Pratite nas

Komentar

Tomislav Karamarko o ‘Kockici’: ‘Poslat ćemo svećenika da to malo raskuži’

Objavljeno

na

Možda bi se kompleks na Pantovčaku mogao dijelom pretvoriti u veliki kongresni centar koji Zagrebu nedostaje, pa bi na taj način mogli i zaraditi. A dio bi se mogao iskoristiti i za neke druge namjene – istaknuo je šef HDZ-a Tomislav Karamarko, koji se našalio zbog toga što bi buduća Vlada HDZ-a i Mosta mogla biti u zgradi u kojoj je nekad bio Centralni komitet, piše jutarnji list

[ad id=”68099″]

Ma, poslat ćemo svećenika da malo raskuži. Ali, kažem, ne mora to biti Kockica – istaknuo je Karamarko.

U Uredu predsjednice pozdravili su ideju o mogućem preseljenju u Banske dvore.

Ugodno smo iznenađeni tim prijedlogom. Kao što smo više puta naglašavali, predsjednica ne odustaje od ideje preseljenja i pri tome će se, prije svega, voditi time da troškovi budu što manji – rekao nam je Luka Đurić, glasnogovornik Ureda predsjednice. Dodao je i da će nalazi Povjerenstva za preseljenje, koje je trebalo ispitati rezidenciju u Visokoj, ali i mogućnosti smanjenja kompleksa Pantovčak, uskoro biti gotovi. Povjerenstvo za preseljenje svoje bi nalaze trebalo poslati Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, DUDDI-ju, koje bi potom trebalo odrediti koja je nekretnina odgovarajuća. Grabar-Kitarović još je u kampanji isticala da se želi preseliti u Visoku, pa je Vlada i prije inauguracije tu rezidenciju dala na upravljanje njenom Uredu. Već tada u krugovima bliskim predsjednici navodilo se da je taj postupak proveden mimo procedure, a sada bi, kako doznajemo, buduća Vlada odluku o preseljenju u Visoku mogla proglasiti nezakonitom.

– U cijelom tom postupku postoji element nezakonitosti. DUDDI je to predložio bez da je Ured predsjednice to zatražio, što je mimo zakona – rekao je izvor blizak Pantovčaku. A ta odluka o preseljenju u Visoku, kako doznajemo, nikad nije stigla na Pantovčak, niti je obavljena primopredaja.

Od izvora bliskih predsjednici doznajemo i da Grabar Kitarović nije odustala od ideje smanjenja Ureda te troškova, ali da se čekalo preseljenje. Smanjenje troškova prije svega će se odnositi, doznajemo, na manje osiguranje. Naime, preseli li se predsjednica u Banske dvore, smanjit će se i broj pripadnika Počasne bojne koji su sada na Pantovčaku. No, ti pripadnici neće ostati bez posla, nego će biti vraćeni u sastav Oružanih snaga.

U Banskim dvorima, prema neslužbenim podacima, trenutno radi stotinjak zaposlenika u 85 radnih soba. Radna površina kompleksa na Trgu svetog Marka je oko 2200 četvornih metara, dok je ukupna površina sa svim svečanim dvoranama, restoranom, WC-ima, podrumima i hodnicima oko 5000 četvornih metara.

Osim Ureda predsjednika Vlade, u Banskim dvorima se nalazi i Glavno tajništvo Vlade sa svim pratećim službama, Ured za zakonodavstvo, Ured za protokol te uredi potpredsjednika Vlade s pripadajućim resornim koordinacijama.

To znači da bi se Ured predsjednice, koji sada broji 140 zaposlenika, komotno mogao preseliti u Banske dvore. Naime, ako podijelimo ukupnu površinu radnog prostora s brojem zaposlenih, ispada da bi djelatnici Ureda predsjednice u Banskim dvorima na raspolaganju imali prosječno 15,7 metara četvornih po zaposlenom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Kuljiš se obrušio na Škoru: Nisam odavno u hrvatskoj politici vidio toliki nesrazmjer programa i osobe

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički izbori potkraj godine mogli bi biti najzanimljiviji do sada. Posebno se na političkoj sceni zahuktalo nakon objave kandidature pjevača Miroslava Škore. Nekoliko dana prije isto je učinio Zoran Milanović. Još se čeka odluka aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Ove teme komentirao je politički komentator, novinar Denis Kuljiš.

– Mene dosta začudilo da je Škoro išao s tom platformom gdje je on zapravo prepisao kompletno ustavna rješenja 5. republike. Znači one ovlasti koje je dobio Charles de Gaulle kad je francuska vojska doslovce izvršila državni udar zbog situacije u Alžiru, 1958. godine.

– Ja ne vidim da je kod nas situacija takva da bi prvi mehanizirani gardijski zdrug došao tu na političku pozornicu i nametnuo taj tip predsjedničkih ovlasti koji zapravo dokida Republiku. 5. francuska republika nije demokratska republika u smislu parlamentarne demokracije. Tamo predsjednik imenuje premijera, parlament ima samo zakonodavnu moć, nema izvršnu.

– To je više nego predsjednički sustav. To je tip ovlasti koje nije imao Tuđman.

– Osnovno u tim ovlastima je da on supotpisuje zakone. To je imao drug Tito. On je supotpisivao svaki zakon koji je donosila savezna skupština. I imao je pravo izdavati svoje ukaze. Dobro to Škoro nije rekao, ali zapravo ove referendumske ovlasti su isto što i ukazi. Znači ako dovoljno skineš cenzus za održavanje referenduma onda možeš kupiti na bilo kojem pitanju 10 000 ljudi koji će potpisati bilo kakvu referendumsku inicicjativu, onda to daš na referendum na koji izađe 17 posto ljudi i onda ako je 50 posto ZA ti imaš zakonodavnu incijativu. Znači to je isto kao da izdaješ ukaze. To je sve skupa jedan monstruozni koncept stvaranja personalne vlasti u demokratskoj parlamentarnoj državi.

– To je zapravo i Josipovićev koncept i program koji je sad produbljen i radikaliziran.

– Mislim da u Hrvatskoj ne može pobijediti personalna diktatura, demokratsko parlamentrano uređenje. Mi smo imali predsjednički sustav koji je imao jedan oblik autoritarne vlasti sa svim ovlastima u rukama predsjednika Tuđmana, ali on je napravio tu državu, on je napravio te zakone. On je to sve sam složio kako je njemu pasalo. A onda poslije više nije bilo potrebe. Nije bilo rata, nije se pravila država od nule.

– Ja razumijem da je Tuđman to imao u ratu. Razumijem da je Charles de Gaulle to dobio isto u Alžirskom ratu, ali ne razumijem zašto bi pjevač iz Slavonije dobio takve ovlasti u miru. I to u Europi gdje dominira demokratski ustroj. Takav oblik personalizacije vlasti imate samo u Srbiji, Crnoj Gori, Republici Srpskoj. Ali kad gledate te likove koji imaju tamo tu vlast oni su izraz lokalne politike. I to su ljudi od 2 metra koji nemaju poziciju. Škoro se ne uklapa u taj opis.

– Ja nemam ništa protiv da on bude predsjednik, ali imam protiv da bude diktator.

– Koliko ja vidim predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nije izašla s objavom kandidature. Ja ne vidim da ona izlazi. Valjda će izaći ali nigdje nisam vidio da je rekla da hoće. Očito je neki problem. Kad ona izađe onda ćemo moći pričati o izbornoj utakmici. Zasad imamo tri kandidata.

– Ne radi se o tome što želi HDZ i što želi Plenković. Pitanje je što ona želi.

– Ja nisam vidio ni jednu izjavu ili gestu koja bi upućivala na to da je ona u kampanji i da se sprema izaći na izbore.
– Mislim da ona ima jako dobru mogućnost nastupa na izborima i pobjede na njima, ako se drži dalje od politike. Da promovira ovaj svoj nastup simpatične žene, obitelj, opće vrijednosti, znači da se kloni politike.

– Milanović je u jednoj vrlo snažnoj poziciji jer cijelo lijevo građansko tijelo nema za koga glasati. On je populist.

– Kolakušić će bazirati kampanju na reviziji zakonodavstva i ovršnim zakonima. To je strahovito moćna platforma koja će mu donijeti znatan broj glasova.

– Ako Kolinda Grabar-Kitarović ide ona bi se trebala držati svog vlastitog biračkog tijela. Gospođe, razne žene. To je njezina primarna obiteljska publika. A Škorina su desničari. Njih nema puno. 15 posto svugdje u Europi, ne vidim da bi u Hrvatskoj bilo drugačije.

– Škoro je desničar s mekanim glasnom. Ne vidim kod njega velik politički potencijal i ne znam što su se svi odjednom za njega zapalili. Nisam davno u hrvatskoj politici vidio toliki nesrazmjer programa i osobe, tj. političke ideje koju iznosi iljudi koje mobilizira i onoga što on objektivno jest. Ja mislim da on nije nikakav ektremist, mislim da se s njim možeš sve dogovoriti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. donio dvije važne odluke

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. donio dvije važne odluke – Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske te Ustavnu odluku o suverenosti i samostalosti Republike Hrvatske.

Prije početka same sjednice Ivica Račan (SKH-SDP) predložio je amandman Vladimiru Šeksu, tada predsjedniku Ustavne komisije, a u kojemu je tražio da se Hrvatska proglasi suverenom i samostalnom državom te da se pokrene postupak razdruživanja, ali i da se istovremeno pokrene postupak udruživanja u novi savez jugoslavenskih republika.

Vladimir Šeks amandman je odbio uz obrazloženje da nakon 70 godina Hrvatska definitivno izlazi iz Jugoslavije i da narod ne namjerava sada ponovno ulaziti u novu.

Nakon toga, zastupnici SDP-a demonstrativno napuštaju Sabor, a i onaj dio koji je ostao glasovao je većinski protiv nezavisnosti Republike Hrvatske.

Kada su odluke napokon usvojene, tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan uskliknuo je: “Rođena je država Hrvatska! Neka joj je dug i sretan život!”

Iz govora predsjednika Tuđmana:

“Mi ne možemo više podržavati život u zajedničkoj državi, u kojoj postoji neprekidna, pritajena i javna agresija, patološka mržnja i zloća prema svemu izvornome hrvatskom. U državnoj zajednici, u kojoj smo suočeni s uzastopnim prijetnjama upotrebe sile, kako one zajedničke, tako i ilegalne u obliku buntovništva i terorizma. Proglašujući samostalnost Hrvatske, mi činimo isto ono što i svi narodi svijeta na putu postizanja svoje neovisnosti i to iz istih, prirodnih i vrhonaravnih razloga.”

“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari