Pratite nas

Vijesti

Tomislav Žigmanov o Nikolićevoj izjavi: Državna tijela Srbije godinama potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata

Objavljeno

na

Bunjevački Hrvati u Vojvodini strahuju da poslije istupa predsjednika Tomislava Nikolića, koji je u Subotici izjavio da Bunjevci ‘nisu ni Srbi ni Hrvati’, mogu biti i dalje objekti nasrtaja na vlastita nacionalna uvjerenja.

‘Bojim se da možemo biti i dalje objekti nasrtaja na naša vlastita uvjerenja i na ono za što smo se izborili’, izjavio je za Hinu hrvatski publicist i politički analitičar iz Subotice Tomislav Žigmanov, komentirajući za hrvatske medije istup srbijanskog predsjednika na skupu koji je u ponedjeljak organiziralo Bunjevačko nacionalno vijeće.

Nastup i stajalište predsjednika Nikolića o identitetskim prijeporima između bunjevačkih Hrvata i Bunjevaca, ne-Hrvata ‘prešao je granicu pristojnosti’, naveo je Žigmanov i dodao kako je to još jednom potvrdilo da država Srbija ima više nego problematičan upliv u to osjetljivo pitanje.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, jedne od dviju profesionalnih institucija hrvatske manjine u Srbiji, jedini je za sada od predstavnika Hrvata u Vojvodini htio komentirati istup srbijanskog predsjednika na svečanosti bunjevačke zajednice kojom se slavila obljetnica donošenja odluke o prisajedinjenju Bačke, Banata i Baranje Kraljevini Srbiji, koja je usvojena 25. studenog 1918.

Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, gostujući u ponedjeljak navečer na proslavi obljetnice pridruživanja Vojvodine Srbiji rekao je da Srbija prepoznaje Bunjevce kao autohtoni južnoslavenski narod.

 

>>Novi skandal Tomislava Nikolića: ‘Bunjevci nisu ni Srbi ni Hrvati već autentična slavenska narodnost sa ikavicom kao svakodnevnim govorom’

 

Žigmanov kaže da oko dvije trećine Bunjevaca u Vojvodini, odnosno Bačkoj, ne dvoji oko svoje pripadnosti hrvatskom narodu, dok jedna trećina njih niječe da imaju hrvatske korijene.

Zbog tako otvorenoga svrstavanja predsjednika Srbije uz Bunjevce, ne-Hrvate, Žigmanov je pozvao hrvatski državni vrh da reagira ‘jer je ovo izravan nasrtaj na pripadnike hrvatskoga naroda od strane nositelja najviše političke moći u Srbiji’.

‘U znanosti nije dvojbeno, kada je u pitanju etnogeneza Bunjevaca, da oni jesu pripadnici hrvatskoga naroda. To se priznaje u svim državama osim u Srbiji’, zaključio je on.

Srbijanski predsjednik prethodno je u Subotici boravio sredinom listopada kada je s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem posjetio hrvatsku manjinsku zajednicu i njihove čelnike. Vodstvo hrvatske manjine tada se požalilo da se u Srbiji i dalje nastoji bunjevačke Hrvate umjetno podijeliti na Bunjevce i Hrvate.

Zajednici Bunjevaca ne-Hrvata pripada oko 16.500 građana Srbije, koji žive uglavnom na sjeveru Bačke. Njihove interese pred državnim tijelima i u javnosti zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće (BNV), čiji rad financira država i Pokrajina Vojvodina.

Ovo se zastupničko tijelo bori da u službenu uporabu i u obrazovanje uvede ikavicu, koju prisvajaju kao svoj materinski jezik, te ga pokušavaju standardizirati uz pomoć Srpske akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj projekt izgradnje ‘samosvojnoga, autohtonog naroda’ imaju potporu velikog broja srbijanskih stranaka i državnih institucija.

Njihovi najglasniji politički zastupnici su Srpska napredna stranka i Demokratska stranka Srbije, no najveću su potporu imali tijekom devedesetih kada ih je podupirao režim Slobodana Miloševića i Srpska radikalna stranka.

Imaju nekoliko stranaka čiji su predstavnici, zahvaljujući blagonaklonosti srbijanskih stranka, dobili važne dužnosti u subotičkoj lokalnoj samoupravi i Skupštini Vojvodine.

Vodstvo hrvatske manjine u Vojvodini godinama upozorava da pojedina državna tijela Srbije kroz potporu BNV-u i njihovim programima potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate, proglašavajući bunjevačku ikavicu govorom, odnosno jezikom Bunjevaca, ne-Hrvata.

Podjela među Bunjevcima na one koji se izjašnjavaju kao Hrvati i one koji niječu hrvatske korijene prisutna je na ovim prostorima još od početka 20. stoljeća. Postoji niz znanstvenih studija koje govore o hrvatskom podrijetlu bunjevačkih Hrvata, među kojima je i ona akademika Ante Sekulića, koji je napisao knjigu ‘Bački Hrvati’ u kojoj opisuje običaje, kulturu i tradiciju bunjevačkih Hrvata.

 

 

 

M.M.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Pavle Kalinić: Iza prosvjeda u Srbiji stoji strana obavještajna organizacija

Objavljeno

na

Objavio

Gost Novog dana urednika Tihomira Ladišića bio je pročelnik Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba Pavle Kalinić. Komentirao je prosvjede u Srbiji, aferu oko selefija u BiH te sigurnosnu vježbu američkog veleposlanstva u Zagrebu.

Pavle Kalinić smatra da iza prosvjeda u Srbiji stoji neka obavještajna organizacija izvana, te da je to uvijek slučaj kod ovakvih prosvjeda.

“Uvijek imate sto ljudi za, sto protiv i četiri milijuna nezainteresiranih. Sve je krenulo kao građanski prosvjed, a sada se desnica s Obradovićem želi izdignuti kroz prosvjede”, smatra Kalinić. Kaže da je Srbija u neizvjesnoj situaciji, ako Vučić prizna Kosovo on pada, a postoji mogućnost da onda i Vojvodina traži autonomiju, kaže naš gost.

“Na ovom prostoru se prelamaju različiti interesi. Organizacija ovog prosvjeda mora biti ozbiljna, vjerojatno postoji pomoć sa strane jer se želi dovesti u red Vučića da radi što treba raditi ili žele dovesti novu ekipu koja će bolje slušati”, zaključio je.

Komentirajući optužbe iz BiH da je SOA pokušala regrutirati pripadnike selefijskog pokreta kaže kako je teško odrediti što je točno s obzirom na informacije.

“Bit obavještajne zajednice je da prevenira neke stvari, prava obavještajna zajednica sama proizvodi probleme pa ih rješava, što nije neuobičajeno. S obzirom na količinu informacija s kojima raspolažem ne mogu točno tvrditi o čemu se točno radi. Mislim da će morati proći određeno vrijeme prije nego saznamo istinu, a pitanje je i hoćemo li i tada saznati”, smatra Kalinić.

Za vježbu evakuacije Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu kaže kako je riječ o ozbiljnoj vježbi ozbiljne države. “Oni ne žele ništa prepustiti slučaju. Izašli su s  veleposlanstvom iz centra grada, vrlo blizu su zračnoj luci, imaju svoju strategiju i znaju što se može prevenirati, a što ne. To je razlika između SAD-a i Hrvatske, oni razmišljaju pedeset godina unaprijed, a mi nismo u stanju razmišljati ni 15 minuta unaprijed”, komentirao je Kalinić u Novom danu N1 televizije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Milan Ivkošić: To mi samo mislimo da biramo vlast u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Ja li nastao ‘kaos u koloniji Hrvatskoj’?
Zašto ljevičari profitiraju ovakvom situacijom?
Zašto su mediji u Jugoslaviji bili zanatski kvalitetniji?
Zašto je medijska scena u Hrvatskoj premrežena nasljednicima komunističke partije?

Radi li se u Hrvatskoj namjerno kaos i tko ga radi?
Zašto je desnica medijski nepismena?

Kako je nestala hrvatska financijska i gospodarska suverenost?
Zašto je detuđmanizacija preduvjet pljačkanja Hrvatske?
Tko zapravo bira vlast u Hrvatskoj?
Kako je izgledalo poltronstvo svih predsjednika vlade nakon Tuđmana?

Kako se mađarski predsjednik Orban uspio oduprijeti Bruxellsu?
Kako je Plenković u vrijeme raspada Jugoslavije bio nadahnut marksističkim idejama?
Kako se Hrvatska razbija preko najjače stranke?

Ima li Plenković kompleks ‘Beograda’?

Kako to da Novosti koje potpisuje koalicijski partner Pupovac nazivaju Plenkovića šljamom?
Što je to privlačno u ideji hrvatstva?

Zašto mnogi stranci kroz cijelu povijest prihvaćaju ideju političkog hrvatstva kao svoju?
Što znači tvrdnja da Hrvati imaju nevjerojatnu asimilacijsku moć?
Kolika je odgovornost Crkve u Hrvatskoj za taj tzv. kmetovski mentalitet Hrvata?
Zašto se razdoblje NDH-a poistovjećuje isključivo sa zločinom?
Je li ‘Za dom spremni’ ustaški pozdrav i jesu li većina ustaša bila časni i hrabri domoljubi?
Kako izgleda politički zaplet na relaciji Srbija – Kosovo?
Zašto se u Hrvatskoj svaka tri mjeseca otkriva neka nova uljanik-muljanik afera?

Zašto je desnica izgubljena u marginalnim temama?
Koliko je kod hrvatskih političara dubok reflex sluganstva prema Bruxellesu?
Vlada li Hrvatskom sustav tzv. duboke države?
Jesu li Mislav Kolakušić i Dalija Orešković političke alternative u Hrvatskoj?
Jesu li zapadna civilizacija pa i Hrvatska s njom ušli u fazu propadanja identičnoj onom razdoblju s kraja Rimskoga carstva?
Koja je formula uspjeha hrvatskih sportaša?

Odgovore poslušajte u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari