Pratite nas

Pregled

Tomislav Žigmanov: Hrvati u Srbiji moraju se skrivati i šutjeti uoči obljetnice Oluje

Objavljeno

na

I ove godine, početkom kolovoza, Hrvati u Vojvodini moraju šutjeti, biti tihi, sklanjati se, skrivati, napisao je u srijedu na Twitteru predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov, piše slobodnadalmacija.hr

Žigmanov tvrdi da se svake godine uoči 5. kolovoza u Srbiji vrlo glasno čuju naglašena protuhrvatska stajališta. On je to napisao komentirajući stavove i riječi predstavnika Srba u Hrvatskoj glede njihove navodne nelagode uoči ovog velikog praznika.

“Uz važnu naznaku! Hrvati u Vojvodini nikada nisu oružanom pobunom doveli u pitanje lojalnost Srbiji, to jest ne snose nikakvu odgovornost za ratna događanja 1990-ih. Ovo je vrijeme kada se više šuti, kada je poželjno biti tih, kada se ne treba pojavljivati u javnosti s hrvatskim sastavnicama…“, ističe čelnik DSHV-a.

Istinu govoreći, to je stvarna i bitna suštinska razlika. Hrvati u Srbiji ne samo da nisu spalili srpska sela, bombardirali Beograd, Novi Sad, Kikindu, Niš i Čačak, ne samo da nisu etnički očistili Srijem i Bačku od Srba, već su sami kao i Hrvati u Hrvatskoj, Bosni, Hercegovini bili žrtve – Srba.

Žigmanov je uoči izricanja presude Šešelju izjavio da “Hrvati u Vojvodini očekuju priznanje da je i na teritoriju Srbije bilo ratnih zločina, da su oni bili žrtve toga“.

„To je tema o kojoj se u Srbiji nerado govori, koja se prešućuje. A presudom bi se moglo potvrditi da je žrtava bilo i na teritoriju Srbije, to jest Vojvodine, gdje navodno rata nije bilo, i gdje Hrvati ni na koji način nisu svoju lojalnost ni jednim činom doveli u pitanje. A prema podacima izbjegličkih udruga iz Vojvodine, 25 Hrvata je ubijeno na teritoriju Srijema i južne Bačke, a više od 30.000 je protjerano, odnosno napustilo svoje domove od 1991-1996. To se sve ne može pripisati samo Šešelju. Jer, iskazi žrtava kazuju da su, osim djelovanja paravojnih postrojbi, i vojska i MUP vršili etnički motivirana nasilja”, rekao je tada Žigmanov.

Samo jedan primjer drastičnih metoda etničkog čišćenja koje su Srbi je selo sa više tisuća žitelja Kukujevci, gdje je prije rata živjelo 97% Hrvata, a danas ondje živi 10 katoličkih obitelji. Nakon što je počela agresija na Hrvatsku, Kukujevčanima su opljačkane i minirane kuće. U selo je raspoređeno oko 2000 pripadnika JNA i rezervista, a zloglasni Beli orlovi s policijom su provodili premetačine i privodili Hrvate. Unatoč silnom pritisku, iseljavanje nije išlo brzo kako je zamišljeno pa se pristupilo likvidacijama. U travnju 1992. ubijena su tri člana obitelji Matijević, a u srpnju 1993. mučena je i masakrirana tročlana obitelj Oskomić-Tomić.

Etničko čišćenje dovršeno je nakon operacije Oluja, kada su mještani istjerani uz prijetnje oružjem, a likvidiran je starac Živko Litrić. Na taj način protjerano je gotovo 40 tisuća Hrvata, a samo u Srijemu etnički je očišćeno 27 sela, piše HRT.

Pitanje jest: hoće li se o ovom problemu konačno očitovati Vlada Republike Hrvatske i stati u zaštitu Hrvata u Srbiji barem deklarativnim javnim očitovanjem? Voljeli bi to čuti umjesto da svakodnevno godinama slušamo što netko iz Srbije sa visokih položaja kaže o Oluji, Stepincu, položaju Srba u Hrvatskoj, Thompsonu, Hrvatskoj vojsci….

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Damir Krstičević: Područje jugoistoka Europe i dalje je nestabilno

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ K. Brigljević

Područje jugoistoka Europe i dalje je nestabilno, a za jačanje sigurnosti potrebna je veća sinergija institucija unutar države, kao i jača suradnja između zemalja, istaknuo je u četvrtak ministar obrane Damir Krstičević na otvaranju konferencije “Sigurnosni izazovi za Europu” koja se održava u Zagrebu u organizaciji RACVIAC-a i Zaklade Konrad Adenauer.

Cilj ove pete po redu konferencije o sigurnosti je s geopolitičkog stajališta razmotriti sadašnje i buduće sigurnosne izazove i prijetnje za zemlje jugoistočne Europe, kao i mogućnost prevencije istih, imajući u vidu postojeće sigurnosne procjene NATO saveza i vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije, stoji u opisu tog dvodnevnog skupa.

“Europa je danas puno drugačija nego što je bila prije samo nekoliko godina”, rekao je u uvodnom govoru ministar obrane i potpredsjednik vlade Damir Krstičević.

Ministar trenutnim sigurnosnim trendovima u Europi smatra rast nestabilnosti, ubrzane i teško predvidljive promjene, te blisku povezanost unutarnje i vanjske sigurnosti.

Govoreći o sigurnosnoj situaciji na jugoistoku Europe, Krstičević je naglasio kako je po njemu ona i dalje pod utjecajem posljedica raspada Jugoslavije, geopolitičkih interesa na tom području i prelijevanju kriza iz europskog susjedstva.

Situacija je dodatno pogoršana dolaskom novih tehnologija i taktika, ekonomskom nerazvijenošću tih prostora, energetskom ovisnošću, političkim podjelama unutar Europske unije i rastom ekstremističkih ideologija i radikalizama, smatra ministar.

“Na ovom području i dalje nema potpune stabilnosti. Postoje značajna neriješena unutarnja politička pitanja, međuetničke tenzije, sve jači nacionalni i vjerski ekstremizmi, loši ekonomski uvjeti, korupcija unutar državnih institucija i nedostatak konsenzusa o članstvu u euroatlantskim integracijama. Sve to predstavlja izvor pogoršanja sigurnosne situacije”, rekao je Krstičević.

Usprkos tome, ministar naglašava kako je suradnja između država jugoistoka Europe jako dobra.

“U utorak je u Zagrebu bila ministrica obrane Makedonije, prije nekoliko mjeseci ministri obrane Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a idućeg četvrtka idem u Ohrid gdje se održava sastanak ministara obrane Američko-jadranske inicijative. Intenzivno surađujemo u korist mira, stabilnosti i sigurnosti na ovom području”.

Govoreći o Europi općenito, najveće prijetnje njezinoj sigurnosti za Krstičevića su terorizam i ilegalne migracije.

“Ključno je pitanje kako integrirati izbjeglice, kao i drugu generaciju migranata, kako oni ne bi postali članovi izoliranih zajednica u kojima bujaju kriminalne aktivnosti”.

Istaknuo je kako je Hrvatska zbog tih prijetnji prilagodila svoju Strategiju nacionalne sigurnosti i donijela Zakon o sustavu domovinske sigurnosti kako bi se stvorila bolja sinergija između svih uključenih institucija i stvorio koordiniran sustav.

Na međunarodnoj razini potrebno je jačanje bilateralnog i multilateralnog dijaloga i suradnje, a NATO savez, Europska unija i OESS daju dobre okvire za to, zaključio je ministar.

Prvog dana konferencije održavaju se dva panela, “Suvremeni sigurnosni izazovi za Jugoistočnu Europu” i “Terorizam – podrijetlo i učinak”, dok je drugi dan zamišljen kao znanstveni forum na kojem će predstavnici akademske zajednice i stručnjaci iz vladinih i nevladinih organizacija i institucija raspravljati o lekcijama naučenim iz migranske krize i nekontroliranog kretanja izbjeglica u 2015. i 2016. godini.

Na konferenciji, između ostalih, sudjeluju predstavnici Fakulteta političkih znanosti i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za istraživanje migracija iz Mađarske, njemačkog Federalnog ureda za migracije i izbjeglice, Sveučilišta AKEV iz Turske, Vojne akademije “Gen. Mihailo Apostolski” iz Skoplja i Fakulteta za sigurnosne studije Sveučilišta u Beogradu.

Skup organizira RACVIAC – Središte za sigurnosnu suradnju, institucija osnovana 2000. čiji je cilj promicanje dijaloga i suradnje na području sigurnosti na jugoistoku Europe, te Zaklada Konrad Adenauer povezana s Kršćansko-demokratskom unijom (CDU) njemačke kancelarke Angele Merkel. (Hina)

Damir Krstičević: U ratu odlučnost, u poslu ustrajnost, u politici poniznost

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Ante Nazor: Da nije bilo Hrvatske i Hrvata, ne bi bilo ni današnje BiH (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Haški sud prvostupanjskom je presudom osudio ratnog zločinca Ratka Mladića na doživotni zatvor.

Optužen je za genocid u Srebrenici, ubojstva, silovanja i druge zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od svibnja 92. do potkraj 95. Je li pravda zadovoljena?

Bila je to tema emisije Otvoreno urednika Damira Smrtića. Gosotovali su odvjetnik Goran Mikuličić, bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, povjesničari Ante Nazor i Tvrtko Jakovina i predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak.

Antu Nazora muči je li je iz presude vidljivo za koga je Mladić radio, tj. je li upozoreno na vezu Srbije i što je Mladić činio u Hrvatskoj. Spomenuo je kako je Mladić bio načelnik štaba 9. korpus JNA, tj. kninskog korpusa. Cilj je bio istrebljenje nesrpskog stanovništva na području Hrvatske. Problem je što ostaje Mladićev projekt, a to je Republika Srpska. Da nije bilo Hrvatske i Hrvata, ne bi bilo ni današnje BiH, smatra Nazor. Pročitao je i transkripte Mladića sa zapovjednicima koji su rušili BiH i Hrvatsku.

Goran Mikuličić kaže da je ovakva presuda Mladiću očekivana, s obzirom da je Srebrenica bila eklatantan primjer genocida. Slijedi najava žalbe pa njena izrada, a pravomoćnu presudu Mikuličić misli da možemo očekivati tek za četiri ili pet godina. Haaški sud uskoro se zatvara, a Mikuličić njegovo djelovanje ocjenjuje pozitivnim. Kao najveći razlog njegove sporosti istaknuo je prevodilački odjel koji mora prevoditi svaki dokument.

Vesna Škare Ožbolt smatra da je presuda stigla prekasno u odnosu na cijelu situaciju u BiH. Osim što Mladić nije pokazao kajanje, nije ni Republika Srpska. Za očekivati je da će ova presuda još više radikalizirati i produbiti tenzije koje mogu otići u krajnje opasnim smjerovima, istaknula je Škare Ožbolt.  Jedini preostali postupak koji bi mogao Srbiju dovesti u izravnu povezanost sa zločinima su Stanišić i Simatović, generatori zla i Miloševićevi nalogodavci, rekla je Škare Ožbolt. Rad suda završava, ali priča nije gotova – slijede novi postupci, smatra Škare Ožbolt.

Ivan Zvonimir Čičak kaže da je čudna slučajnost da se presuda hercegovačkoj šestorki očekuje 29.studenog, na nekadašnji Dan Republike. Najviše ga muči što iz presude Mladiću i ostalima ispada da je Hrvatska bila jedini agresor u ovome ratu. Za to krivi nedovoljnu pristutnost i zalaganje Hrvatske u Haagu da se nešto progura.

Tvrtko Jakovina kaže da je presuda donekle satisfakcija onima iz Srebrenice koji su najviše izgubili, ali politički nismo dobili ništa jer ona nije uspjela uzdrmati Dodiga u Banja Luci. Ova presuda je izuzela Srbiju od prave odgovornosti i to je najveći propust, smatra Jakovina. Iako je srpska premijerka nakon presude rekla da gledaju u budućnost, Jakovina smatra da prvo moraju pogledati što je bilo prije.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari