Pratite nas

Naši u svijetu

Tomislav Žigmanov: Hrvatska zajednica u Srbiji je ‘ranjena zajednica’

Objavljeno

na

Foto: Hina

Predsjednik i zastupnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov rekao je u utorak u Zagrebu da su Hrvati u Srbiji “ranjena zajednica” ali da imaju “elan, viziju i energiju” pri čemu im je za realizaciju njihovih prioriteta potrebna pomoć Hrvatske.

“Hrvatska zajednica u Srbiji je institucionalno slabo razvijena, mi smo ranjena zajednica, mi smo zajednica koja ima najmanji bruto nacionalni dohodak u Europi, mi smo najsiromašniji Hrvati na svijetu, živimo u vrlo nepovoljnom društvenom ambijentu gdje više od 50 posto građana misli o Hrvatima izuzetno negativno, gdje su napetosti u odnosima između dvije zemlje u protekloj godini bile na najvišoj razini”, rekao je Žigmanov nakon sastanka s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

Istaknuo je da su Hrvati u Srbiji kao zajednica visoko nerazvijeni u odnosu na druge manjinske zajednice, te da imaju puno manje novca na raspolaganju. Takva situacija, rekao je, usložnjava položaj Hrvata u Srbiji i zatomljuje im perspektive.

“Naša očekivanja je vidjeti gdje i u čemu RH može pomoći s obzirom na naše prioritete”, kazao je, jer su Hrvati u Srbiji još uvijek “svjedoci da neke stvari ne možemo ostvariti bez djelatnog interesa pojedinih segmenta vlasti u Hrvatskoj”.

Zahvalivši hrvatskim vlastima na onome što su dosad učinile, Žigmanov je rekao da srbijanski Hrvati imaju” elan, viziju i energiju” za ostvarivanje razvojnih projekata, ali da im je potrebna pomoć.

“Znamo pecati, imamo vodu, ribu, nedostaje nam udica. Očekujemo od Hrvatske da nam to osigura”, rekao je.

Govoreći o temeljnom političkom zahtjevu – da hrvatska manjina ima zajamčenu zastupljenost u parlamentu Republike Srbije – Žigmanov je kazao da “je to najsloženije pitanje koje je još uvijek daleko od rješenja. Vidjet ćemo hoće li se i kada realizirati, ali od njega ne odustajemo”.

Na pitanje što bi se u Srbiji dogodilo da hrvatska djeca ne ustanu na himnu Bože pravde, kao što je bio slučaj u Vukovaru kada srpska djeca nisu ustala na hrvatsku himnu, Žigmanov nije htio špekulirati, ali je kazao da želi doprinositi relaksiranju hrvatsko-srpskih odnosa.

“Takva usporedba je vrlo teška, ono što je važno je da takvih deficita lojalnosti ne očitujemo i takvih iskustava nemamo”, rekao je.

“Naravno da nismo sretni kada se događaju etnički motivirani incidenti, ali ono što smo vidjeli da kao praksa postoji u RH a u Srbiji ne jest da postoje osude, primjerene kazne i ukazivanje na nedopuštena djela”, istaknuo je Žigmanov, opisujući situaciju u Hrvatskoj generalno kao puno sređeniju od one u Srbiji.

Naglasio je pritom da u Hrvatskoj postoje reakcije vlasti na nedopuštena djela, postoji javna osuda, stigmatiziranje djela kao nedopuštenog i jasna poruka svima da je nešto nedopustivo.

“Meni je osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj prijetio da će učiniti nadamnom ratni zločin, a niste imali očitovanje nijednog predstavnika vlasti, nije bila poduzeta nijedna mjera od strane tužiteljstva niti bilo koje drugog tijela”, kazao je.

Naglasio je i da građani Hrvatske mogu biti zadovoljni stanjem u svojoj zemlji koju je nazvao “uređenom i institucionalno razvijenom gdje stvari funkcioniraju”.

“Kada imate primjedbe u RH, kada vam je teško sjetite se nas i bit će vam lakše”, poručio je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Dodijeljene stipendije za učenje hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

U Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Zagrebu, u srijedu 9. listopada 2019., održano je svečano potpisivanje ugovora o stipendiranju učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj za akademsku godinu 2019./2020.

Potpisivanju ugovora pristupio je 81 polaznik tečaja hrvatskog jezika Croaticum, pripadnik hrvatskog naroda s prebivalištem izvan Republike Hrvatske, među kojima ima i njihovih supružnika, kao i prijatelja hrvatskog naroda i Republike Hrvatske koji njeguju hrvatski identitet i promiču kulturno zajedništvo. Ugovore polaznicima dodijelio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas. U svom obraćanju istaknuo je kako bez jezika sve ono što se zove identitet i pripadnost narodu ne može opstati, niti se može nadomjestiti. „Ovo je najbolji način da očuvate i razvijate identitetske vrijednosti za one koji će tek doći.“

Državni tajnik najavio je i skorašnje izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu upućenog u saborsku proceduru, izrazivši uvjerenje kako će taj korak s pravne strane doprinjeti lakšem stjecanju državljanstva pripadnicima hrvatskog naroda u domovini svojih predaka, ali i povezivanju iseljenih Hrvata s domovinom. „Svu pomoć koja će vam trebati možete tražiti u Središnjem državnom uredu čija će vam vrata uvijek biti otvorena“, poručio je Milas polaznicima tečaja, poželjevši im uspješno rješavanje svih prepreka te koristan i ugodan boravak u Hrvatskoj.

Programom učenja hrvatskoga jezika želi se učvrstiti povezanost te promicati zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske, a naročito pružiti potpora svima onima koji su se odlučili ili će se odlučiti na trajni boravak u Republici Hrvatskoj. Središnji državni ured pruža pomoć pri rješavanju svih pitanja od važnosti za nesmetan, koristan i ugodan boravak u Republici Hrvatskoj koja su vezana uz djelokrug tijela državne uprave.

Stipendija za učenje hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj uključuje podmirenje troškova tečaja hrvatskog jezika kao i troškove subvencionirane prehrane te odgovarajuću naknadu troškova smještaja i za osobne potrebe polaznika tečaja Za učenje hrvatskoga jezika u 2019./20. odobreno je 260 stipendija (250 za učenje u RH i 10 za internetsko učenje) za ukupno 180 kandidata – budućih polaznika (170 za RH i 10 za internetsko učenje).

Osim u Zagrebu, nastava se održava i na Filozofskom fakultetu u Splitu, Rijeci te od ove akademske godine i u Osijeku. U razdoblju od 2012. do 2017. ukupno je odobreno 1446 stipendija za 1035 polaznika. Dobitnici stipendija za učenje hrvatskog jezika u ovoj akademskoj godini dolaze iz dvadesetak zemalja s brojnim hrvatskim iseljeništvom, među kojima su i dalje najbrojniji oni iz Južne Amerike.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Kontinuirana potpora Vlade položaju te zaštiti prava i identiteta Hrvata izvan Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u Banskim dvorima predsjednika Hrvatskog svjetskog kongresa Vinka Sablju.

Uz njega su bili državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas te državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić.

Premijer Plenković izrazio je punu potporu Vlade RH svemu što Hrvatski svjetski kongres poduzima u svijetu za promociju Hrvatske te jačanje suradnje i povezanosti Hrvatske i Hrvata koji žive izvan RH.

Vinko Sabljo upoznao je predsjednika Vlade Plenkovića s aktivnostima Hrvatskog svjetskog kongresa, kao i o nedavnoj održanoj godišnjoj skupštini Središnjeg odbora HSK-a u Mostaru, na kojoj je izražena potpora jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH te su raspravljene daljnje aktivnosti HSK-a.

Razgovarali su i o V. Hrvatskim svjetskim igrama koje će se održati u srpnju 2020. u Zagrebu te okupiti veliki broj mladih Hrvata iz cijelog svijeta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari