Pratite nas

Pregled

Tomislav Sokol: Hrvatska je od ulaska u EU do 2018 povukla 28 milijardi kuna, a 18 milijardi kuna je uplatila

Objavljeno

na

Kakva nas kampanja očekuje uoči izbora za Europski parlament 26. svibnja? Kojim će temama političke stranke nastojati mobilizirati birače? Kakav je naš odnos prema Europskoj uniji nakon šest godina članstva? Jesu li ispunjena očekivanja građana Hrvatske?

Na ta i druga pitanja u HRT-ovoj emisiji Otvoreno su odgovarali Tomislav Sokol (HDZ), Tonino Picula (SDP), Tihomir Lukanić (Živi zid), Diana Topčić-Rosenberg (Amsterdamska koalicija) i Nikola Grmoja (Most).

– Mi se ne bavimo anketama i ne zanosimo se rezultatima. Na svim smo izborima ostvariti bolje rezultate od predviđenih. Sutra ćemo u 13 sati predstaviti listu. Pokazat će da nismo samo ‘dalmatinska organizacija’. kazao je Nikola Grmoja. Dodao je kako on neće biti na listi. Međutim, kazao je kako su ovi izbori jako važni. “Ako ne izađete na izbore za Europski parlamenta, to znači još jedan mercedes u dvorištu Gabrijele Žalac”, kazao je.

– Mi često promatramo EU kao nešto tuđe, što nije točno. U interesu je svih nas da građanima približimo europske teme, poručio je Tomislav Sokol (HDZ). Diana Topčić-Rosenberg izrazila je zadovoljstvo što birači prepoznaju Amsterdamsku koaliciju kao okupljajuću. Kazala je kako je njihova lista dokaz da oni u EUP žele poslati – ljude.

– Lista Živog zida je u završnoj fazi i bit će predstavljena u okviru rokova, kazao je Tihomir Lukanić. Mi smo dio novog vjetra u europskoj politici i nismo rušitelji. Važna smo ozbiljna i strukturirana organizacija koja ima program. Rušimo hohštaplere. Na čelo moraju ići sposobni, a ne podobni – to je naš moto, kazao je.

– Rejting SDP-a u zadnjih mjesec dana polako raste. Očekujemo barem tri mandata, ali to je lakše reći nego napraviti. Naš se program sastoji od 19 točaka i vjerujem da ćemo naglašavavjući prave točke tog programa uspjeti pridobiti građane koji vjeruju u EU, kazao je Tonino Picula.

– HDZ ima najširi bazen i siguran sam da ćemo imati najbolju listu. O tome će na vrijeme odlučiti nadležna tijela, kazao je Tomislav Sokol. Dodao je kako je Hrvatska od ulaska u EU do 2018, povukla 28 milijardi kuna, a 18 milijardi kuna je uplatila, dakle 10 milijardi smo u plusu. Na kraju 2017. smo imali 60 tisuća više zaposlenih nego godinu ranije, zaključio je.

Na to je reagirao Tihomir Lukanić. Kazao je kako je HDZ stranka na optuženičkoj klupi, a narod koji ovisi o nekim kohezijskim fondovima u nekoj EU – žalostan. Dodao je da 9 milijardi godišnje odlazi samo na kamatu “iz hrvatske lisnice koja je sve manje u hrvatskom džepu”. Dianu Topčić-Rosenberg posebno zanima ‘Projekt Slavonija’ ali joj nije jasno hoće li biti i kakvi će biti rezultati.

Na to se nadovezao Nikola Grmoja. “Hrvatska je preko Bregane prenijela samo 17 posto sredstava koja su joj bila na raspolaganju”, rekao je. Nastavio je govoriti o hitnom donošenju Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma – “ne da bi se motivirali građani da izađu na izbore, ili da im se približe europske teme – nego radi propagande”. Dodao je kako Most nikoga nikad nije doveo na vlast, a dok je bio dio vladajuće koalicije – HDZ nije imao apsolutnu vlast.

Tomislav Sokol na optužbe Lukanića i Grmoje odgovorio je kako je Vlada smanjila zaduženost Hrvatske sa 84 na 74 posto BDP-a, a godišnji iznos kamata sa 12 na 9 milijardi kuna. Zatekli smo 9 posto ugovorenih sredstava, sad smo na 65 posto, a do kraja godine bit ćemo na 85 posto. Lukanić ga je nazvao lašcem, a Sokol mu je rekao kako je nepristojan. Što se tiče projekta Slavonija kazao je kako se radi o alociranih 2,5 milijarde eura – i jako se puno radi.

Picula je kazao kako će ključna riječ u njihovoj kampanji biti ‘ravnopravnost’ – svih članica EU-a. Ključno je pitanje shvaćaju li građani Europsku uniju kao šansu ili prijetnju, smatra. Lukanić je rekao kako im nije cilj rušiti EU iznutra. “Oni građani, njih 40 pa čak i 50 posto koji su se na referendumu izjasnili kao euroskeptici – zaslužuju da imaju svoje predstavnike u Europskom parlamentu. Živi zid je jedini koji im to nudi”, kazao je.

Grmoja je upozorio na općeniti problem izlaznosti na izbore. “Teme kojima će se Most baviti su – sigurnost migracija, ravnopravnost i borba protiv ‘puzajuće centalizacije Bruxellesa i smanjivanja sredstava”.

– Amsterdamska koalicija je izrazito proeuropska. Vjerujemo da snažna Hrvatska može biti samo u snažnoj Europi. A jedino snažna Europa može odgovoriti gospodarskim izazovima današnjice. U kampanji ćemo se baviti pitanjima ljudskih prava i funkcioniranjem pravne države, digitalizacijom, ravnopravnim regionalnim razvojem i pravom na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, kazala je Diana Topčić-Rosenberg.

– Program HDZ-a će se baviti zaštitom nacionalnih interesa, onoliko koliko dopušta EU – sirunost i zaštita granica (ulazak u Schengen), gospodarski rast i solidarnost, kazao je Tomislav Sokol.

Svi sugovornici su se složili kako treba motivirati građane, a posebno mlade ljude da izađu na izbore.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković s izaslanstvom HBK: Predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u utorak predstavnike Hrvatske biskupske konferencije (HBK), istaknuo je predanost hrvatske Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom, a izaslanstvo HBK pozitivnim je ocijenilo napore Vlade na stvaranju uvjeta za gospodarski i društveni napredak.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili aktualna društvena zbivanja te trenutno stanje suradnje hrvatske Vlade i Katoličke Crkve.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom te se osvrnuo na rad Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Republike Hrvatske”, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije izrazili su zadovoljstvo sastankom te važnost kontinuiranog dijaloga s Vladom i resornim ministarstvima na brojnim društvenim područjima.

Pozitivnim su ocijenili napore Vlade na stvaranju uvjeta za opći gospodarski i društveni napredak, društveni optimizam te uključivo ozračje u hrvatskom društvu, izrazivši spremnost Katoličke Crkve da nastavi tome davati svoj doprinos, dodaje se u priopćenju.

U izaslanstvu HBK bili su nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, biskup porečki i pulski Dražen Kutleša te biskup hvarski i generalni tajnik HBK Petar Palić.

Na sastanku u sjedištu Vlade RH sudjelovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a uz predsjednika Vlade Plenkovića bili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar države imovine Mario Banožić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, naveli su iz Vladine Službe za odnose s javnošću. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrvatska se uključuje u istragu havarije Bourbon Rhodea

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će zadužiti predstavnika Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN) da se uključi u sigurnosnu istragu oko potonuća broda “Bourbon Rhode”, potvrđeno je Novom listu jučer iz Ministarstva na upit o tome hoće li se Republika Hrvatska aktivno uključiti u istraživanje okolnosti potonuća broda u kojemu su četvorica članova posade izgubila život, trojica su spašena, dok se za sedmoricom, među kojima je i zapovjednik Dino Miškić, još uvijek traga.

Aktivna potraga za nestalim pomorcima prekinuta je prije tri dana, ali pojačano promatranje područja na kojemu se za njima tragalo, na središnjem Atlantiku, bit će nastavljeno još neko vrijeme putem satelita i brodova u prolazu.

S obzirom na niz nedoumica i otvorenih pitanja oko ove tragične havarije, koje bi trebala rasvijetliti istraga, Ministarstvu je Novi list uputio upit hoće li Hrvatska tražiti uključivanje svojih predstavnika u tijela i tijek istrage, na što ima pravo jer je jedan od nestalih članova posade hrvatski državljanin.

Fatalni prodor vode

Stručnjaci u pomorstvu, kao i stručnjaci za sigurnost u pomorstvu s kojima su novinari razgovarali kažu kako je to vrlo važno, zbog realne mogućnosti da se okolnosti nesreće pokušaju zataškati.

S obzirom da je riječ o brodu francuske kompanije, istragu vode frnacuske vlasti na Martiniqueu, a nitko od stradalih ili nestalih nije francuski državljanin pa nema pritiska tamošnje javnosti i medija da se istraže sve okolnosti nesreće. Ministarstvo smo upitali i jesu li u kontaktu s francuskim istražnim tijelima, kao i s istražnim tijelima Luksemburga, države pod čijom zastavom je brod plovio, a koja je također dužna provesti istragu.

– Ministarstvo nije zaprimilo informacije od francuskih vlasti vezano za tijek istrage budući da još uvijek traje potraga za nestalim pomorcima, kratko je odgovoreno iz Ministarstva.

Potraga je, podsjetimo, prvi put bila prekinuta svega tjedan dana nakon havarije, da bi ponovno bila nastavljena, nažalost, bez rezultata, nakon čega su francuske vlasti odlučile prekinuti aktivnu potragu za nestalima.

Upravo činjenica da niti jedna od preostale tri splavi za spašavanje s potonulog broda nije pronađena, a nisu detektirani ni signali EPIRB-a (uređaja za radijsko pozicioniranje), kao ni SART-a (radarskog transpondera), zajedno sa svjedočenjima preživjelih o lošem stanju broda, izazvale su, kako piše Novi list, velike polemike u hrvatskoj stručnoj pomorskoj javnosti, ali i jasno govore o potrebi temeljite istrage svih okolnosti nesreće. Od utvrđivanja stanja broda, kao i odgovornosti za eventualne propuste u održavanju, do postupaka zapovjednika i kompanije, kao i procjene stanja broda od strane certifikacijske kuće koja je pregledala brod.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari