Pratite nas

Naši u svijetu

Tomislav Žigmanov: Negiraju se zločini nad Hrvatima u Vojvodini

Objavljeno

na

Predstavnik Hrvata u Srbiji Tomislav Žigmanov istaknuo je u ponedjeljak u Zagrebu kako se zločini nad Hrvatima u Vojvodini negiraju i trivijaliziraju te da su rezultati suočavanja s prošlošću u Srbiji “neznatni”

“Istina o ovim događajima ne bi smjela, ni na koji način, pasti u zaborav”, poručio je Žigmanov na znanstvenom skupu “Hrvati u Vojvodini nakon 1990-ih – od stradanja do izgradnje perspektive” i dodao kako se ti događaji, ne samo prešućuju i niječu, već da ne postoji, “u prostoru javnost, nijedna manifestacija kojom se komemoriraju žrtve”.

Žigmanov, Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) i zastupnik u Narodnoj skupštini Srbije, istaknuo je kako je 57 tisuća i 900 Hrvata u Srbiji pred “brojnim izazovima” te da ta zajednica o zločinima još nije “rekla sve istine”.

“Govoriti iz perspektive Hrvata iz Srbije je i odgovornost. Zato što se spram nevinih žrtava, ove ničim zaslužene tragedije, treba odnositi sa dužnim poštovanjem, pijetetom, ali s druge strane svjedoci smo da se ti događaji danas, ne samo trivijaliziraju, nego i niječu. Da mi koji pokušavamo godinama iznositi istinu o njima, na neki način, bivamo manjina. A da u procesu suočavanju prošlošću u Republici Srbiji imamo tek neznatne rezultate”, kazao je Žigmanov i dodao kako se suočavanjem s prošlošću bave samo nevladine organizacije poput Fonda za humanitarno pravo iz Beograda i Vojvođanskog građanskog centra iz Novog Sada.

Skup o položaju vojvođanskih Hrvata održan u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu organizirala je Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Žigmanov je rekao kako bi želio da se sve hrvatske državne institucije “s uvažavanjem i respektom” odnose prema hrvatskoj zajednici, a u tom je kontekstu naveo da će u lipnju ansambl Lado nastupati u Subotici s “ljudima koji su odmetnuti od nas, sa strukturama koje prepoznajemo kao one 90-ih godina bilo na drugoj strani”. “To smatramo ne samo nedopustivim, nego uvredom za nas”, poručio je.

“Voljeli bismo kada bi druge institucije uvažavale legitimne, izabrane i institucionalne okvire naše zajednice, i u dogovoru s nama, u partnerskom dogovoru, ne uz goli paternalizam, gradili zajedničke pothvate.”, kazao je Žigmanov.

Hrvatima je potreban zajamčeno političko predstavljanje na svim razinama

Žigmanov je rekao kako je u nekonsolidiranim demokracijama poput Srbije najbolji način za zaštitu prava manjina zajamčeno pravo na političko predstavljanje, na svim razinama, pa tako i zajamčeni mandat u nacionalnom parlamentu.

Podsjetio je kako Sporazum između Hrvatske i Srbije i Crne Gore iz 2004. jamči pravo na zastupljenost u svim predstavničkim tijelima na regionalnoj i državnoj sredini, što se ne provodi u Srbiji.

Naime, u Srbiji ne postoji zajamčeni mandat za nacionalne manjine, već institut “prirodnog praga” koji mogu preći samo brojčano veće manjine poput Mađara i Bošnjaka, ili teritorijalno kompaktne poput Albanaca. DSHV može preći prag samo kao dio koalicije, a na taj je način Žigmanov izabran u parlament.

Srbija je “slaba, nedovršena država”, smatra Žigmanov, jer ne može primijeniti svoje zakone. Tako, primjerice, po zakonu Vojislav Šešelj ne može biti zastupnik u Narodnoj skupštini jer je osuđen na više od 3 godine zatvora, podsjeća Žigmanov.

Politolog Darko Baštovanović, član Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) iz Subotice, istaknuo je kako u Srbiji postoji velika etnička distanca spram Hrvata te da su Hrvati izloženi snažnim asimilacijskim procesima i kontinuiranom osporavanju identiteta. U tom je kontekstu naveo i utjecaj vlasti na stvaranju Bunjevaca kao etničke skupine te sličan pokušaj sa Šokcima.

Ukazao je na manjkavosti srpskog okvira zaštite prava hrvatske manjine i ocijenio da Hrvati u Srbiji imaju manja prava od Srba u Hrvatskoj.

Hrvati u Vojvodini imaju formalno zajamčeno pravo na informiranje, upotrebu službenog jezika, njegovanje kulture te obrazovanje na materinskom jeziku.

Međutim, nemaju zajamčeno pravo na političku reprezentaciju a manjinske se zajednice isključivo promatraju kroz prizmu kulturne autonomije, odnosno promatraju se kao folklorna zajednica, zaključio je Baštovanović i dodao kako će Srbija morati urediti prava manjina kako bi ušla u Europsku uniju i uskladila svoje zakonodavstvo.

Kao pozitivne trendove naveo je uključivanje mladih u rad zajednice, osnaživanje suradnje s Republikom Hrvatskom i njenim zajednicama te “snažan kohezijski element između krovnih manjinskih institucija”, a ukazao je na lošu demografsku situaciju i starenje stanovništva.

Skupu se kratko obratila i hrvatska europarlamentarka Marijana Petir koja je govorila o svojim aktivnostima u parlamentu povezanima s položajem Hrvata u Srbiji.

Istaknula je kako se procesuiranje zločina nad Hrvatima mora postaviti kao uvjet za pristupanje Srbije Europskoj uniji, odnosno da Srbija mora promijeniti sporne točke Zakona o univerzalnoj jurisdikciji koje joj daju “ovlasti maloga Haaga”.

Petir je istaknula i kako Srbija mora poštivati prava nacionalnih manjina, a ne tretirati Hrvate kao građane drugog reda ako želi nastaviti svoj europski put.

Zdravka Bušić, izaslanica premijera Plenkovića i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova poručila je kako Hrvatska “posvećuje jako veliku pozornost Hrvatima u Srbiji, a naravno i prognanim Hrvatima”. Istaknula je da hrvatski europarlamentarci mogu značajno pomoći Hrvatima u Vojvodini i da je bitno zajedništvo “kako bismo na koncu uspjeli istinu o Hrvatima u Vojvodini svijetu prikazati”.

Zločini nad vojvođanskim Hrvatima 1991. – 1995.

Fond za humanitarno pravo iz Beograda ove je godine objavio knjigu “Dosije – zločini nad Hrvatima u Vojvodini” koju su predstavile autorica Jovana Kolarić i direktorica Pravnog programa Fonda, Ivana Žanić.

Žanić je istaknula kako su zločini protiv Hrvata u Vojvodini “orkestrirani i dobro planirani, zbog čega isti trebaju biti kvalificirani kao “zločin protiv čovječnosti”.

Rekla je da je Fond podnio dvije kaznene prijave Tužiteljstvu za ratne zločine Srbije, ali da su dobili odgovor kako je procesuiranje nemoguće, jer zločin protiv čovječnosti u vrijeme počinjenja nije bio tako definiran. Zbog toga će Fond podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Srbije i eventualno Europskom sudu za ljudska prava, najavila je.

Kolarić je rekla kako su se u periodu od 1991. do 1995. progoni nad Hrvatima događali u svim mjestima u Vojvodini gdje su živjeli Hrvati, te da u progonima Hrvata nije sudjelovala samo Srpska radikalna stranka (SRS), za što je presuđeno Vojislavu Šešelju, već i srpske vlasti putem jedinica MUP-a i vojske.

“Hrvatima se prijetilo, fizički su napadani, bacane su bombe na ugostiteljske objekte Hrvata i kuće te su ubijani. Također su dobivali ultimatume za iseljenjem i zamjenom imovine sa Srbima iz Hrvatske, a vlasti Srbije su zauzele stav, kao i SRS, da je zamjena imovine legalna”, rekla je Kolarić.

Najveći je val progona Hrvata nastupio 1992. kada je, u periodu od svibnja do kolovoza, iseljeno više od 10 tisuća Hrvata. Drugi je najveći pritisak na Hrvate nastupio 1995. nakon Bljeska i Oluje kada je protjerano više od 5 tisuća Hrvata.

Kolarić je istaknula da su, za vrijeme progona i protjerivanja Hrvata, vojne i političke vlasti Srbije i Vojvodine negirale progone i kršenja ljudskih prava te su ih prešutno odobravale. (Hina)

Kolinda Grabar Kitarović osudila Šešeljev skup u Hrtkovcima i uputila kritiku Srbiji

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Žigmanov: Hrvati i dalje u strahu jer su najomraženija manjina u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio je na tribini u Novom Sadu da Hrvati u Srbiji i dalje žive u strahu zbog velike etničke distance prema njima te da najnovija istraživanja pokazuju da su “najomraženija” nacionalna manjina, prenio je portal “Autonomija.info”.

Prema portalu Neovisne udruge novinara Vojvodine, Žigmanov je na tribini koalicije „Vojvođanska fronta“ rekao da su Hrvati pretekli Albance, koji su do sada bili najomraženiji, te da je zbog takve situacije strah kod Hrvata u Srbiji velik.

On je naveo da je DSHV ušao u „Vojvođansku frontu“ i zbog toga što Hrvati u Vojvodini nikada neće zaboraviti što su lider Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak i njegovi suradnici radili da ih zaštite tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su bili izloženi progonu, naročito u Srijemu.

“Čanak i LSV su jedini stali u obranu nas vojvođanskih Hrvata”, poručio je Žigmanov, prenijela je „Autonomija“.

Zahvalio je Čanku i što je, kao predsjednik Skupštine Vojvodine u mandatu od 2000. do 2004., potpisao odluku o osnivanju Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“, kao i odluku o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog u pokrajinski parlament, čime su bila otvorena vrata da se Hrvatima priznaju prava koja imaju ostale nacionalne manjine u Vojvodini.

Tribinu u Novome Sadu, na kojoj su govorili i predstavnici stranaka i nevladinih organizacija, organizirao je pokret „Vojvođanska fronta“.

Riječ je o koaliciji vojvođanskih političkih i nevladinih organizacija, kao i uglednih pojedinaca koji se zalažu da Srbija u Europi „bude decentralizirana, sekularna država u kojoj bi Vojvodina imala zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast“.

Stranka hrvatske manjine pridružila se „Vojvođanskoj fronti“ u studenome prošle godine, nakon čega je održana zajednička sjednica predsjedništva stranaka koje su osnivači pokreta.

„DSHV kao najznačajnija politička organizacija Hrvata u Srbiji očitovala je interes da sudjeluje u političkom životu. Nama je stalo da ostvarimo ravnopravnost, da budemo prihvaćeni građani države u kojoj će autonomija Vojvodine biti ostvarena u punom kapacitetu, a lokalne samouprave s velikim ovlastima“, izjavio je tom prigodom Žigmanov.

Čelnik DSHV-a ističe kako pristupanje „Vojvođanskoj fronti“ „nije koalicijski sporazum, jer izbori u Srbiji još nisu raspisani, već akt o suradnji na određenim vrijednostima.“

On, međutim, nije odbacio mogućnost stvaranja političkog partnerstva za izbore koji bi se za sve razine vlasti u Srbiji mogli održati na proljeće.

DSHV je na prethodnim izborima nastupio u koaliciji s Demokratskom strankom (DS), u sklopu čijega oporbenog kluba zastupnika u Skupštini Srbije djeluje čelnik DSHV-a Tomislav Žigmanov.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Potrebna veća vidljivost Hrvata u Sjevernoj Makedoniji

Objavljeno

na

Objavio

– Veseli nas i što su proteklih godina u Sjevernoj Makedoniji vidljivi pozitivni pomaci za koje se nadamo da će se nastaviti, a nadamo se i da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno definirati status hrvatske nacionalne manjine, sukladno našim vrlo dobrim i prijateljskim odnosima, kao i potpisanom Sporazumu između dvije države iz 2007. godine kazao je Magdić.

Konferencija Status i položaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i Republici Sjevernoj Makedoniji održana je u Skopju 21. siječnja, a na njoj su sudjelovali i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske:  zamjenik državnog tajnika Dario Magdić i savjetnik s posebnim položajem za pitanje hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Milan Bošnjak.  Vlada Republike Hrvatske inače formira mješovite međuvladine odbore sa pojedinim zemljama u kojima živi hrvatska nacionalna manjina, pa je zato formiran i Međuvladin mješoviti odbor naše zemlje sa Sjevernom Makedonijom. Već se i ranije prepoznalo kako je ovaj Odbor važan okvir za poboljšanje položaja hrvatske i makedonske nacionalne manjine u ovim zemljama.

Zamjenik državnog tajnika iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Dario Magdić je s veseljem istakao, kako su nakon velikog zastoja 2018. u Skopju i 2019. u Zagrebu, održane sjednice ovog Odbora što je pokazatelj usmjerenosti vlada obiju država na promicanju manjinskih prava i na unaprijeđenje odlične bileteralne suradnje, ali i prava prilika za nove iskorake i poboljšanje razine manjinskih prava:

Veseli nas i što su proteklih godina u Sjevernoj Makedoniji vidljivi pozitivni pomaci za koje se nadamo da će se nastaviti, a nadamo se i da će Republika Sjeverna Makedonija što prije primjereno definirati status hrvatske nacionalne manjine, sukladno našim vrlo dobrim i prijateljskim odnosima, kao i potpisanom Sporazumu između dvije države iz 2007. godine,  kazao je Magdić.

Konferencija je izazvala veliku pozornost, pa su njezinu važnost i svojom nazočnošću prepoznali i predsjednik Vlade Republike Sjeverna Makedonija Oliver Spasovski, veleposlanica Republike Hrvatske Nevenka Kostovska, ministar dijaspore u Vladi Sjeverne Makedonije te brojni profesori i stručnjaci.

Na Konferenciji su održana dva panela, a govorilo se o Razvoju prava nacionalnih manjina u kontekstu pristupanja Europskoj uniji i NATO-u te Poboljšanju manjinskih prava kroz mehanizam Međuvladinog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između Republike Hrvatske i Republike Sjeverne Makedonije.

Ovom je prigodom rečeno i to kako je Republika Hrvatska jedna od najuspješnijih europskih država u zaštiti prava nacionalnih manjina, budući da su u Ustavu Republike Hrvatske navedene 22 nacionalne manjine čiji predstavnici žive u njoj, a donesen je i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina kao normativni okvir po najvišim europskim standardima zaštite prava nacionalnih manjina koji se vrlo dobro implementira u praksi.

Piše: Anto PRANJKIĆ

u-skopju-odrzana-konferencija-o-statusu-i-polozaju-nacionalnih-manjina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari