Pratite nas

Hrvatska

Tomislav Panenić: Kaznene prijave DORH-u i policiji protiv istaknutih članova HNS-a

Objavljeno

na

Tehnički ministar gospodarstva Tomislav Panenić u četvrtak je izjavio da zbog nepravilnosti u dodjeli bespovratnih potpora po javnim pozivima Ministarstva gospodarstva za 2015. godinu podnosi prijavu DORH-u, USKOK-u i policiji protiv ljudi koji su sudjelovali u povjerenstvima za dodjelu tih potpora i koji su potpisivali odluke o njihovoj dodjeli, uključujući i bivšeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka.

Panenić je o tome izvijestio novinare u Ministarstvu, naglasivši da su do utvrđenih nepravilnosti u dodjeli bespovratnih potpora za 2015. godinu došli analizom odluka o tim dodjelama.

“Odlučili smo to napraviti sada, odnosno to smo radili zadnjih tjedan dana zbog nalaza revizije, koja je pokazala da se nije dobro postupalo pri dodjeli potpora.

Stoga smo odlučili prekontrolirati odluke za dodjele bespovratnih sredstava po javnim pozivima u 2015. godini. Ono što smo našli nije nered, nego tragična i, po svemu sudeći, pripremljena aktivnost organizirane skupine koja je znala što radi”, istaknuo je Panenić, dodavši da su pogledali te odluke samo za 2015. godinu, ali ne i za prethodne godine.

Panenić je izrazio mišljenje da je nepravilnosti u dodjeli bespovratnih potpora bilo i u drugim javnim tijelima te da se to provlači već duže vrijeme.

Fascinantnim smatra da su primjerice, po nekim javnim pozivima Ministarstva gospodarstva bespovratne potpore za prošlu godinu dobile samo općine u jednoj županiji, dok je ukupno najviše tih potpora ‘otišlo’ u Varaždinsku, Međimursku i Osječko-baranjsku županiju.

Među općinama koje su dobile bespovratne potpore Ministarstva gospodarstva za različite projekte, često i za one koje uopće nisu bili po kriterijima natječaja, Panenić je izdvojio općine Čakovačka Satnica i Čepin iz Osječko-baranjske županije, te još neke općine iz spomenute tri županije.

Analizom odluka o dodjeli bespovratnih sredstava, kao i ponuda koje su pristigle na ukupno šest javnih poziva za dodjelu tih potpora objavljenih u prošloj godini, pokazalo se, kako je kazao, niz nepravilnosti, od toga da su ponude stizale samo 15-ak minuta ili sat vremena po objavi natječaja, pa do toga da su rokovi za ponude produljivani i za više od deset dana bez da se to javno objavilo ili o tome informirali korisnici/ponuditelji.

Bilo je i situacija da su potpore Ministarstva gospodarstva namijenjene općinama dobivale udruge ne samo za gospodarske aktivnosti, nego i kulturne i etno manifestacije.

“Pitam se kako su kompletno pripremljene ponude mogle stići primjerice iz Osijeka na natječaj odmah ili sat vremena nakon otvaranja natječaja, tko je bio tako hitar pa da to tako brzo dostavi. Smatram da je to nemoguće i da su određene osobe raspolagale povlaštenim informacijama i o kriterijima i o rokovima natječaja, pa su, kako se pokazalo, oni koji su prvi predali ponude najčešće i dobili potpore, mada su i drugi imali slične uvjete kao i oni.

Očito je da je netko morao znati sve to unaprijed i sve imati spremno za prijavu.

Da se radi o samo jednoj ponudi ili dobitniku tih potpora još bi se moglo reći da je pogreška, ali se tu radi o čitavom nisu tih ponuda i korisnika koji su ih na takav način dobili”, kazao je Panenić.

Istaknuo je i da u ovako kratkom vremenu nisu stigli obići korisnike odnosno dobitnike potpora jer ih ima, kako kaže, jako puno, ali se nada da neće utvrditi da te potpore nisu nenamjenski utrošene.

“Nadam se da buduće kontrole i provjere kod korisnika tih potpora neće utvrditi da su imali povlaštene informacije, što bi bilo tragično kao i što je tragično da sada netko hvali nekog načelnika iz neke općine koji je dobio te potpore, a nije se ponašao u skladu s pravilima”, ocijenio je Panenić, istaknuvši da je kontrola i provjera dobitnika potpora posao i budućeg ministra gospodarstva, ako to on više ne bude.

Na kraju je kazao da je prošle godine ukupna vrijednost svih šest javnih poziva za dodjelu bespovratnih potpora Ministarstva iznosila 25,5 milijuna kuna te da je sve odluke o dodjeli potpora potpisivao bivši ministar Vrdoljak.

Ove godine Ministarstvo nije objavilo niti jedan javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava, nego samo nekoliko poziva za dodjelu sredstava putem EU fondova, ali je najavio da se idući tjedan može očekivati javni poziv za dodjelu 40 milijuna kuna potpora za industriju. Ocijenio je da je 2015. bila i predizborna godina, pa “da se moguće i zato dijelilo tako kako se dijelilo”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Butković: Događa se renesansa na hrvatskoj obali

Objavljeno

na

Objavio

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina u subotu su uplovljavanjem brodicom u ribarsku luku Klenovica pokraj Novog Vinodolskog obilježili završetak radova na drugoj fazi rekonstrukcije te luke, vrijednosti 16 milijuna kuna.

Ministar Butković je tom prigodom podsjetio da je projekt rekonstrukcije cjelokupne luke u Klenovici počeo prije 12 godina, dok je on još bio gradonačelnik Novoga Vinodolskog.

U prvoj fazi, tijekom 2011. i 2012. godine je izgrađen primarni lukobran, a radovi na drugoj fazi, koja je obuhvatila izgradnju sekundarnog lukobrana i produljenje operativne obale za privez ribarskih brodova, počeli su u rujnu 2017. godine. Ukupna vrijednost tih radova je gotovo 30 milijuna kuna, istaknuo je ministar.

Sve obavljeno, istaknuo je Butković, rezultat je zajedništva svih sudionika, bez obzira na političke opcije. Slični projekti provode se ili su u planu na još 28 lokacija, od Pule do Dubrovnika, a za to je na raspolaganju oko 80 milijuna eura iz eruopskih fondova, rekao je Butković i ocijenio da se, uz dodatnih 60-tak milijuna kuna iz državnog proračuna za te namjene, događa renesansa na hrvatskoj obali.

Luka u Klenovici nema samo značenje ribarske luke, ovo je osiguravanje budućnosti ovog mjesta, koje omogućuje i jačanje turizma, rekao je. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina ocijenio je da je ta luka u Klenovici generacijski projekt. To je dokaz da ono što se počne na vrijeme i u zajedništvu može biti završeno na najbolji način, rekao je.

U velikom investicijskom ciklusu, kojeg je pokrenula županija u suradnji s ministarstvom uređene su ili će se urediti operativne obale i luke u svim mjestima na obali, rekao je Komadina.

U drugoj fazi uređenja klenovarske luke izgrađen je novi sekundarni lukobran u duljini od 56 metara, tlocrtne širine osam metara, koji se proteže do dubine od 12,5 metara, te je dograđena postojeća operativna obala do ovog lukobrana su duljini od 58 metara.

Predviđen je i nastavak uređenja luke, postavljanjem fiksnih pontona za privez brodica za domaće stanovništvo i nautičare, čime će se dobiti novih 65 vezova. Projekt su zajednički financirali Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Primorsko-goranska županija, a izvoditelji radova bile su tvrtke GP Krk i Sun Adria.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vlada odbacuje insinuacije da nema novca za djecu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska Vlada odbacuje netočnosti i zlonamjerne insinuacije iznesene u javnosti proteklih dana kojima se stvara iskrivljena slika da država nema novca za lijekove za djecu, a ima za nacionalni stadion, što je netočna i zlonamjerna teza koja nema uporišta u činjenicama, ističe se u subotu priopćenju te podsjeća da će se ove godine za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna, što je povećanje od oko 85 posto u odnosu na 2015.

Služba za odnose s javnošću Ureda predsjednika Vlade u reagiranju napominje kako “ni jedna dosadašnja hrvatska vlada nikada prije nije osigurala više novca u tu svrhu te dodaje kako pitanju djece oboljelih od teških ili rijetkih bolesti Vlada posvećuje najveću pažnju i pristupa odgovorno, pravodobno i angažirano na različite načine i na svim razinama.

Naprotiv, kako se navodi, Vlada i Ministarstvo zdravstva mobilizirani su na svim razinama kako bi se djeci oboljelih od teških ili rijetkih bolesti omogućilo kvalitetno liječenje te dostupnost skupocjenih lijekova.

Služba podsjeća da su financijska sredstva za lijekove osigurana na posebnim pozicijama Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Ove godine za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna

“U Hrvatskoj je 2005. uspostavljen Fond za posebno skupe lijekove kako bi se osigurala dostupnost tih lijekova,” stoji u reagiranju te se dodaje kako su od tada do danas sredstva za financiranje posebno skupih lijekova višestruko povećana.

Tako je, ističe Vlada, u 2015. bilo osigurano oko 747,4 milijuna kuna, u 2016. oko 933,5 milijuna kuna, a u 2017. oko 1,15 milijarde kuna.

Taj iznos se kontinuirano povećava te se procjenjuje da će u 2018. godini HZZO za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna, što je, naglašava se, povećanje od oko 85 posto u odnosu na 2015.

O visini tih sredstava dovoljno govori činjenica da taj iznos premašuje jedan posto državnog proračuna, napominje Služba za odnose s javnošću.

Naglašava kako se posebna pažnja posvećuje liječenju djece oboljele od rijetkih i teških bolesti, pa se, kako navodi, na Popisu posebno skupih lijekova HZZO-a Zavoda nalaze brojni skupi i inovativni lijekovi namijenjeni liječenju djece.

Ističe kako je liječenje onkoloških bolesti kod djece za Vladu na vrhu prioriteta, što se, tvrdi, najbolje pokazalo na primjeru lijeka Dinutuximab beta za liječenje neuroblastoma, u trenutku kada lijek još nije bio službeno dostupan na hrvatskom tržištu, niti je tvrtka podnijela zahtjev za stavljanje na listu lijekova HZZO-a.

Osim toga, Klinici za dječje bolesti Zagreb osigurana su dodatna sredstava u iznosu do 14 milijuna kuna, s tim da su sredstva za liječenje osigurana iz državnog proračuna i u 2018. godini, napominje Služba.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u Davosu 2018. održao radni sastanak s predsjednikom švicarske farmaceutske kompanije F. Hoffmann–La Roche Ltd. Christophom Franzom te ispitao mogućnost uključivanja pacijenata iz Hrvatske u kliničko ispitivanje novog lijeka za liječenje spinalne mišićne atrofije”, podsjeća Služba.

Slijedom tih dogovora Ministarstvo zdravstva je, kako se navodi, nakon provedene procedure odobrilo kliničko ispitivanja za pacijente koji boluju od spinalne mišićne atrofije tip II i III u dobi od 2 do 25 godina.

Uz to, lijek Spinraza (nusinersen) 24. travnja 2018. uvršten je na Osnovnu listu lijekova Zavoda za liječenje spinalne mišićne atrofije tipa I, II i III čime je osiguranicima omogućeno dobivanje lijeka na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, za što su također osigurana potrebna financijska sredstva u 2018. i 2019. godini, podsjeća Služba za odnose s javnošću.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari