukoja/Vecernji list BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari