Pratite nas

Komentar

Tomislav Karamarko o ‘Kockici’: ‘Poslat ćemo svećenika da to malo raskuži’

Objavljeno

na

Možda bi se kompleks na Pantovčaku mogao dijelom pretvoriti u veliki kongresni centar koji Zagrebu nedostaje, pa bi na taj način mogli i zaraditi. A dio bi se mogao iskoristiti i za neke druge namjene – istaknuo je šef HDZ-a Tomislav Karamarko, koji se našalio zbog toga što bi buduća Vlada HDZ-a i Mosta mogla biti u zgradi u kojoj je nekad bio Centralni komitet, piše jutarnji list

[ad id=”68099″]

Ma, poslat ćemo svećenika da malo raskuži. Ali, kažem, ne mora to biti Kockica – istaknuo je Karamarko.

U Uredu predsjednice pozdravili su ideju o mogućem preseljenju u Banske dvore.

Ugodno smo iznenađeni tim prijedlogom. Kao što smo više puta naglašavali, predsjednica ne odustaje od ideje preseljenja i pri tome će se, prije svega, voditi time da troškovi budu što manji – rekao nam je Luka Đurić, glasnogovornik Ureda predsjednice. Dodao je i da će nalazi Povjerenstva za preseljenje, koje je trebalo ispitati rezidenciju u Visokoj, ali i mogućnosti smanjenja kompleksa Pantovčak, uskoro biti gotovi. Povjerenstvo za preseljenje svoje bi nalaze trebalo poslati Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, DUDDI-ju, koje bi potom trebalo odrediti koja je nekretnina odgovarajuća. Grabar-Kitarović još je u kampanji isticala da se želi preseliti u Visoku, pa je Vlada i prije inauguracije tu rezidenciju dala na upravljanje njenom Uredu. Već tada u krugovima bliskim predsjednici navodilo se da je taj postupak proveden mimo procedure, a sada bi, kako doznajemo, buduća Vlada odluku o preseljenju u Visoku mogla proglasiti nezakonitom.

– U cijelom tom postupku postoji element nezakonitosti. DUDDI je to predložio bez da je Ured predsjednice to zatražio, što je mimo zakona – rekao je izvor blizak Pantovčaku. A ta odluka o preseljenju u Visoku, kako doznajemo, nikad nije stigla na Pantovčak, niti je obavljena primopredaja.

Od izvora bliskih predsjednici doznajemo i da Grabar Kitarović nije odustala od ideje smanjenja Ureda te troškova, ali da se čekalo preseljenje. Smanjenje troškova prije svega će se odnositi, doznajemo, na manje osiguranje. Naime, preseli li se predsjednica u Banske dvore, smanjit će se i broj pripadnika Počasne bojne koji su sada na Pantovčaku. No, ti pripadnici neće ostati bez posla, nego će biti vraćeni u sastav Oružanih snaga.

U Banskim dvorima, prema neslužbenim podacima, trenutno radi stotinjak zaposlenika u 85 radnih soba. Radna površina kompleksa na Trgu svetog Marka je oko 2200 četvornih metara, dok je ukupna površina sa svim svečanim dvoranama, restoranom, WC-ima, podrumima i hodnicima oko 5000 četvornih metara.

Osim Ureda predsjednika Vlade, u Banskim dvorima se nalazi i Glavno tajništvo Vlade sa svim pratećim službama, Ured za zakonodavstvo, Ured za protokol te uredi potpredsjednika Vlade s pripadajućim resornim koordinacijama.

To znači da bi se Ured predsjednice, koji sada broji 140 zaposlenika, komotno mogao preseliti u Banske dvore. Naime, ako podijelimo ukupnu površinu radnog prostora s brojem zaposlenih, ispada da bi djelatnici Ureda predsjednice u Banskim dvorima na raspolaganju imali prosječno 15,7 metara četvornih po zaposlenom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Davor Dijanović: Orban na udaru bruxelleskoga mainstreama

Objavljeno

na

Objavio

Što bruxellskome mainstreamu smeta kod mađarskog državnika Viktora Orbana?

Kako su izvijestili mediji, Europska pučka stranka (EPP) jučer je iz svojih redova suspendirala stranku Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana, što znači da stranka ne može sudjelovati na sastancima EPP-a, nema pravo glasa i pravo predlaganja kandidata za bilo kakve dužnosti.

Prema rješenju o suspenziji, odbor za procjenu će pratiti ispunjava li Fidesz uvjete koje je postavio Mafred Weber, šef EPP-ova kluba u Europskom parlamentu, i deklaracija EPP-a s kongresa u Helsinkiju krajem prošle godine. Ono što EPP zamjera Orbanu odnosi se na „kampanju protiv Bruxellesa“ i na problem protjerivanja Srednjoeuropskog sveučilišta iza Budimpešte.

Nakon jučerašnje suspenzije, vrijedi se zapitati: čime se je to Orban zaista toliko zamjerio EPP-ovcima da su ga pred europske izbore odlučili suspendirati iz svojih redova?

1.) Kao suverenist Orban se zalaže za Europsku uniju (EU) kao zajednicu suverenih i ravnopravnih država. Nasuprot tome konceptu stoje federalisti u Berlinu i Parizu koji podupiru koncept EU-a kao superdržave. Ishod europskih izbora koji su pred nama u bitnome će odrediti u kojem će smjeru krenuti EU. Inzistiranje na federativnom načelu i državnosti EU-a moglo bi u konačnici dovesti do raspade te tvorevine.

2.) Orban je veliki kritičar i protivnik masovnih i nekontroliranih migracija i na neki način rodonačelnik protuimigrantske politike. Evocirajući događaje iz mađarske povijesti, on upozorava na to da će masovne migracije uništiti europski identitet i u perspektivi dovesti do islamizacije europskog kontinenta. Statistički podatci i događanja u državama poput Francuske, Njemačke, Švedske, Nizozemske, Belgije ili Velike Britanije daju mu za pravo.

Već danas postoje dijelovi navedenih država koji sliče na Bliski istok i s Europom nemaju baš nikakve veze. Prema anketi Ipsosa, koju je 4. veljače objavio časopis L’Obs 33,2 posto srednjoškolaca u Francuskoj izjašnjava se kršćanima, a 25,5 posto muslimanima. Već danas EU, koja je proteklih godina unutar svojih granica primila milijune muslimana, strahuje od zamjeranja muslimanima, pa se tako boji dati azil pakistanskoj kršćanki Asiji Bibi. Orban ne želi ponavljati sulude politike zapadnih država i na području srednjoistočne Europe.

3.) Orban je uskratio gostoprimstvo srednjoeuropskom sveučilištu i njegovu osnivaču Georgu Sorosu kojeg optužuje za financiranje i podupiranje masovnih i ilegalnih migracija. Prema Orbanu, Soros koristi „predatorske nevladine organizacije“ kako bi preplavio Europu migrantima i stvorio „transnacionalno carstvo“.

4.) Orban smatra da se Europa mora temeljiti na kršćanskim vrijednostima na kojima je uvijek počivala. Kršćanstvo je „posljednja nada Europe“ i „ako ne zaštitimo našu kršćansku kulturu izgubit ćemo Europu, ona više ne će pripadati Europljanima“. Spas za Europu su prokušane kršćanske vrijednosti koje su ju učinile onakvom kakva je nekada bila – moćna i jaka.

5.) Nasuprot modernome transrodnom antropološkom inženjeringu, Orban se zalaže za jake i brojne obitelji. Nedavno su uvedene nove mjere za obitelji s najmanje dvoje djece kako bi im se pomoglo da kupe vlastiti dom, subvencije za kupnju automobila i oslobađanje poreza za žene koje podižu najmanje četvero djece. Žene mlađe od 40 godina koje sklope prvi brak mogu dobiti zajam od deset milijuna forinta (36.000 eura). Trećina zajma oprašta se kada se rodi drugo dijete, a cijeli je otpisan nakon rođenja trećeg djeteta.

Sa stavovima i vrijednostima koje zagovara (a u njih treba ubrojiti i antikomunizam), Orban je dijametralna suprotnost današnjega europskog „mainstreama“ i bilo je samo pitanje vremena kad će ga EPP suspendirati iz svojih redova.

Iako je u Mađarskoj neosporno razvio klijentelističku mrežu koja mu osigurava vlast, Orban se može pohvaliti i s ekonomskim uspjesima pa država bilježi vrlo pristojne stope ekonomskog rasta, izvoz raste, nezaposlenost pada, a još pred nekoliko godina isplaćen je kredit uzet od MMF-a koji je poslan kući.

Sve u svemu, Orban je političar koji uživa potporu mađarskog naroda, koji sluša bilo svoga naroda (za razliku od tzv. mainstream tzv. elita koje preziru mišljenje naroda) i čija će se upozorenja o migracijama i europskome identitetu u budućnosti nesumnjivo pokazati proročanskima.

Davor Dijanović/HKV

Europska pučka stranka (EPP) suspendirala mađarski Fidesz

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Marko Ljubić: Karadžić i marginalizacija hrvatske žrtve

Objavljeno

na

Objavio

Slušajući komentare na presudu Karadžiću, pogotovo u emisiji HRT Otvoreno, koja je još jednom poslužila za promociju bošnjačkih i antifa stajališta, dakle u duhu ignoriranja islamističke prirode bošnjačke politike u Bosni i Hercegovini, čovjek se mora zapitati. Je li se službena Hrvatska svela na nekakvog promotora i zaštitnika bošnjačke žrtve?

Ispada da bi Karadžić bio prihvatljiv Hrvatima da nije počinio zločine nad Bošnjacima. Tek na samoj margini se spomenu i njegovi/srpski zločini prema Hrvatima. Dominiraju priče o Srebrenici, zločini nad muslimanskim življem, potresne izjave i suze, priča o pravdi i pravednosti muslimanskih/bošnjačkih žrtava.

Na taj se način priča o BiH svjesno gura u naručje bošnjačke baštine, a time i povlaštenog bošnjačkog političkog prava. Ako sud u Haagu i političke silnice u njegovoj pozadini imaju takve krajnje namjere, a očito imaju, Hrvatska nikako ne bi trebala biti nijemi promatrač ili čak dionik u razvoju takvih konačnih ciljeva.

Karadžić baštini progon gotovo 200 tisuća Hrvata te smrt tisuća. Karadžić je uz to integralan dio ukupnog zločinačkog projekta, primarno usmjerenog protiv životnih i strateških interesa hrvatskog naroda. To što sud u Haagu tome nije davao značaj iz posve političkih razloga, ne bi smio biti razlog pristajanja na zaborav hrvatske politike i medija. Uz to pristajanje, pristajemo i na pretežito bošnjačko pravo na BiH, što nije ništa manje zloćudno od posljedica Karadžićevog zločina.

 

Ante Nazor: Rat se vodio zbog toga da svi Srbi žive u istoj državi, da to obuhvati velik dio Hrvatske i gotovo cijelu BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari