Pratite nas

Vijesti

Tomislav Žigmanov o Nikolićevoj izjavi: Državna tijela Srbije godinama potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata

Objavljeno

na

Bunjevački Hrvati u Vojvodini strahuju da poslije istupa predsjednika Tomislava Nikolića, koji je u Subotici izjavio da Bunjevci ‘nisu ni Srbi ni Hrvati’, mogu biti i dalje objekti nasrtaja na vlastita nacionalna uvjerenja.

‘Bojim se da možemo biti i dalje objekti nasrtaja na naša vlastita uvjerenja i na ono za što smo se izborili’, izjavio je za Hinu hrvatski publicist i politički analitičar iz Subotice Tomislav Žigmanov, komentirajući za hrvatske medije istup srbijanskog predsjednika na skupu koji je u ponedjeljak organiziralo Bunjevačko nacionalno vijeće.

Nastup i stajalište predsjednika Nikolića o identitetskim prijeporima između bunjevačkih Hrvata i Bunjevaca, ne-Hrvata ‘prešao je granicu pristojnosti’, naveo je Žigmanov i dodao kako je to još jednom potvrdilo da država Srbija ima više nego problematičan upliv u to osjetljivo pitanje.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, jedne od dviju profesionalnih institucija hrvatske manjine u Srbiji, jedini je za sada od predstavnika Hrvata u Vojvodini htio komentirati istup srbijanskog predsjednika na svečanosti bunjevačke zajednice kojom se slavila obljetnica donošenja odluke o prisajedinjenju Bačke, Banata i Baranje Kraljevini Srbiji, koja je usvojena 25. studenog 1918.

Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, gostujući u ponedjeljak navečer na proslavi obljetnice pridruživanja Vojvodine Srbiji rekao je da Srbija prepoznaje Bunjevce kao autohtoni južnoslavenski narod.

 

>>Novi skandal Tomislava Nikolića: ‘Bunjevci nisu ni Srbi ni Hrvati već autentična slavenska narodnost sa ikavicom kao svakodnevnim govorom’

 

Žigmanov kaže da oko dvije trećine Bunjevaca u Vojvodini, odnosno Bačkoj, ne dvoji oko svoje pripadnosti hrvatskom narodu, dok jedna trećina njih niječe da imaju hrvatske korijene.

Zbog tako otvorenoga svrstavanja predsjednika Srbije uz Bunjevce, ne-Hrvate, Žigmanov je pozvao hrvatski državni vrh da reagira ‘jer je ovo izravan nasrtaj na pripadnike hrvatskoga naroda od strane nositelja najviše političke moći u Srbiji’.

‘U znanosti nije dvojbeno, kada je u pitanju etnogeneza Bunjevaca, da oni jesu pripadnici hrvatskoga naroda. To se priznaje u svim državama osim u Srbiji’, zaključio je on.

Srbijanski predsjednik prethodno je u Subotici boravio sredinom listopada kada je s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem posjetio hrvatsku manjinsku zajednicu i njihove čelnike. Vodstvo hrvatske manjine tada se požalilo da se u Srbiji i dalje nastoji bunjevačke Hrvate umjetno podijeliti na Bunjevce i Hrvate.

Zajednici Bunjevaca ne-Hrvata pripada oko 16.500 građana Srbije, koji žive uglavnom na sjeveru Bačke. Njihove interese pred državnim tijelima i u javnosti zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće (BNV), čiji rad financira država i Pokrajina Vojvodina.

Ovo se zastupničko tijelo bori da u službenu uporabu i u obrazovanje uvede ikavicu, koju prisvajaju kao svoj materinski jezik, te ga pokušavaju standardizirati uz pomoć Srpske akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj projekt izgradnje ‘samosvojnoga, autohtonog naroda’ imaju potporu velikog broja srbijanskih stranaka i državnih institucija.

Njihovi najglasniji politički zastupnici su Srpska napredna stranka i Demokratska stranka Srbije, no najveću su potporu imali tijekom devedesetih kada ih je podupirao režim Slobodana Miloševića i Srpska radikalna stranka.

Imaju nekoliko stranaka čiji su predstavnici, zahvaljujući blagonaklonosti srbijanskih stranka, dobili važne dužnosti u subotičkoj lokalnoj samoupravi i Skupštini Vojvodine.

Vodstvo hrvatske manjine u Vojvodini godinama upozorava da pojedina državna tijela Srbije kroz potporu BNV-u i njihovim programima potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate, proglašavajući bunjevačku ikavicu govorom, odnosno jezikom Bunjevaca, ne-Hrvata.

Podjela među Bunjevcima na one koji se izjašnjavaju kao Hrvati i one koji niječu hrvatske korijene prisutna je na ovim prostorima još od početka 20. stoljeća. Postoji niz znanstvenih studija koje govore o hrvatskom podrijetlu bunjevačkih Hrvata, među kojima je i ona akademika Ante Sekulića, koji je napisao knjigu ‘Bački Hrvati’ u kojoj opisuje običaje, kulturu i tradiciju bunjevačkih Hrvata.

 

 

 

M.M.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Hrvati napravili spektakl u Nižnji Novgorodu

Objavljeno

na

Objavio

Može li Hrvatska srušiti Argentinu i Messija? Uskoro ćemo saznati, a hrvatski navijači već su okupirali Nižnji Novgorod u kojem u 20 sati po našem vremenu počinje utakmica.

Nakon što su hrvatski navijači osvojili Kalinjingrad i stvorili dojam kao da ‘Vatreni’ igraju u domovini, iste slike gledamo i na ulicama Nižnji Novgoroda, ali danas ipak dominiraju dvostruko brojniji argentinski navijači.

Argentinaca je znatno više, no kao što možete vidjeti u videeima i fotografijama  naši su napravili spektakl



Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Peruško otkrio novu vlasničku strukturu Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Na sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća za Agrokor članovi su jednoglasno potvrdili nagodbu. Tekst nagodbe bit će sutra predan Trgovačkom sudu u Zagrebu, kazala je zamjenica izvarednog povjerenika Irena Weber. Očekujemo da će se dokument objaviti na oglasnoj ploči Suda tijekom ovoga tjedna, dodala je.

Weber je dodala i da je tekst nagodbe iznimno kompleksan i da se nalazi na oko 7.300 stranica.Dokument ima 32 poglavlja, 36 priloga, a na njemu se radilo zadnjih šest mjeseci, izjavila je Weber.

Marica Vidaković, predstavnica velikih dobavljača u privremenom vjerovničkom vijeću, kazala je da su se nakon 15 mjeseci dogovorili svi kvalificirani vjerovnici oko budućeg ustroja, duga i financiranja kompanije i povrata potraživanja. Najsretniji smo što je održan lanac opskrbe. Mogu reći s ponosom da Konzum za prvih pet mjeseci daje vrlo dobre rezultate, dodala je među ostalim Vidaković.

Fabris Peruško, govoreći o rezultatima nagodbe, rekao je da je to nova vlasnička struktura koja će nakon implementacije biti postavljena.

Najveći suvlasnik u budućem Agrokoru bit će Sberbanka s 39,2%, svi imatelji obveznice s 25%, VTB banka sa 7,5% te Zagrebačka banka s 2,3%. Ova najveća četiri suvlasnika predstavljat će 7f4,6%.

Među nebankarskim suvlasnicima postoje četiri domaće kompanije: Adris koji će biti deveti najveći pojedinačni dioničar s 1,4%, Franck s 1,3%, Saponia s 0,6%, Sokol Marić s 0,6%.

Osim samog modela nagodbe postoji sporazum postignut s dobavljačima koji su bitan element funkcioniranja kompanije. Imamo dogovor sa Sberbankom, gdje je na sličan način kao i s dobavljačima dogovoren model naplate koji je ovisan o budućoj performansi same grupacije u iznosu od 60 milijuna eura. On će biti isplaćen s obzirom na ukupnu profitabilnost samog Agrokora.

Od ostalih detalja sa Sberbankom dogovorena je ta mogućnost zamjena dionica u Merkatoru – da oni svoj dio u Merkatoru zamijene za budući suvlasnički dio u budućem Agrokoru.

Kako smo vrlo uspješno zadnjih tjedana približili različite vjerovnike i njihove međusobne interese, došli smo do toga da su neki veliki sukobi među određenim vjerovnicima zatvoreni. Alca je jučer izdala priopćenje da će maknuti svoja osporavanja, javno je to potvrdio i Agram. Vjerujemo da će se i ostali sporovi u narednim mjesecima riješiti.

Jako smo zadovoljni da smo u zadnjih nekoliko mjeseci uspjeli dovesti pisanje same nagodbe do kraja, da su se vjerovnici među sobom usuglasili i ako uspješno izglasamo nagodbu, što duboko vjerujemo, možemo u najskorije vrijeme početi s implementacijom.

U samom privremenom vjerovničkom vijeću su predstavnici svih skupina vjerovnika. Predstavnici u Vijeću imaju gotovo 2/3 većinu. Te grupe su sudjelovale u samom pisanju i dogovoru o nagodbi.

Na pitanje novinara koji postotak tražbina stoji iza odluke predstavnika privremenog vjerovničkog vijeća, Peruško je rekao da se radi o više od 85%.

Kazao je i da su se u nagodbu “ukrcali svi vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine”. Oni su po istoj metodologiji dobili svoje povrate. U ovome procesu povrat je ovisio o tome kakva su sredstva osiguranja određene tražbine imale. Onaj koji je imao bolja osiguranja taj je ostvario bolje uvjete, neki koji su imali odlično osigurane tražbine dobili su 100%. Na određenim tražbinama netko je dobio 0%. Sve je ovisilo o tome kakva je bila relativna pozicija jedne tražbine prema drugoj, izjavio je.

Nitko od vjerovnika nije imao želju biti vlasnik Agrokora. Svi vjerovnici su se ovdje našli protiv svoje volje, izjavio je Peruško.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori