Pratite nas

Politika

Tomislav Karamarko: Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište

Objavljeno

na

Kako ja to mogu ustavnom tužbom protiv jedne odluke izvršiti “udar” na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa?!

Zamolio sam svoje pravne zastupnike, gospođu Vesnu Alaburić i gospodina Ivu Farčića, da mi objasne kakvu su to ustavnu tužbu napisali i u kakav su me to “udar” na Povjerenstvo “uvalili”. Evo što su mi odgovorili:

Medijski komentari o Vašem navodnom “udaru” na Povjerenstvo odnose se samo na osporavanje dijela odluke Povjerenstva kojim se utvrđuje da ste propustom deklariranja svojih ranijih poslovnih odnosa s Josipom Petrovićem “počinili povredu načela djelovanja” iz čl.5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Mi u tužbi tvrdimo da Zakon ne propisuje sankciju utvrđenja “povrede načela djelovanja” i da Povjerenstvo nije Zakonom ovlašteno odlučivati o kršenju “načela djelovanja” kao samostalnoj/posebnoj povredi Zakona, pa da stoga odluka nije temeljena na Zakonu.

Znam da je spominjanje propisa zamorno, ponekad čak i pravnicima, ali ću Vam ipak ukratko prezentirati relevantne zakonske odredbe:

(I) Zakon u članku 5. navodi određena načela djelovanja dužnosnika (dužnost treba obavljati časno, pošteno, savjesno, odgovorno, nepristrano; čuvajući vjerodostojnost i dostojanstvo dužnosti i povjerenje građana; ne koristeći javnu dužnost za osobne probitke, a građani imaju pravo biti informirani o ponašanju dužnosnika koje je u vezi s obnašanjem dužnosti).

(II) Člankom 42. stavak 1. Zakon utvrđuje da Povjerenstvo može izreći (samo) tri vrste sankcija za povredu odredaba Zakona: opomenu, obustavu isplate dijela plaće i javno objavljivanje odluke. Zakon, dakle, ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima bi “samo” deklariralo povredu nekog načela djelovanja ili neke zakonske odredbe.

(III) Stavkom 2. članka 42. Zakon propisuje koja se sankcija može izreći za povredu pojedine od taksativno nabrojenih zakonskih odredbi. Članak 5., koji utvrđuje načela djelovanja, uopće se ne spominje u tom kontekstu, što znači da se za povredu tih načela ne može izreći nikakva sankcija.

U spomenutim načelima djelovanja dužnosnika nema ničeg posebno spornog. Radi se o uopćenim, općeprihvaćenim načelima političkog djelovanja. Netko bi se stoga mogao zapitati: ako su načela zapisana u Zakonu, zašto Povjerenstvo ne bi imalo pravo utvrđivati povredu tih načela? Odgovor je vrlo jednostavan: zato što to proturječi jednom temeljnom pravnom načelu – načelu zakonitosti. To pravno “načelo svih načela” temelj je vladavine prava.

Ono, uz ostalo, zahtijeva da (i) svaka sankcija izrijekom bude propisana javno dostupnim zakonom i (ii) da zakon bude dostatno precizan i predvidljiv kako bi mu građani mogli prilagoditi svoje ponašanje.

Dakle, zahtijeva se određena nomotehnička kvaliteta pravne norme, kako u pogledu sadržaja kažnjivog ponašanja tako i u pogledu sankcija. A takva norma o načelima djelovanja dužnosnika u Zakonu ne postoji.

Osim toga, za tijela javne vlasti vrijedi pravno pravilo da mogu raditi samo i isključivo ono za što su propisima ovlaštena, za razliku od građana, kojima je dopušteno sve osim onog što je izričito zabranjeno.

Zato, ako Zakon izričito ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima utvrđuje povredu načela djelovanja dužnosnika, Povjerenstvo tako nešto ne smije činiti.

Nekoliko riječi o tome može li se utvrđenje neke relevantne činjenice smatrati sankcijom. U pravu nema dvojbe da takvo utvrđenje ima odgovarajući pravni učinak.

Deklaratorno utvrđenje o neetičkom ili nečasnom postupanju dužnosnika predstavlja veću društvenu stigmu od izricanja bilo koje druge sankcije (izrijekom) propisane Zakonom (opomena, obustava isplate dijela mjesečne plaće i javno objavljivanje odluke Povjerenstva). Reakcije javnosti to nedvojbeno potvrđuju. Zato takva deklaracija po svojoj pravnoj naravi jest sankcija.

Načela djelovanja dužnosnika iz članka 5. Zakona važna su za tumačenje Zakona, ali nikako ne mogu biti samostalna/posebna osnova za izricanje bilo kakvih sankcija/utvrđenja.

Zakon regulira situacije sukoba interesa, njegovog spriječavanja i razriješavanja. Taj Zakon ne predstavlja etički kodeks dužnosnika (niti mu je to svrha), pa posljedično ni Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište.

Ipak, dakle, nisam “izvršio udar” na Povjerenstvo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Šeparović: Na čelu Povjerenstva za sukob interesa trebao bi biti šef Vrhovnog suda

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kazao je u razgovoru za Jutarnji list da bi na čelu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa trebao biti šef Vrhovnog suda, a u Povjerenstvu bi trebala biti po dva člana koje predlažu oporba i dva parlamentarna većina.

“S obzirom na važnost odluka koje donose, da one izravno utječu na političke odnose, možda bi trebalo razmisliti da se po uzoru na Državno izborno povjerenstvo u budućnosti Povjerenstvo za utvrđivanje sukoba interesa izabere tako da u njemu budu dva člana koja je predložila oporba i dva koja je predložila parlamentarna većina čime bi odluke Povjerenstva dobile dodatni legitimitet, a da predsjednik Povjerenstva bude predsjednik Vrhovnog suda po položaju.

Možda bi to, uz precizniji zakon s jasnijim ovlastima Povjerenstva, pridonijelo smirivanju tenzija kojima svjedočimo, ali i boljem razumijevanju rada Povjerenstva i njihovih odluka”, kazao je Šeparović za Jutarnji list.

Osim što je iznio svoje mišljenje o mogućem sastavu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa nakon što je Ustavni sud usvojio tužbu bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, Šeparović je za Jutarnji list govorio i o nedavnim ustavnosudskim odlukama, među kojima je i ona što vukovarsku vlast obvezuje da proširi opseg prava srpske manjine.

“Vukovar je specifična sredina, tamo su specifične okolnosti i to se mora uzeti u obzir. Stoga je Ustavni sud u odluci iz 2014. godine, kada je odlučivao o referendumskom pitanju, utvrdio da Gradsko vijeće mora voditi računa o pravima nacionalne manjine, ali i o potrebama većinskog hrvatskog naroda koje izviru iz još živih posljedica velikosrpske agresije s početka devedesetih. Isto smo ponovili i u ovoj odluci. Istaknuli smo nužnost dijaloga. imajući u vidu da se prava srpske nacionalne manjine moraju postupno širiti. No. istodobno smo naglasili da se odluka o tome ne može odgađati unedogled”, kazao je Šeparović.

Dodao je i da o tome ne želi polemizirati s gradonačelnikom Vukovara Ivanom Penavom, kao ni s njegovim zamjenikom iz reda srpske nacionalne manjine koji je odluku nazvao kozmetičkom.

“Ustavni sud očekuje odgovorno i razumno ponašanje prvenstveno gradonačelnika i gradskog vijeća, kao i da se naša odluka provede. U državi vladavine prava nezamislivo je da se odluke Ustavnog suda ne bi poštovale jer bi to vodilo u kaos. Od Vlade očekujemo da osigura njeno provođenje”, ustvrdio je Šeparović.

Na pitanje kako je doživio reakciju predsjednice Republike na ovu odluku Šeparovićje kazao da od državnih dužnosnika očpekuje jasnu i nedvosmislenu izjavu da se odluke Ustavnog suda moraju poštivati i provoditi.

Iako nije želio komentirati programe predsjedničkih kandidata na pitanje o najavi Miroslava Škore o izmjenama Ustava Šeparović je kazao kako je “nezamislivo da bi u državi vladavine prava bilo moguće Ustav donijeti na referendumu”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Čak troje bivših SDP-ovaca podržalo rekonstrukciju Vlade

Objavljeno

na

Objavio

Troje bivših SDP-ovaca koji su tu stranku napustili prošle ili početkom ove godine glasalo je za nove ministre i potpredsjednike Vlade.

Učinio je to Siniša Varga koji je SDP, stranku koja ga je u Milanovićevoj Vladi lansirala na dužnost ministra zdravstva, napustio u ožujku ove godine.

Za rekonstrukciju HDZ-ove koalicijske vlade glasala je i dugogodišnja SDP-ovka Milanka Opačić koja je stranku napustila u rujnu prošle godine te bivši SDP-ov požeško slavonski župan Zdravko Ronko koji je stranačku iskaznicu vratio u svibnju prošle godine, piše Jutarnji List.

Ana Komparić Devčić koja je napustila SDP u prosincu prošle godine, nije se pojavila na  izvanrednoj saborskoj sjednici na kojoj se glasalo o rekonstrukciji Vlade.

Siniša Varga zasad se nije pridružio ni jednom saborskom klubu dok je ostalo troje SDP-ovaca nakon izlaska iz SDP-a priključilo saborskom klubu Bandićeve stranke.

Potvrđeni novi ministri i dva potpredsjednika Vlade

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari