Pratite nas

Naši u svijetu

Tomislav Žigmanov: Negiraju se zločini nad Hrvatima u Vojvodini

Objavljeno

na

Predstavnik Hrvata u Srbiji Tomislav Žigmanov istaknuo je u ponedjeljak u Zagrebu kako se zločini nad Hrvatima u Vojvodini negiraju i trivijaliziraju te da su rezultati suočavanja s prošlošću u Srbiji “neznatni”

“Istina o ovim događajima ne bi smjela, ni na koji način, pasti u zaborav”, poručio je Žigmanov na znanstvenom skupu “Hrvati u Vojvodini nakon 1990-ih – od stradanja do izgradnje perspektive” i dodao kako se ti događaji, ne samo prešućuju i niječu, već da ne postoji, “u prostoru javnost, nijedna manifestacija kojom se komemoriraju žrtve”.

Žigmanov, Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) i zastupnik u Narodnoj skupštini Srbije, istaknuo je kako je 57 tisuća i 900 Hrvata u Srbiji pred “brojnim izazovima” te da ta zajednica o zločinima još nije “rekla sve istine”.

“Govoriti iz perspektive Hrvata iz Srbije je i odgovornost. Zato što se spram nevinih žrtava, ove ničim zaslužene tragedije, treba odnositi sa dužnim poštovanjem, pijetetom, ali s druge strane svjedoci smo da se ti događaji danas, ne samo trivijaliziraju, nego i niječu. Da mi koji pokušavamo godinama iznositi istinu o njima, na neki način, bivamo manjina. A da u procesu suočavanju prošlošću u Republici Srbiji imamo tek neznatne rezultate”, kazao je Žigmanov i dodao kako se suočavanjem s prošlošću bave samo nevladine organizacije poput Fonda za humanitarno pravo iz Beograda i Vojvođanskog građanskog centra iz Novog Sada.

Skup o položaju vojvođanskih Hrvata održan u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu organizirala je Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Žigmanov je rekao kako bi želio da se sve hrvatske državne institucije “s uvažavanjem i respektom” odnose prema hrvatskoj zajednici, a u tom je kontekstu naveo da će u lipnju ansambl Lado nastupati u Subotici s “ljudima koji su odmetnuti od nas, sa strukturama koje prepoznajemo kao one 90-ih godina bilo na drugoj strani”. “To smatramo ne samo nedopustivim, nego uvredom za nas”, poručio je.

“Voljeli bismo kada bi druge institucije uvažavale legitimne, izabrane i institucionalne okvire naše zajednice, i u dogovoru s nama, u partnerskom dogovoru, ne uz goli paternalizam, gradili zajedničke pothvate.”, kazao je Žigmanov.

Hrvatima je potreban zajamčeno političko predstavljanje na svim razinama

Žigmanov je rekao kako je u nekonsolidiranim demokracijama poput Srbije najbolji način za zaštitu prava manjina zajamčeno pravo na političko predstavljanje, na svim razinama, pa tako i zajamčeni mandat u nacionalnom parlamentu.

Podsjetio je kako Sporazum između Hrvatske i Srbije i Crne Gore iz 2004. jamči pravo na zastupljenost u svim predstavničkim tijelima na regionalnoj i državnoj sredini, što se ne provodi u Srbiji.

Naime, u Srbiji ne postoji zajamčeni mandat za nacionalne manjine, već institut “prirodnog praga” koji mogu preći samo brojčano veće manjine poput Mađara i Bošnjaka, ili teritorijalno kompaktne poput Albanaca. DSHV može preći prag samo kao dio koalicije, a na taj je način Žigmanov izabran u parlament.

Srbija je “slaba, nedovršena država”, smatra Žigmanov, jer ne može primijeniti svoje zakone. Tako, primjerice, po zakonu Vojislav Šešelj ne može biti zastupnik u Narodnoj skupštini jer je osuđen na više od 3 godine zatvora, podsjeća Žigmanov.

Politolog Darko Baštovanović, član Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) iz Subotice, istaknuo je kako u Srbiji postoji velika etnička distanca spram Hrvata te da su Hrvati izloženi snažnim asimilacijskim procesima i kontinuiranom osporavanju identiteta. U tom je kontekstu naveo i utjecaj vlasti na stvaranju Bunjevaca kao etničke skupine te sličan pokušaj sa Šokcima.

Ukazao je na manjkavosti srpskog okvira zaštite prava hrvatske manjine i ocijenio da Hrvati u Srbiji imaju manja prava od Srba u Hrvatskoj.

Hrvati u Vojvodini imaju formalno zajamčeno pravo na informiranje, upotrebu službenog jezika, njegovanje kulture te obrazovanje na materinskom jeziku.

Međutim, nemaju zajamčeno pravo na političku reprezentaciju a manjinske se zajednice isključivo promatraju kroz prizmu kulturne autonomije, odnosno promatraju se kao folklorna zajednica, zaključio je Baštovanović i dodao kako će Srbija morati urediti prava manjina kako bi ušla u Europsku uniju i uskladila svoje zakonodavstvo.

Kao pozitivne trendove naveo je uključivanje mladih u rad zajednice, osnaživanje suradnje s Republikom Hrvatskom i njenim zajednicama te “snažan kohezijski element između krovnih manjinskih institucija”, a ukazao je na lošu demografsku situaciju i starenje stanovništva.

Skupu se kratko obratila i hrvatska europarlamentarka Marijana Petir koja je govorila o svojim aktivnostima u parlamentu povezanima s položajem Hrvata u Srbiji.

Istaknula je kako se procesuiranje zločina nad Hrvatima mora postaviti kao uvjet za pristupanje Srbije Europskoj uniji, odnosno da Srbija mora promijeniti sporne točke Zakona o univerzalnoj jurisdikciji koje joj daju “ovlasti maloga Haaga”.

Petir je istaknula i kako Srbija mora poštivati prava nacionalnih manjina, a ne tretirati Hrvate kao građane drugog reda ako želi nastaviti svoj europski put.

Zdravka Bušić, izaslanica premijera Plenkovića i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova poručila je kako Hrvatska “posvećuje jako veliku pozornost Hrvatima u Srbiji, a naravno i prognanim Hrvatima”. Istaknula je da hrvatski europarlamentarci mogu značajno pomoći Hrvatima u Vojvodini i da je bitno zajedništvo “kako bismo na koncu uspjeli istinu o Hrvatima u Vojvodini svijetu prikazati”.

Zločini nad vojvođanskim Hrvatima 1991. – 1995.

Fond za humanitarno pravo iz Beograda ove je godine objavio knjigu “Dosije – zločini nad Hrvatima u Vojvodini” koju su predstavile autorica Jovana Kolarić i direktorica Pravnog programa Fonda, Ivana Žanić.

Žanić je istaknula kako su zločini protiv Hrvata u Vojvodini “orkestrirani i dobro planirani, zbog čega isti trebaju biti kvalificirani kao “zločin protiv čovječnosti”.

Rekla je da je Fond podnio dvije kaznene prijave Tužiteljstvu za ratne zločine Srbije, ali da su dobili odgovor kako je procesuiranje nemoguće, jer zločin protiv čovječnosti u vrijeme počinjenja nije bio tako definiran. Zbog toga će Fond podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Srbije i eventualno Europskom sudu za ljudska prava, najavila je.

Kolarić je rekla kako su se u periodu od 1991. do 1995. progoni nad Hrvatima događali u svim mjestima u Vojvodini gdje su živjeli Hrvati, te da u progonima Hrvata nije sudjelovala samo Srpska radikalna stranka (SRS), za što je presuđeno Vojislavu Šešelju, već i srpske vlasti putem jedinica MUP-a i vojske.

“Hrvatima se prijetilo, fizički su napadani, bacane su bombe na ugostiteljske objekte Hrvata i kuće te su ubijani. Također su dobivali ultimatume za iseljenjem i zamjenom imovine sa Srbima iz Hrvatske, a vlasti Srbije su zauzele stav, kao i SRS, da je zamjena imovine legalna”, rekla je Kolarić.

Najveći je val progona Hrvata nastupio 1992. kada je, u periodu od svibnja do kolovoza, iseljeno više od 10 tisuća Hrvata. Drugi je najveći pritisak na Hrvate nastupio 1995. nakon Bljeska i Oluje kada je protjerano više od 5 tisuća Hrvata.

Kolarić je istaknula da su, za vrijeme progona i protjerivanja Hrvata, vojne i političke vlasti Srbije i Vojvodine negirale progone i kršenja ljudskih prava te su ih prešutno odobravale. (Hina)

Kolinda Grabar Kitarović osudila Šešeljev skup u Hrtkovcima i uputila kritiku Srbiji

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Žigmanov zadovoljan potporom vlade institucionalnom razvoju hrvatske manjine u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji izrazili su zadovoljstvo odlukom hrvatske vlade da podrži projekt izgradnje Hrvatske kuće, što vide kao podršku institucionalnom razvoju hrvatske manjine u Srbiji, izjavio je u četvrtak predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnik u srbijanskoj Narodnoj skupštini Tomislav Žigman nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem.

“Obradovani smo činjenicom da je hrvatska vlada donijela odluku da podrži naš kapitalni projekt izgradnje Hrvatske kuće, to je podrška u institucionalnom razvoju hrvatske zajednice u Republici Srbiji”, kazao je Žigmanov u izjavi novinarima, dodavši da upravo podrška vlade često zna biti “ključna”.

Kazao je da je s premijerom Plenkovićem razgovarao o političkim prilikama u Srbiji, položaju hrvatske zajednice, hrvatsko-srpskim odnosima te onome što Hrvatska čini kada su u pitanju ukupni hrvatsko-srpski odnosi i kada je u pitanju status i politika koju vlada vodi prema srpskoj zajednici “koju mi izuzetno cijenimo i držimo odgovornom”.

Potvrdio je da su napetosti u hrvatsko-srpskim odnosima dosta velike i da se to izravno odražava Hrvate.

“Vidjet ćemo na koji način Hrvatska može pridonijeti. Mi smo konstruktivan činitelj, nastojimo ne biti remetilački faktor, već svojim djelovanjem odgovorno pridonositi stabilizaciji i normalizaciji odnosa”, kazao je Žigmanov.

Podsjetio je da dolazi iz države koja često svojim izjavama i postupcima ne pridonosi poboljšanju odnosa te da u tom kolopletu hrvatska zajednica nastoji biti smirujući faktor.

Na pitanje kakav je status i položaj Hrvata i da li se išta promijenilo od posjete predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj, Žigmanov je kazao da se jedan dio problema počeo rješavati u smislu da postoji institucionalni oblik komunikacije s predstavnicima vlasti.

“Bilježimo pomake u ostvarivanju dijela naših prava kada je u pitanju obrazovanje i kada su u pitanju infrastrukturni projekti”, kazao je Žigmanov spomenuvši otvaranje lektorata na hrvatskom jeziku ili otkup kuće bana Josipa Jelačića.

“Bilježimo, međutim, i određene deficite koji su posljedica činjenice da Srbija još uvijek ima problema s vladavinom prava, s nerazvijenošću promanjinskih politika”, dodao je predsjednik DSHV-a.

Istaknuo je da se u povećanju napetosti između dvije zemlje povećavaju i strahovi, nesigurnost i nespremnost da se sudjeluje u javnom prostoru.

“Mi pokušavamo artikulirati interese hrvatske zajednice na način da se pridržavamo demokratskih standarda u našem djelovanju i da boljitak našeg naroda i rješavanje određenih problema bude primjereno europskim vrijednostima kada su u pitanju manjinska prava”, istaknuo je Žigmanov.

Slanje pripadnika srbijanske vojske s uniformama u Jasenovac Žigmanov je ocijenio kao “neprimjeren potez srbijanskih vlasti”.

“To je pitanje međudržavnih odnosa, a ja sam rekao da je to neprimjeren potez srbijanskih vlasti (…) to su postupci koji ne pridonose smirivanju napetosti”, rekao je Žigmanov.

Podsjetio je da je hrvatski državni vrh osudio incidente počinjene prema pripadnicima srpske manjine te da želi i da se svaki incident u Srbiji javno osudi i da mjerodavna tijela čine isto.

Također je podsjetio na prijetnje koje mu je prije godinu dana uputio haški osuđenik i zastupnik u Skupštini Srbije Vojislav Šešelj rekavši kako je spreman ponoviti svoje zločine protiv njega i Nenada Čanka. Šešelj je prijetnju izrekao samo 24 sata poslije izricanja presude za progon Hrvata 90-ih godina.

“Tu prijetnju nije osudio predsjednik niti jedne institucije u Srbiji. Nije djelovala niti policija niti tužiteljstvo”, kazao je Žigmanov.

“U Hrvatskoj je, kako vidimo, drugačije, postoje vrlo glasne poruke da etnički motivirano nasilje nije dopustivo i državna tijela čine korake da se to sankcionira i pravosudno razriješi”, dodao je.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić je kazala da od 2002., od kada postoji HNV nije bilo ovake institucionalne izgradnje i ovako velikog ulaganja u Hrvate u Vojvodini.

“Tek prošle godine je vlada RH izdvojila sredstva za kupovinu zemljišta na kojem će se izgraditi Hrvatsku kuću kao jezgro i stjecište svih Hrvata u Srbiji. To nam je izuzetno značajno”, kazala je Vojnić.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas je današnji susret ocijenio kao je jedan od “pokazatelja opredijeljenosti hrvatske vlade u traženju rješenja za što bolji status i položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji”.

“Moram reći da osim državnih institucija i institucije županija i gradova također imaju dobru komunikaciju s Hrvatskim nacionalnim vijećem i uopće s hrvatskom zajednicom i svi skupa težimo tome da njihov status bude bolji te sačuvaju svoj identitet u nacionalnom jezičnom, vjerskom i svakom drugom smislu”, kazao je Milas. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Za projekte hrvatskog iseljeništva 3,8 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Republika Hrvatska ove je godine za potporu projektima organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama osigurala 3,8 milijuna kuna, a kako bi se ta sredstva podijelila Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske raspisao je natječaj koji je otvoren do 10. listopada.

Prioritetna područja u kojima organizacije (udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice i sl.) mogu prijaviti programe su: razvoj organizacija hrvatskog iseljeništva, kultura, obrazovanje i znanost, šport, turizam, ali i druge aktivnosti koje čuvaju nacionalni identitet i jačaju odnose između iseljene i domovinske Hrvatske).

Na natječaj se mogu javiti organizacije iz 29 država koje su se opredijelile za aktivnosti koje su predmet financiranja i kojima promiču uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s hrvatskim Ustavom i zakonima ili pravnim poretkom matične države, a upisane su u registar ili drugu odgovarajuću evidenciju organizacija matične države te imaju pravnu osobnost.
Najmanji iznos koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom projektu je pet tisuća kuna, najveći 80 tisuća kuna.

Natječajna dokumentacija dostavlja se preporučenom ili elektroničkom poštom ili neposredno predaje na adrese hrvatskih veleposlanstava nadležnih za državu na koju se odnosi Javni natječaj.

Popis veleposlanstava u državama hrvatskog iseljeništva s adresama elektroničke pošte i mrežnim stranicama nalazi se u privitku Javnog natječaja objavljenog na stranicama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Projekti se prijavljuju isključivo na hrvatskom jeziku i propisanim obrascima dostupnim na stranicama Ureda http://www.hrvatiizvanrh.gov.hr/natjecaji/, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i nadležnih veleposlanstava.

Prošle godine dodijeljeno 2,3 milijuna kuna 

Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu, provodi se od 2012.,  a tek prošle godine otvorena je mogućnost da se u njega uključe i projekti hrvatskog iseljeništva iz svih europskih i prekomorskih država, njih ukupno 29, u kojima djeluju zajednice hrvatskog iseljeništva. Sve do prošle godine sredstva su bila namijenjena samo slabije razvijenim državama.
Prošle godine za programe hrvatskog iseljeništva Ured je dodijelio 2,3 milijuna kuna, što znači da je ove godine na raspolaganju 1,5 milijuna kuna više. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari