Pratite nas

Pregled

Tomislav Panenić: Indikativan je trenutak kad se pojavljuje afera “Stiropor”, trenutak je ciljan

Objavljeno

na

‘Indikativan je trenutak kad se pojavljuje afera ‘Stiropor’. Trenutak je ciljan. Krađa je kazneno djelo. Ja krađu nisam učinio. Uzeti nešto što vrijedi nekoliko stotina kuna, uz tako veliku plaću’, komentirao je informacije o navodnoj krađi stiropora u emisiji HRT-a Nedjeljom u 2 ministar gospoodarska Tomislav Panenić.

[ad id=”68099″]

‘Iz Baumaxa sam otišao sporazumnim ugovorom. Ne razumije se menadžerski ugovor. Kako bih ja mogao naći posao poslije ministarskog ako sam kršio ugovor’, bio je uporan Panenić u izbjegavanju odgovora na pitanje je li uzeo stiropor iz Baumaxa.

Na uporno inzistiranje voditelja emisije Aleksandra Stankovića je li uzeo 40 m2 stiropora vrijednog 500 kuna, Panenić je konačno odgovorio da se radilo o stiroporu koji je smetao jer tvrtka koja ga je uzela nije dolazila po njega.

‘Donio sam odluku da to treba maknuti iz Baumaxa. To je bila mala količina i bilo je pitanje baciti stiropor na odlagalište, što je problematično, ili ga spaliti. Donio sam odluku da se taj stiropor pokloni. To nije bila krađa. Krađa je kad nešto protupravno prisvojite. Ja sam ga poklonio’, rekao je Panenić.

Nije želio otkriti kome je poklonio stiropor. Na kraju je potvrdio da je iz Baumaxa otišao dva mjeseca kasnije upravo zbog te odluke.

Gasterbajtarsko sam dijete, vratio se u Hrvatsku, školovao sam se. Dobrovoljac sam u Domovinskom ratu, bio u postrojbama policije. Svoj radni vijek sam počeo kad su se poslovi relatvnio lako dobivali. Često sam mijenjao posao zbog izazova, rekao je o svojem životu ministar Panenić.

Kad sam bio voditelj za međunarodnu suradnju TINTL-a nisam bio u sukobu interesa jer nisam bio poslodavac, odgovorio je na pitanje o optužbama u medijima za dodjeljivanje poslova supruzi. Javnost je zaintrigrirala to što ima u posjedu 12 oranica i 4 vinograda. Nakon rata vrlo je teško bilo komunicirati s ljudima ako ništa ne znate o poljoprivredi. Uz komunikaciju s ljudima sam kupio zemlju. Vinograd mi je velika ljubav, ali teško tu sada ću to moći, smatra.

U ministarstvu gospodarstva imamo nedostatak rukovodećih kadrova. Imamo određene projekte za javnu nabavu koji su tražili brze kontakte. Imamo investicije HEP-a, to ne čeka da se prilagodite. Ne dolazim da ništa baš nisam znao, ali niti da znam sve. Pregledom dokumentacije ja i stručni tim dat ćemo odrednice za buduće postupanje, najavio je ministar.

Na pitanje što namjerava s INA-om rekao je da je to strateška kompanija. Oko 50% naftnih derivata dolazi iz INA-e, ona mora biti motor gospodarstva. Opterećuju je u sudski procesi. Ne bi bila problema upravljačka prava da su ga pratio investicijski program. Očekivali smo da Ina ne bude samo distribucija, nego da imamo proizvodnju nafte, rafineriju, distribuciju, prodaju, da bude vertikalna kompanija, kazao je.

O istraživanju ugljikovodika u Jadranu rekao je da ga je dočekalo sve gotovo i da samo dođe i potpiše.Zašto to nije potpisano u prijašnjoj vladi? upitao je Panenić. Dok se ne upoznam s temom ništa. Moramo točno vidjeti koje su procjene učinka na okoliš. Trenutačno su uvjeti na tržištu takvi da ne bi nitko ušao u posao u Jadranu, smatra.

Također je rekao da je ista situacija s termoelektranama. Dočekala me ista priča – sve spremno, a ništa nije potpisano. Generalne zabrane neće biti, toplinsku energiju moramo nastaviti i investicije ne smijemo zaustaviti – to je točno što je rekao prethodnik Ivan Vrdoljak, ali ne da budu štetne. Pogledajmo HEP. On je zasad pozitivan, imamo reguliran prijenos energije, imamo hidroekeltrane, a sve ostalo otežava. Imama staru energetsku strategiju trebamo potpuno novu, europsku, kazao je Panenić.

Na pitanje je li neozbiljno ako se za dva sata mora odabrati premijer, kako je to bilo s Tihomirom Oreškovićem, Panenić je odgovorio da su željeli nestranačkog premijera. Možemo donositi odluke i snositi odgovornost. Ako poznate čovjeka to se može, to je dovoljno, rekao je dodavši da ga osobno ne poznaje nego njegov poslovni angažman u Hrvatskoj.

Kazao je i da sada već ima pozitivna iskustva suradnje s premijerom Oreškovićem, da će prvi nacrt proračuna biti do kraja mjeseca te da će morati biti malih rezova.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Ministar Horvat: Vladajući predlažu 14 radnih nedjelja kroz godinu

Objavljeno

na

Objavio

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat najavio je u subotu u Čakovcu da u javnu raspravu idu izmjene i dopune Zakona o trgovini po kojemu će 14 nedjelja biti radnih, a poslodavci će moći odabrati kojih će to 14 nedjelja biti.

Za takvo rješenje se, naglasio je, odlučilo nakon više od dvije godine analiziranja situacije u trgovinu na području Hrvatske i uz veliku dozu konsenzusa koji je postignut, ne samo sa socijalnim partnerima,  nego i sa zainteresiranom javnošću. Mijenja se članak 57. unutar kojeg se regulira rad trgovina nedjeljom, a 14 je odabrano zbog stava Obrtničke i Gospodarske komore te  velikog dijela HUP-a da je 14 nedjelja profitabilnih, a ostale stvaraju poslodavcima gubitke.

„Konsenzusom je dogovoreno da se blagdanima i praznicima ne radi, a mi ćemo u tom članku zakona još definirati rad subotom, hoće li to biti do 21 ili 22 sata“, izjavio je Horvat kazavši kako će Zakon pustiti u javnu raspravu nakon što to epidemiolozi dozvole i iz uredbe maknu epidemiološku neradnu nedjelju.

Na pitanje novinara što sa turističkom sezonom, odgovorio je kako trgovački sektor u onim dijelovima zemlje gdje je turizam prioritetan također smatra kako u 14 nedjelja trgovine rade profitabilno.

„Svjesni činjenice da su nam petak, subota i ponedjeljak negdje na 16 posto ukupnog volumena trgovine i ako nam ta ista analiza pokazuje da je ta nedjelja na 8 posto, postoji jasna ekonomska konotacija unutar čega te nedjelja ne treba biti radna“, poručio je dodavši kako su posljednja tri mjeseca pokazala da trgovačku nedjelju vrlo efikasno možemo kompenzirati s petkom, subotom i ponedjeljkom.

„Nema nikakvoga prijepora da se ovakav zakon pusti u javnu raspravu i konstrukcijom nove Vlade u rujnu i usvoji“, istaknuo je. Kazao je kako su vrlo dobro proučili sve europske zemlje, a tri modela su se iskristalizirala kao prioritetna unutar kojih se regulira rad nedjeljom. Naglasio je da je jedan od njih slovenski, ali su se odlučili za malo drugačiju varijantu.

„Poslodavci će dobiti priliku da između sebe odrede ili dogovore koje će to trgovine raditi kojih 14 nedjelja“, rekao je Horvat.

Ni jedan konstruktivan prijedlog od Bernardića

Demantirao je da je riječ o predizbornom triku jer se Zakon pripremao više od dvije godine, a konstrukcijom novih uvjeta u granskom kolektivnom ugovoru, dođemo u situaciju da ta nedjelja bude plaćena minimalno 50 posto više, dometnuo je.

Na izjavu predsjednika SDP-a Davora Bernardića da je Andrej Plenković neodlučan oko svega, pa tako i neradne nedjelje, poručio je kako bi volio da Bernardić malo češće obilazi Hrvatsku kao što to radi predsjednik Vlade RH.

„Ni jedan konstruktivan prijedlog nisam čuo od Bernardića. Europske investicije mijenjaju Čakovec i sjeverozapadnu Hrvatsku, a to što gospodin Bernardić ne želi o tome ništa znati ili još manje obići ta gradilišta, je sušta suprotnost onome što radi Andrej Plenković“, odgovorio je.

Predizbornu retoriku SDP koji Vladu proziva za korupciju i da nije napravila ni jednu reformu, Horvat je komentirao kako je puno više članova i dužnosnika iz SDP osuđivano zbog korupcije.

„Gospodin Bernardić neka prvo reda napravi u ‘svom kokošinjcu, a nakon što jedna takva lisica kao što je on uđe u kokošinjac, sve korisne kokice će se razletjeti’. To će se dogoditi na ovim izborima jer HDZ na izbore ne izlazi s kočijaškom retorikom gospodina Bernardića“, kazao je Horvat.

Ministar gospodarstva podsjetio je kako su se u protekle tri godine stabilizirale javne financije, povećala sposobnost hrvatskog gospodarstva za proizvodnjom dodane vrijednosti, povećao izvoz, tri godine za redom proračunski suficit, a sve to, istaknuo je, znači da ova Vlada vrlo dobro kontrolira proračunski novac i investira ga tamo gdje je najpotrebnije.

O izjavi čelnog čovjeka SDP-a da je glas za HDZ glas za korupciju, nakon što je Andrej Plenković izjavio kako je glas za SDP glas za Miroslava Škoru, rekao je kako danas rijetko tko sluša jednog Bernardića pogotovo retoriku kakvom se služi. „Mislim da je Bernardić preskočio koji razred osnovne škole i možda bi se u nju trebao vratiti“, dometnuo je Horvat.

Smatra da je Plenkovićeva i HDZ-ova retorika suprotna, ona “ide prema viziji moderne europske države s kontinuiranim gospodarskim rastom, bez nepotrebnog trošenja proračunskog novca, kao i eliminacijom svih onih problema iz prošlosti koji su nam se srušili iz ormara, a sada su iza nas”.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Alemka Markotić: Očekivali smo razorniju situaciju

Objavljeno

na

Objavio

Trenutačno u RH imamo 133 zaražena od koronavirusa. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike “Dr. Fran Mihaljević”, gostujući u Dnevniku HRT-a, rekla je kako prije 3 mjeseca nitko nije mogao predvidjeti što će biti, a ovakvom broju nije se nadala.

– Većina nas je očekivala da će razdoblje svladavanja epidemije možda dulje trajati, očekivali smo, gledajući ono što se događa u Italiji, da bi moglo biti puno razornije, ali uspjeli smo sve skupa napraviti, i tu smo s iznimno dobrim rezultatima, rekla je.

Markotić kaže da virus nije oslabio, ali građani su se pridržavali propisanih mjera, zahvaljujući medijima koji su profesionalno odradili suradnju Stožera i građana, ljudi su prihvatili mjere i ponašali se vrlo odgovorno, zbog čega imamo odličan rezultat.

Pojasnila je kako je koronavirus kapljična infekcija, one slabe u ljetno vrijeme, a što će biti dalje, vidjet ćemo. Dodaje da možemo gajiti nadu da će virus nestati, no to ovisi o situaciji u zemljama u kojima je iznimno velik broj zaraženih.

Smatra da bi virus možda nestao kada bi u tim zemljama došli do brojeva do kakvi su u Hrvatskoj ili Sloveniji.

– Ako ostane u populaciji u većem broju, onda se možemo nadati i drugom valu koji svi eksperti predviđaju, rekla je.

Na pitanje kakva će biti borba protiv koronavirusa u drugom valu, kaže kako smo se sada naučili kako se boriti protiv virusa, imamo više dijagnostičkih mogućnosti, kapaciteti su poboljšani i bit će lakše nego kad sve to nismo znali.

– Jasno je da se bez cjepiva nećemo riješiti virusa, rekla je Markotić.

Na pitanje je li realno da cjepivo imamo do kraja godine, rekla je da je realno da određene količine cjepiva budu gotove, ali neće biti kvalitetno ispitane.

– Niti će moći biti proizvedeno u dovoljnim količinama, niti će biti jasna njihova učinkovitost, bit će bitno da je neškodljivo, što se u prve dvije faze kliničkih ispitivanja provodi, pojasnila je.

Smatra da ćemo cjepivo imati za otprilike godinu dana, a HZJZ će, prema epidemiološkoj situaciji koju ćemo tada imati, odlučivati hoće li biti obvezno u RH. Vjeruje da su ljudi tijekom ovog razdoblja osvijestili što znači jedna opasna bolest i koliko bi nam značilo cjepivo.

Govorila je i o opasnosti da nam s dolaskom turista dođe i novi val zaraze, rekla je kako nema značajne opasnosti od turista koji dolaze iz zemalja koje imaju dobre brojke i epidemiološku situaciju, uz daljnje odgovorno ponašanje.

Alemka Markotić: Možda smo na pragu cjepiva za koronavirus

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari