Pratite nas

Komentar

Tomislav Karamarko: Pusić je loš kandidat loše vlade, ali će imati tehničku potporu

Objavljeno

na

Predsjednik HDZ-a i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko rekao je u nedjelju da Vesna Pusić kao kandidatkinja za glavnu tajnicu UN-a nije njihov izbor i on osobno za nju nikada ne bi glasovao, ali će imati tehničku potporu Vlade jer prema vani, kazao je, moramo biti civilizirani.

[ad id=”93788″]

Ističući kako Pusić nije njihov izbor, Karamarko je kazao da je ona loš kandidat prošle loše vlade.

“Vesna Pusić izbor je prošle Vlade, ne naš. Minimum civiliziranog odnosa prema toj situaciji je da je nećemo sprječavati niti će joj se zatvarati vrata hrvatskih predstavništava u inozemstvu”, kazao je Karamarko novinarima na izbornom mjestu u središnjici zagrebačkog HDZ-a upitan ima li Pusić potporu Vlade.

Dodao je da će Pusić vjerojatno imati i tehničku potporu hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova. “Pusić definitivno nije naši izbor i nikada ne bih za nju glasao”, rekao je Karamarko.

Dodao je i da nije čuo da se u Saboru prikupljaju potpisi protiv njezine kandidature. Na pitanje ima li Pusić tehničku potporu sadašnje Vlade odgovorio je kako prema vani moramo biti civilizirani.

Kandidatkinja za glavnog tajnika UN-a Vesna Pusić rekla je u subotu u Zagrebu da ne vidi nikakvu podijeljenost u vrhu Vlade glede podrške njezinoj kandidaturi te da treba biti pametan i ne sramotiti zemlju u procesu koji je u tijeku.

Premijer Tihomir Orešković izjavio je u srijedu kako Vesna Pusić uživa potporu Vlade kao kandidatkinja te da je neće opstruirati. Međutim, nakon toga je HSP AS pokrenuo u petak u Saboru potpisivanje peticije protiv njezine kandidature i najavio da će stalnim članicama Vijeća sigurnosti biti poslano pismo da Vesna Pusić ne zaslužuje funkciju glavne tajnice UN-a.

Pusić je u srijedu u New Yorku dva sata odgovarala na pitanja članica svjetske organizacije, u sklopu izbora za nasljednika  Ban Ki-moona kojemu mandat istječe krajem 2016. Bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova je među osmero kandidata za Banova nasljednika koji bi mogao biti poznat u rujnu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Tajani je samo, kao i svi, posegnuo za radodajkom

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani postupio je kao Talijani u II. svjetskom ratu.

Pošto je na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve fojbi uzviknuo “Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija”, izrazio je žaljenje ako je njegova izjava pogrešno shvaćena.

Reče kako je govorio o prošlosti, “o talijanskoj Istri i Dalmaciji, ali to nipošto ne znači prisvajanje teritorija, govorili smo o Talijanima, njihovim unucima i sinovima koji su bili prisutni na toj ceremoniji”.

Dakle, kao nekad Italija ušao je “u rat” kao fašist, a poslije se povukao i istaknuo prijateljstvo s Hrvatima i Slovencima te privrženost Europskoj uniji, pa, metaforički govoreći, neće biti ubijen i obješen naglavce kao Mussolini.

Mediji su pak primijetili kako je riječ o prijatelju HDZ-a i Plenkovića koji se hvalio “podrškom talijanskog kolege” na izborima i nazivao ga “osobnim prijateljem”.

Bit će da je u tom prijateljstvu Talijan osjetio da je Hrvatska još uvijek radodajka, pa ako su u vrijeme prethodnih vlasti profiteri iz inozemstva budzašto pokupovali hrvatska nacionalna bogatstva, instinktivno je posegnuo za Istrom i Dalmacijom.

Niti je sam takav u Italiji niti je to Talijanima prvi put, komentirao je Milan Ivkošić / Večernji list

 

prof. Ante Nazor: Ništa u Tajanijevoj izjavi nije dvosmisleno. Sve je jasno

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari