Pratite nas

Vijesti

Tomislav Žigmanov o Nikolićevoj izjavi: Državna tijela Srbije godinama potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata

Objavljeno

na

Bunjevački Hrvati u Vojvodini strahuju da poslije istupa predsjednika Tomislava Nikolića, koji je u Subotici izjavio da Bunjevci ‘nisu ni Srbi ni Hrvati’, mogu biti i dalje objekti nasrtaja na vlastita nacionalna uvjerenja.

‘Bojim se da možemo biti i dalje objekti nasrtaja na naša vlastita uvjerenja i na ono za što smo se izborili’, izjavio je za Hinu hrvatski publicist i politički analitičar iz Subotice Tomislav Žigmanov, komentirajući za hrvatske medije istup srbijanskog predsjednika na skupu koji je u ponedjeljak organiziralo Bunjevačko nacionalno vijeće.

Nastup i stajalište predsjednika Nikolića o identitetskim prijeporima između bunjevačkih Hrvata i Bunjevaca, ne-Hrvata ‘prešao je granicu pristojnosti’, naveo je Žigmanov i dodao kako je to još jednom potvrdilo da država Srbija ima više nego problematičan upliv u to osjetljivo pitanje.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, jedne od dviju profesionalnih institucija hrvatske manjine u Srbiji, jedini je za sada od predstavnika Hrvata u Vojvodini htio komentirati istup srbijanskog predsjednika na svečanosti bunjevačke zajednice kojom se slavila obljetnica donošenja odluke o prisajedinjenju Bačke, Banata i Baranje Kraljevini Srbiji, koja je usvojena 25. studenog 1918.

Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, gostujući u ponedjeljak navečer na proslavi obljetnice pridruživanja Vojvodine Srbiji rekao je da Srbija prepoznaje Bunjevce kao autohtoni južnoslavenski narod.

 

>>Novi skandal Tomislava Nikolića: ‘Bunjevci nisu ni Srbi ni Hrvati već autentična slavenska narodnost sa ikavicom kao svakodnevnim govorom’

 

Žigmanov kaže da oko dvije trećine Bunjevaca u Vojvodini, odnosno Bačkoj, ne dvoji oko svoje pripadnosti hrvatskom narodu, dok jedna trećina njih niječe da imaju hrvatske korijene.

Zbog tako otvorenoga svrstavanja predsjednika Srbije uz Bunjevce, ne-Hrvate, Žigmanov je pozvao hrvatski državni vrh da reagira ‘jer je ovo izravan nasrtaj na pripadnike hrvatskoga naroda od strane nositelja najviše političke moći u Srbiji’.

‘U znanosti nije dvojbeno, kada je u pitanju etnogeneza Bunjevaca, da oni jesu pripadnici hrvatskoga naroda. To se priznaje u svim državama osim u Srbiji’, zaključio je on.

Srbijanski predsjednik prethodno je u Subotici boravio sredinom listopada kada je s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem posjetio hrvatsku manjinsku zajednicu i njihove čelnike. Vodstvo hrvatske manjine tada se požalilo da se u Srbiji i dalje nastoji bunjevačke Hrvate umjetno podijeliti na Bunjevce i Hrvate.

Zajednici Bunjevaca ne-Hrvata pripada oko 16.500 građana Srbije, koji žive uglavnom na sjeveru Bačke. Njihove interese pred državnim tijelima i u javnosti zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće (BNV), čiji rad financira država i Pokrajina Vojvodina.

Ovo se zastupničko tijelo bori da u službenu uporabu i u obrazovanje uvede ikavicu, koju prisvajaju kao svoj materinski jezik, te ga pokušavaju standardizirati uz pomoć Srpske akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj projekt izgradnje ‘samosvojnoga, autohtonog naroda’ imaju potporu velikog broja srbijanskih stranaka i državnih institucija.

Njihovi najglasniji politički zastupnici su Srpska napredna stranka i Demokratska stranka Srbije, no najveću su potporu imali tijekom devedesetih kada ih je podupirao režim Slobodana Miloševića i Srpska radikalna stranka.

Imaju nekoliko stranaka čiji su predstavnici, zahvaljujući blagonaklonosti srbijanskih stranka, dobili važne dužnosti u subotičkoj lokalnoj samoupravi i Skupštini Vojvodine.

Vodstvo hrvatske manjine u Vojvodini godinama upozorava da pojedina državna tijela Srbije kroz potporu BNV-u i njihovim programima potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate, proglašavajući bunjevačku ikavicu govorom, odnosno jezikom Bunjevaca, ne-Hrvata.

Podjela među Bunjevcima na one koji se izjašnjavaju kao Hrvati i one koji niječu hrvatske korijene prisutna je na ovim prostorima još od početka 20. stoljeća. Postoji niz znanstvenih studija koje govore o hrvatskom podrijetlu bunjevačkih Hrvata, među kojima je i ona akademika Ante Sekulića, koji je napisao knjigu ‘Bački Hrvati’ u kojoj opisuje običaje, kulturu i tradiciju bunjevačkih Hrvata.

 

 

 

M.M.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Nada Prkačin: Na Filozofskom određuju broj poginulih u Jasenovcu i Bleiburgu

Objavljeno

na

Objavio

Nada Prkačin: Na Filozofskom određuju broj poginulih u Jasenovcu i Bleiburgu

U PODCASTU VELEBIT Gostovala je bivša novinarka HRT-a, a danas Laudato televizije, Nada Prkačin.

♦ Zbog čega se tekstovi HRT-ovih novinara cenzuriraju na Filozofskom fakultetu?

♦ Zbog čega se tekstovi HRT-ovih novinara uopće cenzuriraju?

♦ Koji su sve formalni razlozi zbog kojih se Hrvatima, profesionalcima nacionalne orijentacije daju otkazi na HRT-u?

♦ Zašto su za vrlo gledanu emisiju HTV-a TV kalendar prilozi o generalu Gotovini bili neprihvatljivi?

♦ Zašto su sa HRT-a novinarske tekstove nosili na Filozofski fakultet?

♦ Zašto se na Katedri za povijest Filozofskog fakulteta određuje koliko je poginulih u Jasenovcu i na Bleiburgu?

♦ Zašto na HRT-u ne podnose riječi “revizija povijesti”?

Odgovore na ova i druga pitanje poslušajte u PODCASTU VELEBIT.

 

Roman Leljak u Bujici: ‘Jasenovac je mit i povijesna prijevara Titove Jugoslavije’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Ni jedna inicijativa za referendum nema dovoljno potpisa

Objavljeno

na

Objavio

Vlada Republike Hrvatske danas će na redovnoj sjednici raspravljati o prijedlogu mirovinske reforme, ali i o potpisima referendumske inicijative

Vlada Republike Hrvatske u srijedu će na redovitoj sjednici raspravljati o mirovinskoj reformi i izmjenama postojećeg sustava.

Druga točka dnevnog reda je izvješće o prebrojavanju potpisa za referendumske inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj. Izvješće podnosi ministar uprave Lovro Kuščević.

Prije samog početka sjednice, Kuščević je istaknuo da Vlada podržava referendume kao demokratski oblik izjašnjavanja volje građana i ne zamjera inicijative, ali zamjera organizatorima dva referenduma zbog nepravilnosti prilikom prikupljanja potpisa.

– O tim nepravilnostima, njihovu broju, broju važećih, odnosno nevažećih potpisa možemo razgovarati nakon što prezentiramo izvješće. Povjerenstvo je završilo svoj posao, predalo je izvješće, a ja ću ga danas prezentirati Vladi – rekao je Kuščević novinarima pred Banskim dvorima.

Premijer Andrej Plenković uvodno je rekao da se bliži dvije godine rada Vlade te kako svim članovima i članicama Vlade treba biti zadaća da se još intenzivnije bave poboljšanjem života građana.

Podsjetio je na posjet Parizu te susret s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom te druženje s iseljenim Hrvatima, ocijenivši taj susret jako dobrim.

– Što se tiče prosvjeda u Vukovaru – čuli smo poruku žrtava – naglasio je i dodao kako DORH i policija rade svoj posao te istaknuo kako taj posao treba nastaviti.

–  Jednu od bitnih ostavština predsjednika Franje Tuđmana je proces mirne reintegracije Podunavlja – podsjetio je.

Naveo je kako je već tada zaključeno kako Podunavlje treba integrirati mirnim, diplomatskim putem.

– To je provedeno putem niza mjera, a jedna od njih bila je izgradnja povjerenja – kazao je Plenković.

– Na nama je da stalno naglašavamo stratešku važnost tog postignuća. Moramo stvarati ozračje koje je primjerenije 2018. godini i budućnosti koja je pred nama – istaknuo je premijer.

– Čini mi se da hrvatska javnost i svi mi koji smo politički odgovorni moramo staviti te poruke u prvi plan. Želimo graditi odnose koji se baziraju na povjerenju i suradnji, ali isto tako nećemo zaboraviti niti dopustiti da zločini ostanu nekažnjeni – dodao je.

Osvrnuo se i na vojnu vježbu Velebit 18 te pohvalio organizaciju i izvedbu vježbe.

Što se tiče izvješća ministra uprave Lovre Kuščevića, Plenković je rekao dani jedna inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa za pokretanje referenduma. Omogućit će građanskim udrugama, ali i svim zainteresiranima, dodao je, uvid u nepravilnosti koje su pronašli.

Ministar uprave Lovro Kuščević izvijestio je na sjednici Vlade kako ni jedna referendumska inicijativa nije prikupila najmanje 374.740 valjanih potpisa, koliko je bilo potrebno za raspisivanje državnih referenduma o izmjenama izbornog zakonodavstva i ukidanju Istanbulske konvencije.

– ‘Istina o Istanbulskoj’ predala je 390.916 potpisa, ispravnih je bilo 345.942, a neispravnih 44.974.
– Narod odlučuje za prvu referendumsku inicijativu prikupio je 412.325, od kojih je ispravno 371.450, a neispravno 40.875.
– Za drugu inicijativu ‘Narod odlučuje’ prikupio je 407.835, od kojih ispravno 367.169, a neispravno 40.666.

Inicijativa Istina o Istanbulskoj zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije. Inicijativa Narod odlučuje u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje. U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu. Obje inicijative potpise su prikupljale od 13. do 27. svibnja.

Lovro Kuščević o potpisima: Tko izgubi, ima pravo da se ljuti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u uvodnom dijelu sjednice Vlade da se čini da niti jedno od tri referendumska pitanja nije prikupilo dovoljan broj potpisa. “Zadužit ćemo ministra uprave da građanskim inicijativama, a i svim drugim zainteresiranima, omogući uvid i kontrolu u sve one potpise koji su proglašeni neispravnima, odnosno nevažećima, tako da uz punu transprentnost oni koji su zainteresirani vide o čemu je točno riječ”, naglasio je premijer.

Nastavio je obrazlažući ciljeve izmjena paketa zakona koji se tiču mirovinske reforme.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari