Pratite nas

Pregled

Tomislav Sokol: Hrvatska je od ulaska u EU do 2018 povukla 28 milijardi kuna, a 18 milijardi kuna je uplatila

Objavljeno

na

Kakva nas kampanja očekuje uoči izbora za Europski parlament 26. svibnja? Kojim će temama političke stranke nastojati mobilizirati birače? Kakav je naš odnos prema Europskoj uniji nakon šest godina članstva? Jesu li ispunjena očekivanja građana Hrvatske?

Na ta i druga pitanja u HRT-ovoj emisiji Otvoreno su odgovarali Tomislav Sokol (HDZ), Tonino Picula (SDP), Tihomir Lukanić (Živi zid), Diana Topčić-Rosenberg (Amsterdamska koalicija) i Nikola Grmoja (Most).

– Mi se ne bavimo anketama i ne zanosimo se rezultatima. Na svim smo izborima ostvariti bolje rezultate od predviđenih. Sutra ćemo u 13 sati predstaviti listu. Pokazat će da nismo samo ‘dalmatinska organizacija’. kazao je Nikola Grmoja. Dodao je kako on neće biti na listi. Međutim, kazao je kako su ovi izbori jako važni. “Ako ne izađete na izbore za Europski parlamenta, to znači još jedan mercedes u dvorištu Gabrijele Žalac”, kazao je.

– Mi često promatramo EU kao nešto tuđe, što nije točno. U interesu je svih nas da građanima približimo europske teme, poručio je Tomislav Sokol (HDZ). Diana Topčić-Rosenberg izrazila je zadovoljstvo što birači prepoznaju Amsterdamsku koaliciju kao okupljajuću. Kazala je kako je njihova lista dokaz da oni u EUP žele poslati – ljude.

– Lista Živog zida je u završnoj fazi i bit će predstavljena u okviru rokova, kazao je Tihomir Lukanić. Mi smo dio novog vjetra u europskoj politici i nismo rušitelji. Važna smo ozbiljna i strukturirana organizacija koja ima program. Rušimo hohštaplere. Na čelo moraju ići sposobni, a ne podobni – to je naš moto, kazao je.

– Rejting SDP-a u zadnjih mjesec dana polako raste. Očekujemo barem tri mandata, ali to je lakše reći nego napraviti. Naš se program sastoji od 19 točaka i vjerujem da ćemo naglašavavjući prave točke tog programa uspjeti pridobiti građane koji vjeruju u EU, kazao je Tonino Picula.

– HDZ ima najširi bazen i siguran sam da ćemo imati najbolju listu. O tome će na vrijeme odlučiti nadležna tijela, kazao je Tomislav Sokol. Dodao je kako je Hrvatska od ulaska u EU do 2018, povukla 28 milijardi kuna, a 18 milijardi kuna je uplatila, dakle 10 milijardi smo u plusu. Na kraju 2017. smo imali 60 tisuća više zaposlenih nego godinu ranije, zaključio je.

Na to je reagirao Tihomir Lukanić. Kazao je kako je HDZ stranka na optuženičkoj klupi, a narod koji ovisi o nekim kohezijskim fondovima u nekoj EU – žalostan. Dodao je da 9 milijardi godišnje odlazi samo na kamatu “iz hrvatske lisnice koja je sve manje u hrvatskom džepu”. Dianu Topčić-Rosenberg posebno zanima ‘Projekt Slavonija’ ali joj nije jasno hoće li biti i kakvi će biti rezultati.

Na to se nadovezao Nikola Grmoja. “Hrvatska je preko Bregane prenijela samo 17 posto sredstava koja su joj bila na raspolaganju”, rekao je. Nastavio je govoriti o hitnom donošenju Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma – “ne da bi se motivirali građani da izađu na izbore, ili da im se približe europske teme – nego radi propagande”. Dodao je kako Most nikoga nikad nije doveo na vlast, a dok je bio dio vladajuće koalicije – HDZ nije imao apsolutnu vlast.

Tomislav Sokol na optužbe Lukanića i Grmoje odgovorio je kako je Vlada smanjila zaduženost Hrvatske sa 84 na 74 posto BDP-a, a godišnji iznos kamata sa 12 na 9 milijardi kuna. Zatekli smo 9 posto ugovorenih sredstava, sad smo na 65 posto, a do kraja godine bit ćemo na 85 posto. Lukanić ga je nazvao lašcem, a Sokol mu je rekao kako je nepristojan. Što se tiče projekta Slavonija kazao je kako se radi o alociranih 2,5 milijarde eura – i jako se puno radi.

Picula je kazao kako će ključna riječ u njihovoj kampanji biti ‘ravnopravnost’ – svih članica EU-a. Ključno je pitanje shvaćaju li građani Europsku uniju kao šansu ili prijetnju, smatra. Lukanić je rekao kako im nije cilj rušiti EU iznutra. “Oni građani, njih 40 pa čak i 50 posto koji su se na referendumu izjasnili kao euroskeptici – zaslužuju da imaju svoje predstavnike u Europskom parlamentu. Živi zid je jedini koji im to nudi”, kazao je.

Grmoja je upozorio na općeniti problem izlaznosti na izbore. “Teme kojima će se Most baviti su – sigurnost migracija, ravnopravnost i borba protiv ‘puzajuće centalizacije Bruxellesa i smanjivanja sredstava”.

– Amsterdamska koalicija je izrazito proeuropska. Vjerujemo da snažna Hrvatska može biti samo u snažnoj Europi. A jedino snažna Europa može odgovoriti gospodarskim izazovima današnjice. U kampanji ćemo se baviti pitanjima ljudskih prava i funkcioniranjem pravne države, digitalizacijom, ravnopravnim regionalnim razvojem i pravom na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, kazala je Diana Topčić-Rosenberg.

– Program HDZ-a će se baviti zaštitom nacionalnih interesa, onoliko koliko dopušta EU – sirunost i zaštita granica (ulazak u Schengen), gospodarski rast i solidarnost, kazao je Tomislav Sokol.

Svi sugovornici su se složili kako treba motivirati građane, a posebno mlade ljude da izađu na izbore.

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentiraj

Pregled

Dvojica bivših pripadnika srbijanskih paravojnih postrojbi prijavljena za ratni zločin nad zarobljenicima i civilima u Vukovaru 1995.

Objavljeno

na

Objavio

Dvojica bivših pripadnika srbijanskih paravojnih postrojbi kazneno su prijavljeni za ratni zločin zbog sumnje da su na području Vukovara 1995. mučili i tukli hrvatske civile i ratne zarobljenike, no obojica nisu dostupni hrvatskim tijelima progona.

MUP je u četvrtak priopćio da su osječko-baranjski policajci iz Odjela za ratne zločine, u suradnji s osječkim Županijskim državnim odvjetništvom i Sigurnosno-obavještajnom agencijom, dovršili višegodišnje kriminalističko istraživanje nad 75-godišnjim srbijanskim i 55-godišnjim hrvatskim državljaninom.

Osumnjičeni su da su, postupajući protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata te onih o postupanju s ratnim zarobljenicima, počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika.

Tako se 75-godišnjak tereti da je krajem 1995., kao pripadnik Obavještajnog odsjeka u sastavu 11. korpusa Vojske tzv. Republike Srpske Krajine, u podrumu privatne kuće u Vukovaru oko četiri mjeseca držao zatočenog tada 41-godišnjeg zarobljenika, pripadnika 5. gardijske brigade Hrvatske.

Ratnog zarobljenika u podrumu mučili elektrošokovima, izgladnjivali, uskraćivali mu vodu

Tamo ga je, zajedno sa skupinom nepoznatih pripadnika srbijanskih paravojnih formacija, psihički i fizički zlostavljao tako što su ga šakama i nogama te palicama udarali po cijelom tijelu, mučili elektrošokovima, izgladnjivali i uskraćivali mu vodu. Takvo zlostavljanje se ponavljalo svakodnevno u trajanju od oko četiri mjeseca, kada je upućen na razmjenu zarobljenika 22. ožujka 1996. godine, kažu u MUP-u.

Njega i 55-godišnjaka, koji je zapovijedao spomenutom paravojnom postrojbom u sastavu tzv. Vojske Republike Srpske Krajine, tereti se da su zatočili i grubo fizički zlostavljali trojicu civila.

Riječ je o zaposlenicima komunalnog poduzeća UNIKOM iz Osijeka koje su pripadnici paravojnih formacija podređenih spomenutom 55-godišnjaku 24. lipnja 1995. protupravno lišili slobode te ih prevezli u vojarnu u naselju Sajmište u Vukovaru.

Jedan od otetih civila i danas se vodi kao nestala osoba, sumnja se da je ubijen 

Nakon toga su ih odveli u kuću u Vukovaru gdje su ih dvojica osumnjičenika grubo fizički zlostavljali. Potom su dvojicu od njih prevezli u prostorije 35. slavonske brigade tzv. Vojske Republike Srpske Krajine u Dalju, a nakon toga i u zatvor u Belom Manastiru gdje su bili do razmjene, 24. kolovoza 1995.

Treći civil, tada 54-godišnjak tom prilikom nije prevezen te se i danas vodi kao nestala osoba, a sumnja se da je ubijen uslijed grubog fizičkog zlostavljanja. Njegovo tijelo niti posmrtni ostaci nisu nikada pronađeni.

Protiv dvojice osumnjičenih, koji nisu dostupni hrvatskim tijelima progona, podnijeta je kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku.

(Hina)

 

Bujica: VJEROVALI ILI NE; Lik iz HRT-ove ankete o ćirilici u Vukovaru je poručnik okupatorske vojske! (VIDEO)

 

 

 

Penava: I dalje stojim iza tvrdnje da je Vukovar ‘epicentar puzajuće velikosrpske agresije’

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Zdravku Mustaču potvrđeno 40 godina zatvora

Objavljeno

na

Objavio

Vrhovni sud potvrdio je odluku Županijskog suda u Velikoj Gorici koji je bivšem čelniku jugoslavenskih i hrvatskih tajnih službi Zdravku Mustaču u travnju izrekao 40 godina zatvora zbog ubojstva hrvatskoga emigranta Stjepana Đurekovića u Wolfratshausenu kod Muenchena 1983. godine, zbog čega ga je njemački sud ranije osudio na doživotni zatvor.

Nakon odluke velikogoričkog suda, koji je 40-godišnju kaznu izrekao ‘prevodeći’ njemačku presudu u hrvatski pravni sustav, Mustač je podnio žalbu, a Vrhovni sud ju je odbacio kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu. Obrana stoga Mustača u hrvatskom zatvoru očekuje početkom rujna.

Budući da je Vrhovni sud zaključio kako “ne postoje razlozi zbog kojih osuđenik pobija prvostupanjsku presudu te da pri ispitivanju prvostupanjske presude nisu nađene povrede zakona na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, to je žalba osuđenog odbijena kao neosnovana”, izvijestio je Vrhovni sud na svojoj internetskoj stranici.

Zajedno sa 77-godišnjim Mustačem na njemačkom sudu je zbog istog zločina osuđen i Josip Perković (74) koji je 11. srpnja izručen Hrvatskoj.

Iako im je njemački sud izrekao istu kaznu Perkoviću je zagrebački Županijski sud, koji mu je nadležan jer je živio u Zagrebu, odredio 30-godišnju kaznu prema hrvatskim propisima koju treba odslužiti u domaćem zatvoru.

Obrazlažući odbijanje Mustačeve žalbe Vrhovni sud je ustvrdio da činjenica što je Perkoviću “u drugom postupku priznanja strane sudske odluke za isto kazneno djelo i na temelju iste strane presude izrečena kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 30 godina”, nema nikakvog utjecaja na ovaj postupak. Mustač je, pak, tvrdio da je različitim kaznama došlo do nejednake primjene zakona i povrede ustavnih načela o jednakosti građana pred zakonom.

Vrhovni sud podsjeća da i kada je potvrđivao kaznu zagrebačkog Županijskog suda u Perkovićevu slučaju “jasno izrazio stav da je tom prvostupanjskom presudom u pogledu visine kazne” povrijeđen kazneni zakon u korist osuđenog Perkovića, “koju pogrešku Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, bez žalbe državnog odvjetnika, nije mogao ispraviti”.

Vrhovni zemaljski sud u Muenchenu Perkovića i Mustača osudio je u kolovozu 2016. na doživotnu zatvorsku kaznu zbog odgovornosti za ubojstvo emigranta Đurekovića kojeg su u srpnju 1983. u Wolfratshausenu ubili zasad nepoznati počinitelji.

Obojica su od početka odbacivali krivnju, a nakon njemačke presude obratili i Europskom sudu za ljudska prava od kojega očekuju da zatraži novo suđenje.

Mustačeva odvjetnica Lidija Horvat kazala je da Vrhovni sud svoju odluku mora dostaviti na prijevod prvostupanjskom sudu koji ju šalje u Njemačku, nakon čega se dogovara predaja Hrvatskoj gdje će, kao i Perković, odslužiti kaznu. Očekuje da bi, s obzirom na rokove, Mustač u hrvatskom zatvoru trebao biti početkom rujna.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari