Pratite nas

Pregled

Tomo Medved: Hrvatski branitelji su temelj, a ne teret hrvatskog društva

Objavljeno

na

U Hrvatskoj je evidentirano 438 tisuća živih branitelja, izvijestio je u srijedu ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved na skupu o braniteljskim mirovinama, poručivši kako su branitelji temelj, a ne teret društva te da ne predstavljaju prijetnju za mirovinski sustav.

“U hrvatskom društvu, hrvatski branitelji su temelj, a ne teret društva. Ovdje ćemo analizirati postojeći zakonodavni okvir, i kontinuitet nastanka ovakvog zakonodavnog rješenja o mirovinama s posebnim propisima”, kazao je Medved na okruglom stolu u Ministarstvu branitelja na temu mirovina hrvatskih branitelja.

“Posebno ćemo se osvrnuti na strukturu hrvatskih branitelja, korisnika mirovinskog sustava, o njihovoj starosnoj dobi i o njihovom stažu”, objasnio je Medved.

Na okruglom stolu predstavljeni su podaci Ministarstva koji su pokazali da je u rujnu 2019. godine u evidenciji bilo ukupno bilo sveukupno 508.605 branitelja – živih, poginulih, nestalih i umrlih. Od toga ih je 438.262 živih, njih 8397 je poginulo u ratu, 437 je nestalih, a 61.509 branitelja umrlo je od početka Domovinskog rata pa sve do danas.

Branitelja korisnika mirovina, koje su raspoređene u devet kategorija, bilo je 151.892 te im je prosječna mirovina iznosila 4200 kuna. Najveću mirovinu od sedam tisuća kuna imaju obitelji poginulih branitelja čijih je korisnika i najviše, dok ratni vojni invalidi primaju 5700 kuna.

Hrvatskih branitelja koji su u radnom odnosu bilo je 190.408, a onih koji su u radnom odnosu i koriste mirovinu je 6954. Branitelja koji nisu u radnom odnosu i ne koriste mirovine bilo je 74.627.

Prosječan mirovinski staž branitelja po općim propisima je 28 godina, dok je staž ratnih vojnih invalida 20 godina. Radi usporedbe prikazan je prosječan mirovinski staž ostalih korisnika mirovina u Hrvatskoj koji iznosi 30 godina. “Očekujem da će ovaj okrugli stol uputiti javnosti snažnu argumentiranu poruku o hrvatskim braniteljima korisnicima sustava bez bilo kakvog oblika prijetnje za mirovinski sustav”, objasnio je Medved.

Slično je poručila i pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Melita Čičak koja smatra da se sustav posebnih propisa u okviru mirovinskog sustava treba rasvijetliti. “Uvjerena sam da ćemo na kraju svi biti svjesni da to nije nikakav destabilizirajući faktor u mirovinskom sustavu”, zaključila je Čičak. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković s izaslanstvom HBK: Predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u utorak predstavnike Hrvatske biskupske konferencije (HBK), istaknuo je predanost hrvatske Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom, a izaslanstvo HBK pozitivnim je ocijenilo napore Vlade na stvaranju uvjeta za gospodarski i društveni napredak.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili aktualna društvena zbivanja te trenutno stanje suradnje hrvatske Vlade i Katoličke Crkve.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom te se osvrnuo na rad Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Republike Hrvatske”, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije izrazili su zadovoljstvo sastankom te važnost kontinuiranog dijaloga s Vladom i resornim ministarstvima na brojnim društvenim područjima.

Pozitivnim su ocijenili napore Vlade na stvaranju uvjeta za opći gospodarski i društveni napredak, društveni optimizam te uključivo ozračje u hrvatskom društvu, izrazivši spremnost Katoličke Crkve da nastavi tome davati svoj doprinos, dodaje se u priopćenju.

U izaslanstvu HBK bili su nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, biskup porečki i pulski Dražen Kutleša te biskup hvarski i generalni tajnik HBK Petar Palić.

Na sastanku u sjedištu Vlade RH sudjelovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a uz predsjednika Vlade Plenkovića bili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar države imovine Mario Banožić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, naveli su iz Vladine Službe za odnose s javnošću. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrvatska se uključuje u istragu havarije Bourbon Rhodea

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će zadužiti predstavnika Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN) da se uključi u sigurnosnu istragu oko potonuća broda “Bourbon Rhode”, potvrđeno je Novom listu jučer iz Ministarstva na upit o tome hoće li se Republika Hrvatska aktivno uključiti u istraživanje okolnosti potonuća broda u kojemu su četvorica članova posade izgubila život, trojica su spašena, dok se za sedmoricom, među kojima je i zapovjednik Dino Miškić, još uvijek traga.

Aktivna potraga za nestalim pomorcima prekinuta je prije tri dana, ali pojačano promatranje područja na kojemu se za njima tragalo, na središnjem Atlantiku, bit će nastavljeno još neko vrijeme putem satelita i brodova u prolazu.

S obzirom na niz nedoumica i otvorenih pitanja oko ove tragične havarije, koje bi trebala rasvijetliti istraga, Ministarstvu je Novi list uputio upit hoće li Hrvatska tražiti uključivanje svojih predstavnika u tijela i tijek istrage, na što ima pravo jer je jedan od nestalih članova posade hrvatski državljanin.

Fatalni prodor vode

Stručnjaci u pomorstvu, kao i stručnjaci za sigurnost u pomorstvu s kojima su novinari razgovarali kažu kako je to vrlo važno, zbog realne mogućnosti da se okolnosti nesreće pokušaju zataškati.

S obzirom da je riječ o brodu francuske kompanije, istragu vode frnacuske vlasti na Martiniqueu, a nitko od stradalih ili nestalih nije francuski državljanin pa nema pritiska tamošnje javnosti i medija da se istraže sve okolnosti nesreće. Ministarstvo smo upitali i jesu li u kontaktu s francuskim istražnim tijelima, kao i s istražnim tijelima Luksemburga, države pod čijom zastavom je brod plovio, a koja je također dužna provesti istragu.

– Ministarstvo nije zaprimilo informacije od francuskih vlasti vezano za tijek istrage budući da još uvijek traje potraga za nestalim pomorcima, kratko je odgovoreno iz Ministarstva.

Potraga je, podsjetimo, prvi put bila prekinuta svega tjedan dana nakon havarije, da bi ponovno bila nastavljena, nažalost, bez rezultata, nakon čega su francuske vlasti odlučile prekinuti aktivnu potragu za nestalima.

Upravo činjenica da niti jedna od preostale tri splavi za spašavanje s potonulog broda nije pronađena, a nisu detektirani ni signali EPIRB-a (uređaja za radijsko pozicioniranje), kao ni SART-a (radarskog transpondera), zajedno sa svjedočenjima preživjelih o lošem stanju broda, izazvale su, kako piše Novi list, velike polemike u hrvatskoj stručnoj pomorskoj javnosti, ali i jasno govore o potrebi temeljite istrage svih okolnosti nesreće. Od utvrđivanja stanja broda, kao i odgovornosti za eventualne propuste u održavanju, do postupaka zapovjednika i kompanije, kao i procjene stanja broda od strane certifikacijske kuće koja je pregledala brod.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari