Pratite nas

Gospodarstvo

Tomislav Karamarko: LNG terminal već je osigurao više od 100 milijuna eura sredstava iz EU

Objavljeno

na

The National Interest, jedan od vodećih američkih medija za nacionalne i međunarodne odnose, upravo je objavio moj članak u suradnji s Jamesom J. Carafanom, potpredsjednikom zaklade Heritage.

U članku se raspravlja o važnosti LNG terminala na otoku Krku za energetsku sigurnost i stabilnost u Hrvatskoj, regiji i Europi.

“Prošle godine, Europska unija oslanjala se na uvoz 34% plina iz Rusije, što je značajan porast u odnosu na 2015. godinu. Bugarska, Finska, Grčka, Estonija, Litva, Latvija, Srbija i Slovačka više od 60% prirodnog plina uvoze is Rusije.

Također, ured državne statistike u Nizozemskoj prošle godine je izvijestio da nedostaje 80% rezervi prirodnog plina u zemlji. Ipak, postoji način da Europa ostvari veću energetsku neovisnost uz terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku, koji već u samom početku omogućuje isporuku dvije milijarde kubičnih metara plina godišnje, čime bi opskrbljivao ne samo Hrvatsku i regiju, već i zemlje EU poput Italije i Francuske.

Na osnovu takva geostrateškog položaja, LNG terminal već je osigurao više od 100 milijuna eura sredstava iz EU. To je prepoznao i američki predsjednik Trump kada je prilikom sastanka s liderima istočne i središnje Europe podržao ovaj projekt zajedno s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović koja je reagirala na Trumpovu inicijativu.

Budući da europske zemlje ponovno ulažu u sigurnost, sveobuhvatan pristup zahtijeva alternativu ruskoj energiji.

Upravo zbog toga LNG terminal na Krku znači ne samo veliki gospodarski potencijal za Hrvatsku i Sjedinjene Države već bi mogao odigrati važnu ulogu u određivanju energetske budućnosti i regionalne stabilnosti.”

Čitavi članak pročitajte na linku

http://nationalinterest.org/feature/how-investment-croatian-gas-could-bolster-american-security-22148

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Hrvatska lani zabilježila prvi suficit otkako se prate ti podaci!

Objavljeno

na

Objavio

Višak opće države iznosio je u Hrvatskoj u 2017. godini 2,7 milijardi kuna, što je prvi suficit otkad se prate ti podaci, dok je udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) pao na 78 posto, na najnižu razinu od 2012., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Izvješće o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države, objavljeno u petak, pokazuje da je u 2017. suficit konsolidirane opće države iznosio 2,75 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a, dok je godinu ranije zabilježen deficit od 3,2 milijarde kuna, odnosno 0,9 posto BDP-a.

To je prvi suficit opće države od 2002. godine, otkad se prate ti podaci. DZS je objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 78 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine.

Doduše, dug od 283,3 milijarde kuna veći je za 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto u odnosu na kraj 2016.

No, kako je gospodarstvo lani poraslo brže, za 2,8 posto u odnosu na 2016. godinu, pao je i udjel javnog duga u BDP-u, i to za 2,6 postotnih bodova u odnosu na kraj 2016., kada je iznosio 80,6 posto BDP-a.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Izraelci najavljuju velika ulaganja u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH

Nabava izraelskih aviona za sobom će povući cijeli niz investicija na hrvatskom tržištu.

Dok čekaju potpis na ugovor, Izraelci otvoreno najavljuju izgradnju tvornice streljiva, pilotsku školu, partnerstvo u remontnom zavodu u Velikoj Gorici. S hrvatskom delegacijom koja se nalazi u Izraelu još uvijek je i reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Pezo Moskaljov.

Pametna kaciga pilotu omogućuje da iz kabine vidi na samo cijelu okolinu, već mu olakšava slijetanje i sve prepreke. I to je samo mali dio ponude koja na krilima izraelskih aviona treba stići u Hrvatsku.

“Uvjeravam vas da smo vrlo ozbiljni i izvršit ćemo sve obveze iz pisma namjere”, poručuje Adrian Zanescu, potpredsjednik za industrijsku suradnju tvrtke Elbit.

Od čak 700 tvrtki, koje rade za izraelsku vojsku, oni su najveći. Domaćini poznati kao trgovci ne gube vrijeme.

“Ono što je logično je da će oni sebi pojeftiniti i pojednostaviti ono na što su se obvezali; prije nego avioni dođu izići će s konkretnim koracima i ugovorima između tvrtke A i B”, kaže pukovnik Željko Ninić.

No, sve dok dvije države ne potpišu onaj ključni ugovor, ne mogu se ni dogovoriti poslovi već sada procijenjeni od 3 do 4 milijarde kuna.

Komunikacijski uređaji, ulaganja u cyber sigurnost, škola za obuku pilota… Izraelci žele graditi i tvornicu streljiva. U Velikoj Gorici bio bi regionalni centar za održavanje zrakoplova.

“Ovo je samo vrh sante koja za sobom vuče mnogo toga u vidu znanja i tehnologije, primarno i ulaganja u gospodarstvo”, smatra profesorica Doris Novak iz Zavoda za aeronautiku Fakulteta prometnih znanosti.

Prvi poslovi, na kojima bi svi koji budu u igri mogli profitirati, otvaraju oko 800-injak novih radnih mjesta.

Slijedeći tjedan Hrvatska će biti domaćin izraelskoj delegaciji, koja će u Zagrebu boraviti tri dana i obići naše hangare i provjerit će našu infrastrukturu za prihvat zrakoplova F-16 i vidjeti zapravo gdje treba uložiti novac.

Ako sve bude po planu, Hrvatska i Izrael bi međudržavni ugovor trebale potpisati već najesen, piše dnevnik.hr

 

Hrvatski pilot Željko Ninić prvi isprobao avione F-16 koje kupujemo u Izraelu (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati