Pratite nas

Pregled

Tomo Medved: Zahvaljujući njihovoj žrtvi Hrvatska je danas slobodna, neovisna i demokratska država

Objavljeno

na

Mimohodom zastava počelo je obilježavanje 26. godišnjice pogibije pripadnika Policijske postaje Dalj.

Srpske paravojne postrojbe i bivša JNA napali su 1. kolovoza 1991. policijsku postaju Dalj i ubili 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četvero ljudi iz Civilne zaštite.

Prigodnim obraćanjem počast su im, uz obitelji i mještane, odali ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, izaslanica predsjednice Republike Irena Petrijevčanin Vuksanović i župan osječko-baranjski Ivan Anušić, javlja HRT

Odavanje počasti započelo je minutom šutnje za poginule. “Okupili smo se ovdje da bismo odali počast hrvatskim braniteljima koji su nesebično dali svoje živote za neovisnost Republike Hrvatske”, rečeno na početku svečanosti, a potom su nabrojana imena svih poginulih.

Župan Anušić izrazio je duboko poštovanje obiteljima poginulih hrvatskih branitelja. Ne mogu se oteti dojmu da svaki put kad ovdje dođemo imamo neki nedefinirani osjećaj. Imam osjećaj da pravda nije zadovoljena. Taj osjećaj je upravo takav i on je ispravan. Pravda nije zadovoljena nakon 26 godina, rekao je Anušić.

Još uvijek se ljudi koji su počinili taj strašan zločin nisu privedeni pravdi. S ovog mjesta kao župan u ovom trenutku mogu reći samo riječi utjehe, ali i želju i volju i htijenje da se te stvari isprave. Te nepravde koje su se desile i koje se dešavaju hrvatskom narodu, a posebno hrvatskim braniteljima, generiraju nove nepravde i možda nove sukobe u budućnosti, kazao je između ostalog Anušić.

Potom se nazočnima obratio ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Cijenjene obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, poštovani preživjeli hrvatski branitelji, hrvatski ratni vojni invalidi, gospodo ratni zapovjednici, cijenjeni pripadnici Policijske postaje Dalj, poštovana izaslanice predsjednice Republike Hrvatske, cijenjeni kolega ministre, župane, gradonačelniče, oče biskupe, predstavnici udruga, a poseban pozdrav upućujem vama očevima, majkama, suprugama i djeci ubijenih hrvatskih branitelja, hrvatskih policajaca, pripadnika Zbora narodne garde i Civilne zaštite, rekao je ministar hrvatskih branitelja.

Pozdravljam vas u prigodi obilježavanja 26. obljetnice ovog tragičnog masakra 20 policajaca, 15 pripadnika Zbora narodne garde i četiri pripadnika Civilne zaštite. Danas se s dubokom tugom prisjećamo stradanja pripadnika ove policijske postaje. Hrabri pripadnici policijske postaje nakon hrabre borbe ubijeni su braneći svoje ognjište, ognjište svojih predaka i braneći svoju Domovinu ovdje u Dalju.

Ovo naše okupljanje danas i zajedništvo budi snažne emocije, od tuge zbog stradanja naših prijatelja do ponosa na hrabrost i žrtvu svakog pojedinog hrvatskog branitelja koji je sudjelovao u obrani jedine nam Domovine Hrvatske. Tada smo zajedno pokazali kako se voli Domovina. Sada se u miru moramo strpljivo boriti jer će nam samo to zajedništvo, znanje, odlučnost, hrabrost i strpljenje osigurati prevladavanje svih teškoća.

Vas drage obitelji poginulih branitelja pozivam  da hrabro nosite uspomenu na naše hrvatske vitezove i budete ponosni na njih kao što su bili i oni kada su nesebično svojim životima zadužili nam jedinu Domovinu Hrvatsku. Zahvaljujući njihovoj žrtvi Hrvatska je danas slobodna, neovisna i demokratska država. Svi mi preživjeli hrvatski branitelji budimo ponosni na njih koji su za slobodu Domovine dali ono najvrijednije i najsvetije – svoj život, kazao je ministar Medved.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je kako mu je čast izraziti zahvalnost svima koji su prije 26 godina dali ono najvrijednije što čovjek može dati, svoje živote, braneći suverenu hrvatsku državu, svoje domove, prijatelje i način života.

Tog 1. kolovoza 1991. godine policijski su pripadnici uz pomoć Zbora narodne garde i Civilne zaštite hrabro i požrtvovno obranili ovu policijsku postaju i mjesto Dalj. Iako suočeni s daleko jačim neprijateljem, nisu se predali i nisu odustajali čak i kada je to značilo sigurnu smrt.

Zaslužuju naše najdublje poštovanje i vječnu zahvalnost. Kao i svi hrvatski redarstvenici i hrvatska policija je bila prva institucija koja na početku ratnih događanja bila je u stanju organizirati obranu i iz čijih su se postrojbi razvile Hrvatska vojska i Oružane snage, izjavio je između ostalog.

Obilježavanje 26. godišnjice pogibije policajaca iz Dalja

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Damir Krstičević: Područje jugoistoka Europe i dalje je nestabilno

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ K. Brigljević

Područje jugoistoka Europe i dalje je nestabilno, a za jačanje sigurnosti potrebna je veća sinergija institucija unutar države, kao i jača suradnja između zemalja, istaknuo je u četvrtak ministar obrane Damir Krstičević na otvaranju konferencije “Sigurnosni izazovi za Europu” koja se održava u Zagrebu u organizaciji RACVIAC-a i Zaklade Konrad Adenauer.

Cilj ove pete po redu konferencije o sigurnosti je s geopolitičkog stajališta razmotriti sadašnje i buduće sigurnosne izazove i prijetnje za zemlje jugoistočne Europe, kao i mogućnost prevencije istih, imajući u vidu postojeće sigurnosne procjene NATO saveza i vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije, stoji u opisu tog dvodnevnog skupa.

“Europa je danas puno drugačija nego što je bila prije samo nekoliko godina”, rekao je u uvodnom govoru ministar obrane i potpredsjednik vlade Damir Krstičević.

Ministar trenutnim sigurnosnim trendovima u Europi smatra rast nestabilnosti, ubrzane i teško predvidljive promjene, te blisku povezanost unutarnje i vanjske sigurnosti.

Govoreći o sigurnosnoj situaciji na jugoistoku Europe, Krstičević je naglasio kako je po njemu ona i dalje pod utjecajem posljedica raspada Jugoslavije, geopolitičkih interesa na tom području i prelijevanju kriza iz europskog susjedstva.

Situacija je dodatno pogoršana dolaskom novih tehnologija i taktika, ekonomskom nerazvijenošću tih prostora, energetskom ovisnošću, političkim podjelama unutar Europske unije i rastom ekstremističkih ideologija i radikalizama, smatra ministar.

“Na ovom području i dalje nema potpune stabilnosti. Postoje značajna neriješena unutarnja politička pitanja, međuetničke tenzije, sve jači nacionalni i vjerski ekstremizmi, loši ekonomski uvjeti, korupcija unutar državnih institucija i nedostatak konsenzusa o članstvu u euroatlantskim integracijama. Sve to predstavlja izvor pogoršanja sigurnosne situacije”, rekao je Krstičević.

Usprkos tome, ministar naglašava kako je suradnja između država jugoistoka Europe jako dobra.

“U utorak je u Zagrebu bila ministrica obrane Makedonije, prije nekoliko mjeseci ministri obrane Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a idućeg četvrtka idem u Ohrid gdje se održava sastanak ministara obrane Američko-jadranske inicijative. Intenzivno surađujemo u korist mira, stabilnosti i sigurnosti na ovom području”.

Govoreći o Europi općenito, najveće prijetnje njezinoj sigurnosti za Krstičevića su terorizam i ilegalne migracije.

“Ključno je pitanje kako integrirati izbjeglice, kao i drugu generaciju migranata, kako oni ne bi postali članovi izoliranih zajednica u kojima bujaju kriminalne aktivnosti”.

Istaknuo je kako je Hrvatska zbog tih prijetnji prilagodila svoju Strategiju nacionalne sigurnosti i donijela Zakon o sustavu domovinske sigurnosti kako bi se stvorila bolja sinergija između svih uključenih institucija i stvorio koordiniran sustav.

Na međunarodnoj razini potrebno je jačanje bilateralnog i multilateralnog dijaloga i suradnje, a NATO savez, Europska unija i OESS daju dobre okvire za to, zaključio je ministar.

Prvog dana konferencije održavaju se dva panela, “Suvremeni sigurnosni izazovi za Jugoistočnu Europu” i “Terorizam – podrijetlo i učinak”, dok je drugi dan zamišljen kao znanstveni forum na kojem će predstavnici akademske zajednice i stručnjaci iz vladinih i nevladinih organizacija i institucija raspravljati o lekcijama naučenim iz migranske krize i nekontroliranog kretanja izbjeglica u 2015. i 2016. godini.

Na konferenciji, između ostalih, sudjeluju predstavnici Fakulteta političkih znanosti i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za istraživanje migracija iz Mađarske, njemačkog Federalnog ureda za migracije i izbjeglice, Sveučilišta AKEV iz Turske, Vojne akademije “Gen. Mihailo Apostolski” iz Skoplja i Fakulteta za sigurnosne studije Sveučilišta u Beogradu.

Skup organizira RACVIAC – Središte za sigurnosnu suradnju, institucija osnovana 2000. čiji je cilj promicanje dijaloga i suradnje na području sigurnosti na jugoistoku Europe, te Zaklada Konrad Adenauer povezana s Kršćansko-demokratskom unijom (CDU) njemačke kancelarke Angele Merkel. (Hina)

Damir Krstičević: U ratu odlučnost, u poslu ustrajnost, u politici poniznost

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Ante Nazor: Da nije bilo Hrvatske i Hrvata, ne bi bilo ni današnje BiH (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Haški sud prvostupanjskom je presudom osudio ratnog zločinca Ratka Mladića na doživotni zatvor.

Optužen je za genocid u Srebrenici, ubojstva, silovanja i druge zločine protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od svibnja 92. do potkraj 95. Je li pravda zadovoljena?

Bila je to tema emisije Otvoreno urednika Damira Smrtića. Gosotovali su odvjetnik Goran Mikuličić, bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, povjesničari Ante Nazor i Tvrtko Jakovina i predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak.

Antu Nazora muči je li je iz presude vidljivo za koga je Mladić radio, tj. je li upozoreno na vezu Srbije i što je Mladić činio u Hrvatskoj. Spomenuo je kako je Mladić bio načelnik štaba 9. korpus JNA, tj. kninskog korpusa. Cilj je bio istrebljenje nesrpskog stanovništva na području Hrvatske. Problem je što ostaje Mladićev projekt, a to je Republika Srpska. Da nije bilo Hrvatske i Hrvata, ne bi bilo ni današnje BiH, smatra Nazor. Pročitao je i transkripte Mladića sa zapovjednicima koji su rušili BiH i Hrvatsku.

Goran Mikuličić kaže da je ovakva presuda Mladiću očekivana, s obzirom da je Srebrenica bila eklatantan primjer genocida. Slijedi najava žalbe pa njena izrada, a pravomoćnu presudu Mikuličić misli da možemo očekivati tek za četiri ili pet godina. Haaški sud uskoro se zatvara, a Mikuličić njegovo djelovanje ocjenjuje pozitivnim. Kao najveći razlog njegove sporosti istaknuo je prevodilački odjel koji mora prevoditi svaki dokument.

Vesna Škare Ožbolt smatra da je presuda stigla prekasno u odnosu na cijelu situaciju u BiH. Osim što Mladić nije pokazao kajanje, nije ni Republika Srpska. Za očekivati je da će ova presuda još više radikalizirati i produbiti tenzije koje mogu otići u krajnje opasnim smjerovima, istaknula je Škare Ožbolt.  Jedini preostali postupak koji bi mogao Srbiju dovesti u izravnu povezanost sa zločinima su Stanišić i Simatović, generatori zla i Miloševićevi nalogodavci, rekla je Škare Ožbolt. Rad suda završava, ali priča nije gotova – slijede novi postupci, smatra Škare Ožbolt.

Ivan Zvonimir Čičak kaže da je čudna slučajnost da se presuda hercegovačkoj šestorki očekuje 29.studenog, na nekadašnji Dan Republike. Najviše ga muči što iz presude Mladiću i ostalima ispada da je Hrvatska bila jedini agresor u ovome ratu. Za to krivi nedovoljnu pristutnost i zalaganje Hrvatske u Haagu da se nešto progura.

Tvrtko Jakovina kaže da je presuda donekle satisfakcija onima iz Srebrenice koji su najviše izgubili, ali politički nismo dobili ništa jer ona nije uspjela uzdrmati Dodiga u Banja Luci. Ova presuda je izuzela Srbiju od prave odgovornosti i to je najveći propust, smatra Jakovina. Iako je srpska premijerka nakon presude rekla da gledaju u budućnost, Jakovina smatra da prvo moraju pogledati što je bilo prije.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari