Pratite nas

Politika

Tomislav Tolušić: HDZ u programu za Slavoniju osigurao 2,5 milijarde eura

Objavljeno

na

Tehnički ministar regionalnog razvoja i fondova EU, potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Tomislav Tolušić rekao je da će ta stranka u okviru svog posebnog operativnog programa, Projekta Slavonija, isključivo za pet slavonskih županija osigurati 2,5 milijarde eura.

Iz fondova Europske unije danas imamo 10,7 milijardi eura, a mi želimo izdvojiti 2,5 milijarde posebno za projekte na području cijele Slavonije, naglasio je tehnički ministar regionalnog razvoja i fondova EU na konferenciji za novinare u središnjici HDZ-a.

HDZ-ov poljoprivredni program, po uzoru na Poljsku, pomoći će razvoju slavonskih županija i rješavanju njihovih gorućih problema, s obzirom da su one još uvijek nerazvijenije u odnosu na ostale u Hrvatskoj, rekao je Tolušić.

“Na taj način možemo postići cjelokupan razvoj područja i spriječiti demografsko nazadovanje Slavonije, jer su velika većina ljudi koji su u zadnje četiri godine otišli iz Hrvatske bili iz Slavonije”, istaknuo je.

Tolušić je izvijestio da su već u tijeku pregovori s Europskom komisijom za izradu mini operativnog programa ne bi li se novac za Slavoniju mogao povući već od iduće godine, radi se posebna, nova indeksacija za cijelu Hrvatsku, a cilj je i da se napravi promjena statističkih regija kako se ponovno “u istom košu” ne bi našli, primjerice, Zagreb i Beli Manastir.

Tolušić je najavio da će HDZ promijeniti i način na koji se koriste EU fondovi.

Europski fondovi trebaju služiti za ravnomjeran razvoj svih područja hrvatske države, pogotovo za razvoj područja koja nisu razvijena, a zahvaljujući lošim odlukama prošle Milanovićeve vlade danas puno više sredstava povlače razvijena područja, ocijenio je.

“S posebnim operativnim programom stopa sufinanciranja projekata EU neće biti 45 posto, kao danas, i u Osijeku i u Zagrebu jednako, nego će u Slavoniji biti 70 posto”, dodao je.

Tolušić je istaknuo da je od početka ove godine Hrvatska povukla više od pet milijardi kuna iz fondova EU, dok je u cijeloj prošloj godini taj iznos bio četiri milijarde.

“Do kraja godine doći ćemo na razinu 7,5 do 8 milijardi kuna, a dosad je raspisano i 120 natječaja, što je dvostruko više nego u prošloj godini”, rekao je.

HDZ-ov poljoprivredni program – sveobuhvatan, analitičan i sustavan

Zamjenik ministra poljoprivrede Tugomir Majdak rekao je kako je HDZ prva politička stranka koja je na sveobuhvatan, analitičan i sustavan način pristupila problematici poljoprivrede, a na izradi programa je protekle četiri godine radilo 114 stručnjaka te stranke.

U tom se programu zalažu za konačno rješavanje pitanja poljoprivrednog zemljišta – donošenjem novog zakona definirale bi se osnovne postavke, od prodaje poljoprivrednog zemljišta, zakupa i koncesije do politike nasljeđivanja i modela darivanja mladim poljoprivrednicima.

“Mladi poduzetnici u poljoprivredi jedan su od naših prioriteta i moraju biti sastavni dio svih strategija, programa i mjera”, istaknuo je Majdak.

U programu HDZ-a je i novi zakon o Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG), osnivanje organizacija proizvodnih centara s ciljem koncentriranja poljoprivrednih proizvoda i kvalitetnije pripreme poljoprivrednika za zahtjevne kriterije tržišta, te agrobanke kako bi poljoprivrednici imali sigurnije poslovanje i uvjete za investicije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Predsjednica: Inicijativa triju mora treba smanjiti razlike između stare i nove Europe

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je u ponedjeljak u Bukureštu da Inicijativa triju mora može pridonijeti važnom cilju smanjivanja razlika u razvoju između zemalja tzv. stare i nove Europe, te je na poslovnom forumu predstavila hrvatske projekte koji mogu doprinijeti tom cilju.

“Inicijativa triju mora želi doprinijeti ekonomskom razvoju srednje Europe kako bi se obrisale razlike između tzv. europskog istoka i zapada, odnosno tzv stare i nove Europe što konkretno znači bolji životni standard za naše građane”, kazala je hrvatska predsjednica novinarima, ponavljajući poruku koju je netom prije toga uputila sudionicima poslovnog foruma koji se prvi puta održava u okviru summita Inicijative tri mora.

Na početku poslovnog foruma uz hrvatsku predsjednicu govorili su i predsjednik zemlje domaćina Rumunjske Klaus Iohannis, Poljske Andrzej Duda, Austrije Alexander van der Bellen te europska povjerenica za regionalni razvoj Corina Cretu.

“Cilj inicijative je da srednja Europa postane kičmom stabilnosti cijele Europske unije”, istaknula je Grabar-Kitarović koja je predstavila hrvatske ključne projekte, njih jedanaest, dogovorenih u okviru ukupno 40 projekata zemalja inicijative.

Radi se o 3 projekta u području energetske infrastrukture, 7 u području prometa i 1 u području digitalizacije, pojasnila je hrvatska predsjednica. Kao ključan projekt s područja energetike izdvojila je LNG terminal, istaknula je važnost uvođenja širokopojasnog interneta u područjima koja nisu komercijalno interesantna, te pojasnila da se sedam projekata u području prometne infrastrukture u načelu tiče povezivanja željeznica i lučkog prometa. Tu je istaknula  Luku Rijeka, s nadogradnjom i povezivanjem  infrastrukture, te važnost rijeke Dunav i luke Vukovar.

Predsjednica je također istaknula da Hrvatska daje snažnu potporu  tzv. Via Carpathia, i potvrdila namjeru da se Hrvatska priključi toj inicijativi.

“Hrvatska se slaže uključiti čitav koridor Via Carpathia u bazičnu TEN-T mrežu i istovremeno predlaže jadranski ogranak do Rijeke,.. U perspektivi dugoročnog razvoja koridora Via Carpathia, Hrvatska predlaže drugo produženje jadranskog ogranka, od Debrecena do Ploča”, pojasnila je.

Rumunjski predsjednik također je rekao da je ideja o inicijativi izrasla upravo iz razlika u razvoju između starih i novih članica Unije, i s ciljem da se te razlike prevladaju, a dobar put je upravo povezivanje na području energetike, prometa i digitalizacije.

I rumunjski i poljski predsjednik istaknuli su važnost snažne potpore koju Sjedinjene Države daju Inicijativi. “Drago mi je da je za SAD Inicijativa tri mora postala način na koji surađuju sa srednjom Europom”, kazao je Duda koji u utorak odlazi u Washington gdje će, kako je rekao, u Bijeloj kući sigurno razgovarati o Inicijativi triju mora.

Hrvatska je predsjednica također pozvala sve kompanije iz zemalja inicijative i partnerske zemlje da na ovom poslovnom forumu, koji se nastavlja i u utorak kada će se održati i summit, uspostave poslovne veze i okupe se oko projekata koji predstavljaju “velike prilike za razvoj naših gospodarstava, te za cijelu Europu”.

Također je najavila da će se u listopadu ove godine u Zagrebu održati forum o digitalizaciji u okviru Inicijative triju mora.

Nakon otvaranja poslovnog foruma potpisana je zajednička izjava o utemeljenju mreže gospodarskih komora zemalja inicijative te pismo namjere o osnivanju fonda inicijative.

Grabar-Kitarović u utorak će sudjelovati na summitu inicijative koja okuplja 12 zemalja, a na njemu će biti i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Mass, države koja je izrazila interes za priključivanju inicijativi, te američki ministar energetike Rick Perry.

Upravo dolazak europskog i njemačkog predstavnika, istaknula je Grabar-Kitarović, dokaz je da inicijativa raste.

“Inicijativa raste i dobila je potporu ne samo SAD-a i Kine, nego i Europske unije, a Njemačka postaje jedna od država partnera”, kazala je.

Inicijativa triju mora, neformalna je hrvatsko-poljska politička platforma o kojoj je ideja iznesena prvi puta  2015., a predstavlja projekt boljeg povezivanja država Baltika, Jadrana i Crnog mora.

Platforma je predstavljena na summitu u Dubrovniku 2016., a sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik Donald Trump dao joj je potreban politički zamah. Bukureštanski skup fokusiran je na konkretnu provedbu projekata.

Države članice Inicijative triju mora su Hrvatska, Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Litva, Latvija, Estonija, Slovenija i Austrija.

(Hina)

Trump poslao poruku potpore sudionicima summita Inicijative tri mora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Peđa Grbin: Ovo je uvreda zdrave pameti, ne znam što sam uopće ovdje radio zadnjih par sati

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Radni sastanak članova Predsjedništva SDP-a i Kluba zastupnika te stranke u Hrvatskome saboru završio je u ponedjeljak poslijepodne, nakon četiri i pol sata, bez zaključaka, a Peđa Grbin je ocijenio da se dogodio tek “sastanak radi sastanka”, ali, poručio je, nezadovoljni politikom Davora Brnardića nemaju namjeru izaći iz stranke, nego zastupati one koji su ih izabrali.

Peđa Grbin prvi je izašao pred novinare i izvijestio da je predsjednik stranke došao s prijedlogom da ga se izabere za predsjednika Kluba zastupnika, ali se do kraja sastanka iskristaliziralo da za to nema nikakvu potporu.

“Zavlačenje, gubljenje vremena”, riječi su kojima je Grbin opisao sastanak.

Naveo je kako se predlagao kompromis, ali i referendum među članovima stranke treba li SDP na unutarstranačke izbore, “ali ništa nije palo na plodno tlo”.

“Poslali smo poruku Predsjedništvu i predsjedniku stranke da se zbroje, da probamo još jednom razgovarati sutra, ali da se dođe s konkretnim prijedlozima. Ovakav sastanak radi sastanka mislim da je za ozbiljne ljude vrijeđanje pameti”, ocijenio je Grbin.

Naveo je da će se Klub zastupnika prije ili poslije morati sastati, a po njegovu mišljenju, zadnji je rok za to sutra.

Poručio je i kako nezadovoljni Bernardićevom politikom nemaju namjeru izaći iz stranke, nego će zastupati one koji su ih izabrali.

(Hina)

Maras: Situacija u SDP-u neodrživa

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari