Pratite nas

Gospodarstvo

Tomislav Karamarko: LNG terminal već je osigurao više od 100 milijuna eura sredstava iz EU

Objavljeno

na

The National Interest, jedan od vodećih američkih medija za nacionalne i međunarodne odnose, upravo je objavio moj članak u suradnji s Jamesom J. Carafanom, potpredsjednikom zaklade Heritage.

U članku se raspravlja o važnosti LNG terminala na otoku Krku za energetsku sigurnost i stabilnost u Hrvatskoj, regiji i Europi.

“Prošle godine, Europska unija oslanjala se na uvoz 34% plina iz Rusije, što je značajan porast u odnosu na 2015. godinu. Bugarska, Finska, Grčka, Estonija, Litva, Latvija, Srbija i Slovačka više od 60% prirodnog plina uvoze is Rusije.

Također, ured državne statistike u Nizozemskoj prošle godine je izvijestio da nedostaje 80% rezervi prirodnog plina u zemlji. Ipak, postoji način da Europa ostvari veću energetsku neovisnost uz terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku, koji već u samom početku omogućuje isporuku dvije milijarde kubičnih metara plina godišnje, čime bi opskrbljivao ne samo Hrvatsku i regiju, već i zemlje EU poput Italije i Francuske.

Na osnovu takva geostrateškog položaja, LNG terminal već je osigurao više od 100 milijuna eura sredstava iz EU. To je prepoznao i američki predsjednik Trump kada je prilikom sastanka s liderima istočne i središnje Europe podržao ovaj projekt zajedno s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović koja je reagirala na Trumpovu inicijativu.

Budući da europske zemlje ponovno ulažu u sigurnost, sveobuhvatan pristup zahtijeva alternativu ruskoj energiji.

Upravo zbog toga LNG terminal na Krku znači ne samo veliki gospodarski potencijal za Hrvatsku i Sjedinjene Države već bi mogao odigrati važnu ulogu u određivanju energetske budućnosti i regionalne stabilnosti.”

Čitavi članak pročitajte na linku

http://nationalinterest.org/feature/how-investment-croatian-gas-could-bolster-american-security-22148

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Pelješki most – Prvi strojevi stigli na gradilište

Objavljeno

na

Objavio

Stanovnici okolnih mjesta u Hrvatskoj ne kriju zadovoljstvo povodom gradnje ovog mosta zahvaljujući kojem očekuju bolju povezanost s ostatkom Hrvatske i manje gužve. Prvi strojevi i oprema kineskog konzorcija, s kojim se rade pripremni radovi, stigli su u Brijest na Pelješcu.

Nevrijeme koje je jučer pogodilo ovo mjesto zadalo je muke izvođačima radovakoji rade na njihovoj popravci. Mještani kažu takvo nevrijeme ne pamte, javlja N1.

Ja sam od 1967. ovdje, ne pamtim takvo nevrijeme. Čamac mi je potonuo, motor i sve živo. Morali su staviti bokobrane, jer da nisu stavili sve bi odletjelo s mosta, jer ovdje zna biti veliko nevrijeme, kaže Nebojša Kovačević, mještanin Komarne.

Dok se šteta ne sanira, radovi ne mogu krenuti, potvrdili su izvođači radova, koji su smješteni u Komarnoj, malom mjestu u Hrvatskoj, odakle će započeti most, koji će spojiti obalu s poluotokom Pelješac.

Tamošnji stanovnici s nestrpljenjem čekaju njegovu izgradnju.

Potreban je mome sinu koji živi u Dubrovniku već tri godine, a da ima most tamo ne bi živio, ima veliku kuću ovdje gdje može živjeti. Sedamdeset kilometara nije baš nešto preći autom, ali su dvije granice problem. Ako se izgradi jednim drugim životom ćemo živjeti, smatra Mirjana Šešelj, mještanka Komarne.

U Komarni nema dvojbe. Pelješki most donijet će im, kažu, puno koristi, bolju povezanost s ostatkom Hrvatske i manje gužve.

Za Komarnu će to značiti zaista puno, za Pelješac, sve je ovo oko 20 km bočno, lijevo-desno, za Županiju Dubrovačko-neretvansku, za sve koji prepoznaju ovu situaciju. Ovo je nešto posebno, tvrdi Martin Vujica, mještanin Komarne.

Koliko god ljudi mislili, i ja sam na početku mislio biti protiv izgradnje mosta, kao ružno će izgledati, ali stvarno je potreban. Ja sam ove godine išao više od dvadeset puta na zračnu luku u Dubrovnik, nikad ne znam hoću li pet sati prije poći ili kasnije zbog gužvi, dodaje Kovačević.

Rok za završetak gradnje mosta je tri godine. Veliki broj radnika iz Kine, već je stigao. Kako doznaje N1 smješteni su u Komarnoj, Dubokoj i na otoku Pelješac.

Profit u izgradnji Pelješkog mosta vidjeli su vlasnici nekretnina u okolnim mjestima koji još od šestog mjeseca izdaju smještaj Kinezima. Vlasnici kuća i apartmana zadovoljno trljaju ruke. A s obzirom na to da se očekuje oko 300 radnika, iz kineskog konzorcija tražili su dozvolu od Hrvatskih šuma za gradnju radničkog, kontejnerskog naselja na ulazu u Komarnu, u koji bi smjestili određeni broj radnika, prenosi Vecernji.ba.

Smješteni su kod mene u apartmanima, na početku ih je bilo oko 10-ak, sad ih je oko 30. Planira ih još dosta dolaziti, počeli smo čak i neku kinesku hranu kuhati, kaže Ivo Jerković, vlasnik vile Bili.

Prvi konkretni radovi na gradilištu očekuju se krajem rujna, kada će se s broda obaviti 17 probnih bušenja na sedam lokacija stubišta kako bi se u potpunosti odbacila mogućnost bilo kakvog iznenađenja na morskom dnu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Marić pojasnio Zakon o doprinosima

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdavko Marić u Zadru se osvrnuo na devet zakona koji su pušteni u javnu raspravu, a tiču se novog kruga najavljene porezne reforme. Najviše reakcija, ponajviše kritika, stiglo je na zakonsko rješenje o povećanju plaća predsjednika ili članova uprava tvrtki. Osvrnuo  se danas stoga, kako sam kaže, na kritike da su najavljene mjere “kontra poduzetništva”.

“Mi smo prije nekoliko dana dali sažetak svih mjera koje planiramo i predlažemo promijeniti. Prije dva dana smo pustili devet zakona u javno savjetovanje i raspravu. To je procedura gdje zainteresirana javnost,  stručna javnost, opća javnost, tko god ima pravo i mogućnost, putem portala e-savjetovanje može dati svoje komentare, kritike, prijedloge i tako dalje”, rekao je Marić, pojašnjavajući da će to trajati tri tjedna, odnosno do 6. rujna.

“Naš je zadatak u tom roku, sukladno zakonu, sve te komentare proanalizirati, i ono što se može prihvatiti uključiti u zakonske prijedloge, a ono što se ne može prihvatiti argumentirano objasniti i odbiti”, pojasnio je.

Jučer su, kaže, već dobili nekoliko komentara i putem e-savjetovanja. Jako se puno buke, kaže, u javnosti diglo oko Zakona o doprinosima, pa je zato danas odlučio kratko se obratiti i pojasniti neke stvari.

“S jedne strane moramo apostrofirati poduzetništvo. S druge strane imamo i nešto što neki smatraju poduzetništvom, a seže u sferu zlouporaba. Intencija ove konkretne promjene bila je prije svega dirati i tangirati te zlouporabe koje smo uočili u proteklim godinama”, kazao je Marić.

Iznio je zatim podatak da je oko 175.000 članova uprava, odnosno direktora različitih oblika trgovačkih društava. Od njih svega 460 prijavljeni su kao članovi uprave, a da nisu u radnom odnosu s tim poduzećem.

“S druge pak strane imamo oko 65.000 članova uprave koji su članovi uprave – i u isto vrijeme u radnom odnosu s tim trgovačkim društvom. A onaj preostali dio, nešto preko 100 tisuća, su članovi uprave i direktori koji su osigurani po nekoj drugoj osnovi – bilo da su zaposleni u drugom trgovačkom društvu, bilo da su osnovali svoj OPG, bilo da su obrtnici, paušalisti, itd. Dakle, imamo zaista jednu kompleksnu situaciju”, nastavio je.

Za one članove uprave, odnosno direktore koji su prijavljeni na puno radno vrijeme, ove zakonske izmjene nisu zapravo niti predviđene, kaže Marić. “Na njih se to ne bi trebalo ni odnositi. Ono na što ciljamo su pojavni oblici koje smo vidjeli. U prvom koraku to je bila ona situacija da se dobar dio njih prijavljivao na minimalne plaće, a ono što smo vidjeli u proteklom razdoblju je bila situacija zapravo da su bili prijavljivani na nepuno radno vrijeme. Dakle, današnje puno radno vrijeme je 40 sati tjedno. Mi dolazimo ne do teoretske, nego do jedne praktične situacije, da vi u RH za 12 minuta prijave u trgovačkom poduzeću, odnosno 48 kuna mjesečno imate pravo na puno zdravstveno osiguranje i na mirovinski staž”, objasnio je.

To je, kaže, taj element koji su između ostalog ciljali. “Jer s jedne strane imate vrlo neravnopravan položaj obrtnika dohodaša u odnosu na ove poduzetnike, u ovom slučaju članove uprave, gdje obrtnik dohodaš praktički nema nikakvih mogućnosti, nego ima zakonom propisane granice, dok s druge strane poduzetnik može biti u povoljnijem poreznom tertmanu, a koristiti ove, neću ih nazvati blagodati, zlouporabe, ali u konačnici neke elemente postojećeg poreznog zakona da bi doveo do ove situacije. Ponavljam još jednom: Zz 12 minuta dnevno, odnosno  48 kuna mjesečno, da ima u potpunosti pravo na zdravstveno osiguranje, odnosno mirovinski staž. Još jednom apostrofiram – za one koji su prijavljeni u punom radnom odnosu , u punom radnom vremenu, ove zakonske izmjene – ako i nisu možda jasno precizirane, do vladine odnosno saborske procedure to ćemo izregulirati, siguran sam da za njih neće biti nikakvih problema”, rekao je minsitar Marić.

“Za prave male i srednje poduzetnike, one koji su prijavljeni na puno radno vrijeme samo u tom poduzeću, i vrijedno privređuju, odnosno bave se poduzetništvom u Hrvatskoj, neće biti nikakvog problema”, poručio je.

S Marićem su bili predsjednica saborskog odbora za financije Grozdana Perić i Branko Dukić, zadarski gradonačelnik. (hrt)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari