Pratite nas

Vijesti

Tomislav Žigmanov o Nikolićevoj izjavi: Državna tijela Srbije godinama potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata

Objavljeno

na

Bunjevački Hrvati u Vojvodini strahuju da poslije istupa predsjednika Tomislava Nikolića, koji je u Subotici izjavio da Bunjevci ‘nisu ni Srbi ni Hrvati’, mogu biti i dalje objekti nasrtaja na vlastita nacionalna uvjerenja.

‘Bojim se da možemo biti i dalje objekti nasrtaja na naša vlastita uvjerenja i na ono za što smo se izborili’, izjavio je za Hinu hrvatski publicist i politički analitičar iz Subotice Tomislav Žigmanov, komentirajući za hrvatske medije istup srbijanskog predsjednika na skupu koji je u ponedjeljak organiziralo Bunjevačko nacionalno vijeće.

Nastup i stajalište predsjednika Nikolića o identitetskim prijeporima između bunjevačkih Hrvata i Bunjevaca, ne-Hrvata ‘prešao je granicu pristojnosti’, naveo je Žigmanov i dodao kako je to još jednom potvrdilo da država Srbija ima više nego problematičan upliv u to osjetljivo pitanje.

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, jedne od dviju profesionalnih institucija hrvatske manjine u Srbiji, jedini je za sada od predstavnika Hrvata u Vojvodini htio komentirati istup srbijanskog predsjednika na svečanosti bunjevačke zajednice kojom se slavila obljetnica donošenja odluke o prisajedinjenju Bačke, Banata i Baranje Kraljevini Srbiji, koja je usvojena 25. studenog 1918.

Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, gostujući u ponedjeljak navečer na proslavi obljetnice pridruživanja Vojvodine Srbiji rekao je da Srbija prepoznaje Bunjevce kao autohtoni južnoslavenski narod.

 

>>Novi skandal Tomislava Nikolića: ‘Bunjevci nisu ni Srbi ni Hrvati već autentična slavenska narodnost sa ikavicom kao svakodnevnim govorom’

 

Žigmanov kaže da oko dvije trećine Bunjevaca u Vojvodini, odnosno Bačkoj, ne dvoji oko svoje pripadnosti hrvatskom narodu, dok jedna trećina njih niječe da imaju hrvatske korijene.

Zbog tako otvorenoga svrstavanja predsjednika Srbije uz Bunjevce, ne-Hrvate, Žigmanov je pozvao hrvatski državni vrh da reagira ‘jer je ovo izravan nasrtaj na pripadnike hrvatskoga naroda od strane nositelja najviše političke moći u Srbiji’.

‘U znanosti nije dvojbeno, kada je u pitanju etnogeneza Bunjevaca, da oni jesu pripadnici hrvatskoga naroda. To se priznaje u svim državama osim u Srbiji’, zaključio je on.

Srbijanski predsjednik prethodno je u Subotici boravio sredinom listopada kada je s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem posjetio hrvatsku manjinsku zajednicu i njihove čelnike. Vodstvo hrvatske manjine tada se požalilo da se u Srbiji i dalje nastoji bunjevačke Hrvate umjetno podijeliti na Bunjevce i Hrvate.

Zajednici Bunjevaca ne-Hrvata pripada oko 16.500 građana Srbije, koji žive uglavnom na sjeveru Bačke. Njihove interese pred državnim tijelima i u javnosti zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće (BNV), čiji rad financira država i Pokrajina Vojvodina.

Ovo se zastupničko tijelo bori da u službenu uporabu i u obrazovanje uvede ikavicu, koju prisvajaju kao svoj materinski jezik, te ga pokušavaju standardizirati uz pomoć Srpske akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj projekt izgradnje ‘samosvojnoga, autohtonog naroda’ imaju potporu velikog broja srbijanskih stranaka i državnih institucija.

Njihovi najglasniji politički zastupnici su Srpska napredna stranka i Demokratska stranka Srbije, no najveću su potporu imali tijekom devedesetih kada ih je podupirao režim Slobodana Miloševića i Srpska radikalna stranka.

Imaju nekoliko stranaka čiji su predstavnici, zahvaljujući blagonaklonosti srbijanskih stranka, dobili važne dužnosti u subotičkoj lokalnoj samoupravi i Skupštini Vojvodine.

Vodstvo hrvatske manjine u Vojvodini godinama upozorava da pojedina državna tijela Srbije kroz potporu BNV-u i njihovim programima potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate, proglašavajući bunjevačku ikavicu govorom, odnosno jezikom Bunjevaca, ne-Hrvata.

Podjela među Bunjevcima na one koji se izjašnjavaju kao Hrvati i one koji niječu hrvatske korijene prisutna je na ovim prostorima još od početka 20. stoljeća. Postoji niz znanstvenih studija koje govore o hrvatskom podrijetlu bunjevačkih Hrvata, među kojima je i ona akademika Ante Sekulića, koji je napisao knjigu ‘Bački Hrvati’ u kojoj opisuje običaje, kulturu i tradiciju bunjevačkih Hrvata.

 

 

 

M.M.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Dodijeljeno 90 ugovora u stipendiranju darovitim i potrebitim studentima Sisačke biskupije

Objavljeno

na

Objavio

Biskupijska zaklada “Fra Bonifacije Ivan Pavletić” i ove godine dodijelila je, na tradicionalnom susretu stipendista i prijatelja, 90 ugovora u stipendiranju darovitim i potrebitim studentima s područja Sisačke biskupije.

Ugovore im je u subotu 9. prosinca uručio sisački biskup Vlado Košić, a uz biskupa susretu su nazočili i ravnatelj Zaklade dr. Domagoj Mosler, te prijatelji zaklade: generalni vikar biskupije mons. Marko Cvitkušić, kancelar preč. Janko Lulić, europarlamentarka Marijana Petir, akademik Josip Pečarić, Anto Kovačević, Davor i Željka Vrbanek, Tomislav i Linda Kršnjavi, Tonka Jozić Novinc, Slaven Novinc, Petar Lovrić, Marija Pešun i Ivana Vujić.

Na početku sve okupljene je pozdravio ravnatelj Zaklade dr. Mosler podsjetivši da je ovo osma godina djelovanja Zaklade te kako je već na samome početku ponovne uspostave biskupije, biskup Košić prepoznao vrijednost ulaganja u znanje i mlade u ključnom trenutku njihova života.

Mosler je rekao i kako se broj stipendista kroz ove godine utrostručio te kako se osjeća da ima sve više potrebnih. „Doista nije bilo lako povjerenstvu izabrati između 160 prijava koje su ove godine pristigle, te preporučiti biskupu najbolje kandidate za stipendiste. Mislim da smo to dobro učinili, a vi ste najbolji među kandidatima i ja vam čestitam na tome.

Čestitam vam i što ste dovoljno hrabri da svaki dan donosite odluke koje će poboljšati vaš život. Vi ste se u svom mladom životu uspjeli izdići iznad prosjeka i krenuti ozbiljno u ostvarivanje svojih životnih ciljeva, a mi smo kroz Zakladu tu da vam pomognemo u tome“, poručio je okupljenim stipendistima ravnatelj.

U ime ovogodišnjih stipendista okupljenima se obratila studentica Tihana Čulinović zahvalivši svima koji pomažu, a osobito biskupu Košiću. „Osim financijske potpore Zaklade, koja uvelike olakšava naše školovanje, kao mladi akademski građani svjesni smo da smo kao stipendisti zadobili vaše povjerenje što nas dodatno motivira za kvalitetan rad i uspjeh. Radujemo se danas biti ovdje, ali također osjećamo dužnost biti još uspješniji studenti i ljudi, na vašu i našu radost.

Hvala vam što ste prepoznali potencijal nas mladih studenata i što ulažete u naše obrazovanje. Iz stečenog će znanja niknuti i djela. Do ostvarenja našeg punog potencijala tisuće je malih koraka. Hvala vam što činite uporište da i mi ostvarimo svoje talente i tako gradimo svijetlu budućnost sebi i drugima. Vaša velikodušnost uvijek će nas poticati da budemo primjer i ruka pomoći bližnjima, a vaša djela naučiti će nas prepoznati potrebite“.

U ime prijatelja Zaklade stipendiste je pozdravila europarlamentarka Marijana Petir zaželjevši im uspješnost u školovanju. „Ozbiljno shvatite tu priliku koja vam je dana, priliku da se obrazujete. Smatram da bi to pravo trebali imati svi i da ekonomska situacija u obitelji ne bi smjela biti prepreka ničijem obrazovanju.

Prije svega zbog toga što obrazovanje daje mogućnost za izvrsnost, a bez izvrsnih ljudi na radnim mjestima teško da ćemo kao država i kao narod ići naprijed. Zato smo mi prijatelji sretni što imamo priliku sudjelovati i pratiti vas na vašem obrazovnom i životnom putu. Vjerujem da ćete jednog dana kad završite studij i kad dobijete svoje radno mjesto imati priliku osvrnuti se oko sebe i primijetiti da postoje neki mladi pametni ljudi koje treba podržati te da ćete bez sumnje donijeti takvu odluku i nećete se pokajati, kao što nismo ni mi“, poručila je Petir.

Na kraju je okupljene pozdravio biskup Košić zahvalivši svim prijateljima Zaklade što financijski, moralno i svojim autoritetom podupiru njezin rad. Biskup je istaknuo i kako je u biskupiji doista mnogo potrebitih pa osim ove Zaklade tu je i Caritas, pučka kuhinja, Vrtić sv. Marije Magdalene i Zaklada „Sluga Božji kardinal Franjo Kuharić“ koja ima na brigu obitelji s više djece. „Budite vrsni u svome znanju i poslu. To darujte našoj Domovini“, poručio je biskup mladima nakon čega im je i uručio ugovore o stipendiranju.

Susret je zaključen glazbenom zahvalom koju je na klaviru izveo stipendist Antonio Ceković, student Glazbene akademije u Zagrebu.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Josip Borić: Maras je ‘glavni hejter ove Vlade’ s razinom palanačle politike bez cilja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor današnje zasjedanje nastavio je zahtjevima za stankom.

Željko Glasnović (nezavisni zastupnik) tražio je stanku jer želi govoriti o hrvatskoj dijaspori, Goran Aleksić (Živi zid i SNAGA) o arbitraži u Washingtonu koju su banke pokrenule protiv RH u kontekstu prakse sudova u Hrvatskoj i Europskoj uniji, Kažimir Varda (klub Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika) želi govoriti o zbrinjavanju mulja od obrade urbanih otpadnih voda, Gordan Maras (SDP) o netransparentnosti i nelogičnom djelovanju Vlade RH, Marko Vučetić (nezavisni zastupnik) želi govoriti o značaju i poštivanju ljudskih prava, Marija Puh (HMS) želi govoriti o novostima u strukovnom obrazovanju, Goran Dodig (HDS, HDSSB, HSLS) želi govoriti o aktualnoj političkoj situaciji i ponašanju u Saboru, Branko Bačić (HDZ) želi govoriti o aktualnoj političkoj situaciji.

Maras je istaknuo da je Hrvatska u nikad goroj situaciji, gotovo svakodnevno se suočavamo s nekom aferom, pucamo po šavovima, raspadamo se, a HDZ je bahatiji nego za vrijeme Ive Sanadera.

Imamo preko 300.000 blokiranih, ljude tjeraju sa njihovih nekretnina, a sa druge strane Vlada kupuje 2 blindirana Mercedesa za 12 mil. kn. U isto vrijeme Vlada HDZ-a i Andrej Plenković dižu povlaštene mirovine za 500, 600 kn, a sa druge strane minimalac u RH u isto to vrijeme diže za 130 kn i šalje vrlo važnu poruku – puno nam je važnije dići povlaštene mirovine nego ljudima osigurati dostojanstven život.

Hrvatska jedina zemlja u EU-u koja stimulira poslodavce sa manjim doprinosima ukoliko prijave ljude na minimalnu plaću, naglasio je.

Josip Borić je za Marasa izjavio da je ‘glavni hejter ove Vlade’ s razinom palanačle politike bez cilja, rezultata, bez ikakve vizije. Pokušao sam shvatiti smisao ovoga što je rekao, ali nisam uspio. Čija se vlada raspala u aferama? SDP-ova. Sjetimo se, afera Spačva, Mali biskviti. To je bila samo jedna afera u nizu, rekao je Borić.

Pitao je Marasa je li odlaskom u oporbu izgubio dio pamćenja, pozivajući se na njegovo obećanje da će otvoriti 50.000 radnih mjesta, dok ih je čak 80.000 zatvorio.

Glasnović: Izvandomovinska Hrvatska trpi najveću diskriminaciju, a najviše novca šalju u Hrvatsku (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari