Pratite nas

Pregled

Tomo je tri puta ranjen, ali smrt brata Milana nije prebolio

Objavljeno

na

Bio je studeni 1990. godine kada je jedan od trojice braće Medved iz obiteljskog doma u Šiljkovači u općini Cetingrad otišao u bazu Rakitje i tako otpočeo svoj ratni put. Slijedio ga je najstariji Milan, potom i najmlađi Ivan.

[ad id=”93788″]

Sva trojica braće bez razmišljanja stavila su se na raspolaganje, pristupila Hrvatskoj vojsci i otišla u Domovinski rat, dok su kod kuće ostali njihovi roditelji i pet sestara, koji su idućih pet godina proveli u strepnji iščekujući glas s bojišnice, osluškujući korake, čekajući na njihov povratak. Izranjavana i umorna, dvojica sinova su se vratila, no Milan, na žalost, nije nikada. Poginuo je u posljednjim danima rata, tijekom operacije Oluja, u 35. godini, iza sebe ostavivši svoju brojnu obitelj, pa i svoju mladu obitelj koju je tek stekao. Mlađi brat Ivan i danas je djelatna vojna osoba u Oružanim snagama, koja svoje dužnosti obnaša u Karlovcu, a treći brat Tomo, brigadni general koji je cijeli rat prošao u odori Prve gardijske brigade, legendarnih Tigrova, ovih će dana biti imenovan ministrom hrvatskih branitelja u Vladi Tihomira Oreškovića, piše Večernji list

Cijeli rat u Tigrovima

Golema je to čast, čuje se od osoba bliskih budućem ministru, ali i svojevrsna nagrada cijeloj obitelji Medved koja je podnijela goleme žrtve tijekom Domovinskog rata. Do odlaska u Domovinski rat trojica braće Medved živjela su mirnim, skladnim obiteljskim životom u seoskoj idili, kazuju nam obiteljski prijatelji. Najstariji brat Milan bio je, kažu, upravo to, stariji dječak koji je neprekidno bdio nad dvojicom mlađe braće pazeći da ne učine kakvu nepodopštinu. Iz rodnog sela krenuli su u škole, svatko svojim putem, ali obiteljska veza nikada se nije prekidala. – Tomo se nakon završetka srednje škole strojarskog smjera zbog posla koji je dobio u Hrvatskim željeznicama na održavanju preselio u Bjelovar. Brat Milan, pak, zaposlio se u obližnjem Agrokomercu, dok je najmlađi Ivan radio kao električar – pričaju obiteljski prijatelji, prisjećaju se djetinjstva i odrastanja braće Medved. Kada je zaratilo, Tomo se priključio Specijalnoj policiji te krenuo ratnim putem Prve gardijske brigade, u smjeru istočne Slavonije, Banovine, zapadne Slavonije.

Majka kao majka, kažu, pokušala ga je od toga odgovoriti, ali ga ništa nije moglo zaustaviti.

– Bile su to godine strepnje, straha i čežnje – kazuje prijatelj obitelji Medved. Jer, uskoro su Tomu slijedila i obojica braće.

Milan Medved u ljeto 1991. godine priključio se 14. domobranskoj pukovniji u obrani Cetingrada, a s tom je postrojbom proveo cijeli Domovinski rat, dok je najmlađi Ivan, krenuvši stopama najstarijeg brata, istoj postrojbi pristupio koncem 1991. godine.

Kasnije se, tijekom ratnih godina, pridružio Tigrovima, s kojima je ratovao i Tomo, potom je pristupio i Prvom hrvatskom gardijskom zdrugu, obilazeći sva hrvatska ratišta.

Istodobno, ostatak obitelj Medved je nakon okupacije njihova rodnog kraja proživljavao kalvariju progonstva. Roditelji i sestre najprije su izbjegli u susjednu Bosnu i Hercegovinu, izvlačeći jednog po jednog člana obitelji, a to je trajalo gotovo godinu dana dok se nisu naposljetku domogli ratom također izranjavanog Karlovca. Tamo, u malenom prognaničkom stanu, gdje se stisnula cijela mnogočlana obitelj, nastala je i jedina zajednička fotografija braće Medved iz vremena Domovinskog rata, snimljena 1992. godine, za stolom u kuhinji.

Tom prilikom Tomo Medved pristigao je nakratko s dubrovačkog ratišta, tijekom odmora između dviju bitaka.

– Tijekom rata, osobito dok je Tomo bio Dubrovniku, čuli su se telefonom koliko su to okolnosti dopuštale. Veze su bile slabe i loše, ali čuli su se prilično često, hrabrili jedan drugoga, pitali za zdravlje, izmjenjivali informacije o razasutoj obitelji. Susreli su se nekoliko puta, ali samo u jednom trenutku rata nalazili su se na istoj bojišnici. Bilo je to 1993. godine dok je Tomo s nama ratovao u Ogulinu, a njegova braća ratovala u našoj blizini, uzduž karlovačkog ratišta – pričaju suborci iz Tigrova.

Tata Nikola u bolnici

Budućeg ministra opisuju kao vojnika i zapovjednika kojeg ni tri ranjavanja nisu mogla zaustaviti da ustraje na svom ratnom putu. Prvi put, ranjen je već na početku Domovinskog rata, 16. kolovoza 1991. godine, na zapadnoslavonskom ratištu, kada je tijekom borbe pogođen gelerom u pluća. Drugi put, pokušali su ga zaustaviti već koji mjesec kasnije, u listopadu 1991. godine u Pokupskom kada je zadobio prostrijelnu ranu nadlaktice. To je, kažu, smatrao ogrebotinom i nije želio napustiti suborce ni pod koju cijenu. I treći put, ranjen je dogodine, 1992. u lipnju kada ga je u zaleđu Dubrovnika dohvatio geler u blizini kralježnice. U to vrijeme nosio je gipsanu udlagu oko vrata, ali bio je na nogama i spreman ratovati ne mareći za ozljede, koje su u to vrijeme već bile prilično teške, po cijelome tijelu. Rane su zarasle, ali jedna nikada nije.

Bio je 4. kolovoza 1995. godine kada je u akciji oslobađanja Slunja tijekom operacije Oluja na lokaciji Polojska kosa poginuo Milan Medved.

Tragedija od koje se ni danas nisu oporavili duboko je potresla obitelj, a Milanovo posljednje počivalište svake godine posjećuju obitelj i suborci. Iza Milana ostala je supruga i troje djece, dvojica sinova i kći, kojima se svi u ovoj mnogočlanoj obitelji trude nadomjestiti oca. Obiteljska okupljanja ne propušta ni general Tomo Medved, a i on je otac troje djece.

[ad id=”93788″]

Roditelji Nikola i Lucija i danas drže obitelj na okupu, međutim, samo dva dana prije nego što će premijer Orešković predstaviti Tomu Medveda u Banskim dvorima, otac budućeg ministra doživio je moždani udar. Kako doznajemo, nalazi se u karlovačkoj bolnici i njegovo je stanje relativno stabilno, ali je zbog visoke dobi dosta teško. Generalu Tomi Medvedu danas je 48. rođendan. Suborci kažu da je na vlastiti rođendan potpuno zaboravio.

Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Vanjska produkcija na HRT-u: Za ‘Novine’ 11,9 milijuna, za ‘Predsjednika’ 2,48 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska radiotelevizija (HRT) u prošloj je godini na temelju 548,7 milijuna kuna namijenjenih za proizvodnju televizijskih programskih sadržaja, weba (audiovizualnih djela) i za nabavu stranih programskih sadržaja izdvojila 84,9 milijuna kuna za nabavu djela od neovisnih proizvođača (tzv. vanjska produkcija), ističe se u izvješću objavljenom na mrežnim stranicama HRT-a.

“Slijedom navedenoga, zaključujemo da je u 2018. Hrvatska radiotelevizija ispunila obavezu prema Zakonu o HRT-u jer je ugovorila nabavu programa od neovisnih proizvođača u iznosu od 15,47 posto, a zakonska obaveza iznosi 15 posto”, ističe se u izvješću koje potpisuje glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić.

Navodi se i da je od ukupno ugovorenih 84,9 milijuna kuna programa iz vanjske produkcije, što je za 2,59 milijuna kuna više od zakonski propisanog minimuma, za djela neovisnih proizvođača izvorno proizvedenih na hrvatskom jeziku izdvojeno 80,86 milijuna kuna, a u preostalom iznosu od 4,04 milijuna kuna nabavljena su djela od europskih neovisnih proizvođača.

Prema vrsti sadržaja, HRT je najviše izdvojio na domaću vanjsku produkciju dramskog sadržaja u ukupnom udjelu od 67,85 posto ili 44,7 milijuna kuna (neto iznos), slijedi dokumentarni sadržaj u udjelu od 16,71 posto ili u iznosu od 11,01 milijun kuna, a za program za djecu i mlade te za glazbene sadržaje izdvojeno je najmanje – 2,37 posto odnosno 1,7 milijuna kuna u neto iznosu.

Na sedam javnih poziva 278 ponuda od 120 neovisnih ponuđača

U HRT-ovu izvješću navodi se da je lani bilo objavljeno sedam javnih poziva za nabavu programa od neovisnih proizvođača na koje je ukupno pristiglo 278 ponuda od 120 neovisnih ponuđača. Najveći broj ponuda stigao je za dokumentarni sadržaj, odnosno dokumentarno-igrani film i seriju-serijal, njih ukupno 134 od kojih je povjerenstvo preporučilo 45, a zaključno ih je bilo odabrano 11.

Za igranu mini seriju odobrena je jedna od 25 pristiglih ponuda, a za igrani film (pre sale) od 34 ponude odabrano je njih šest. Za lifestyle magazin i glazbenu emisiju stiglo je deset ponuda, a odabrane su dvije, dok je za zabavno glazbeni show za djecu stiglo sedam ponuda, ali ni jedna nije odabrana. Zaključno, s HRT-a ističu kako su lani sklopljeni ugovori za 29 ponuda pristiglih putem javnih poziva.

Najskuplja ugovorena serija dokumentarnog sadržaja iz vanjske produkcije za HRT-a na temelju javnog poziva jest “Predsjednik” o životu prvog predsjednika Franje Tuđmana u produkciji Intermedia grupe Miljenka Manjkasa i autora Gordana Malića za koju je HRT izdvojio 2,48 milijuna kuna ili 248.000 kuna po svakoj od deset planiranih pedesetminutnih epizoda.

Za dokumentarni sadržaj prihvaćeno 11 ponuda ‘teških’ 10,7 milijuna kuna

Najskuplje plaćena epizoda je za serijal “Za konjima do Crnog mora” u produkciji Antitalenta d.o.o koji vodi Danijel Pek – čak 369.503 kune ili ukupno 1,47 milijuna kuna za četiri epizode. Ukupno za dokumentarni sadržaj, dokumentarno-igrani film ili serijal privaćeno je 11 ponuda u ukupnom iznosu od 10,7 milijuna kuna.

Povjerenstvo HRT-a odabralo je i igranu mini seriju “Nestali” u produkciji Clinica studio d.o.o u kojoj će za svaku epizodu HRT izdvojiti 1,89 milijuna kuna ili ukupno 7,56 milijuna kuna.

Na javni poziv za igrani film (akontacijsku kupnju) odabrano je šest filmova – “Duboki rezovi”, “Zora”, “Bog u cipeli”, “Sam samcat”, “Država” i “Bischofshofen”. HRT će za svaki od njih izdvojiti od 200.000 do 500.000 kuna ili ukupno 2,5 milijuna kuna.

S druge strane, HRT je lani sklopio ugovore za čak 47 djela na temelju izravnih poziva za nabavu djela od neovisnih proizvođača ukupne vrijednosti od 43,6 milijuna kuna, od kojih su čak 32 zabavnog sadržaja, dokumentarnog i dramskog njih sedam, a kulturnog i znanstveno-obrazovnog njih samo tri.

Najskuplje dramske serije ‘Novine’ i ‘Crno bijeli svijet’

Najskuplji tako nabavljeni sadržaji su dramske serije – druga sezona “Novina” za koju je HRT izdvojio 11,94 milijuna kuna za jedanaest 55-minutnih epizoda ili za svaku 1,08 milijuna kuna i treća sezona “Crno bijelog svijeta” s 12 epizoda po cijeni od 11,89 milijuna kuna. Za drugu i treću sezonu “Ko te šiša”, ukupno 32 polusatne epizode, izdvojeno je gotovo 10,8 milijuna kuna.

Ukupno, za dramski sadržaj na temelju izravnog poziva vanjskim producentima odobreno je 34,9 milijuna kuna, za projekte obrazovno-znanstvenog sadržaja 900.000 kuna, a za one iz kulture i umjetnosti samo 615.000 kuna.

U izvješću HRT-a se navodi i kako su lani otkupljena prava emitiranja 145 djela od 95 europskih neovisnih proizvođača svih žanrova u ukupnom trajanju od 20,396 minuta od čega je samo 11 djela starije od pet godina, za što je utrošeno 4,4 milijuna kuna bruto.

(Hina)

 

HRT: Ne tužimo svoje novinare, Marasove tvrdnje su netočne

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Zapadni Balkan je u zadnjih 30 godina veliki eksperiment

Objavljeno

na

Objavio

Kakva je sigurnost u regiji s obzirom na dramatične događaje u Beogradu? Hoće li Aleksandar Vučić preživjeti političku krizu, je li radikalni desničar Boško Obradović preuzeo građanski prosvjed “1 od 5 milijuna” i može li Srbija osigurati poštene demokratske izbore?

Na ta i druga pitanja u Otvorenom su odgovarali politički analitičar Zoran KusovacRadovan Vukadinović s Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, sociolog Slaven LeticaJadranka Polović sa Sveučilišta Libertas i Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

– Kaosa u Beogradu nije bilo. Sve je bilo kontrolirano. Skupina od oko stotinjak ljudi je upala u zgradu RTS-a i oni su nakon nekog vremena otišli. Policija je bila suzdržana. Bilo je incidentata, ali generalno, u odnosu na to što se moglo desiti – sve je bilo kontrolirano. Vučić je na kraju okrenuo situaciju u svoju korist. Kazao je kako će se suočiti s normalnom oporbom te kako neće razgovarati s Boškom Obradovićem, kojega je nazvao fašistom – što je u najmanju ruku cinično, kazao je Zoran Kusovac koji se u emisiju javio iz Beograda.

– Boško Obradović i njegova ekipa ubacili su se u prosvjed. Bitka se vodi za više slobode i protiv jednoumlja kojega je nametnuo Vučić. Nema jedinstvenog programa, jedino se zna da se želi da Vučić nestane. Što poslje – to se ne zna. Lijepe riječi mogu motivirati mladež i intelektualce, ali ne i one koji žive u ruralnoj Srbiji ili one koji gledaju samo državnu televiziju i nemaju kontakte na društvenim mrežama, smatra Radovan Vukadinović.

Letica: Vučić je moderni despot i zapadu ‘korisni idiot’

– Istaživanja pokazuju da Vučić uživa većinsku podršku i svi su svjesni da će i budući izbori rezultirati njemu u korist. On je moderni srpski despot. Za zapad je on ‘korisni idiot’ jer treba potpisati papir za Kosovo, kazao je Slaven Letica. Dodao je kako je razgovarao s Boškom Obradovićem o kanonizaciji Stepinca. Odrednice njegove doktrine su: svetosavlje (Sveti Sava, Nikolaj Velimirović i Novak Đoković), tradicionalizam i fundamentalizam (slično Vigilareu u Hrvatskoj) i ekonomski suverenizam (suradnja ali ne uključivanje u EU). Također Obradović smatra da su Hrvati Srbima ukrali jezik i dubrovačku književnost. Negira i genocid u Srebrenici, rekao je Letica.

– Srbija je izuzetno podijeljena u svom nacionalnom biću, smatra Jadranka PolovićGordan Akrap dodao je kako je Vučić jedini lider u Srbiji koji je u stanju potpisati samostalnost Kosova i poživjeti nešto duže od nekog drugog političara. S tim se u potpunosti složio i Zoran Kusovac. Dodao je kako je Vučić taj koji može provući svaku nepopularnu mjeru. Prošlo mu je i smanjenje mirovina, a prolazi mu i trenuno “javno trgovanje s Hasimom Thacijem“. On bi jedini mogao lako prodati narodu neminovnost prznanja Kosova. Trgovanje može naplatiti nekim boljim statusom u BiH ili u pregovorima s EU-om, dodao je Kusovac. – Što će tko dobiti, ne zna se – karte su vjerojatno negdje drugdje, vjerojatno u Bruxellesu. A što Europa zna, to zna i Amerika, dodao je Radovan Vukadinović.

“Neootomanske, velikoruske ambicije, interes SAD-a i slaba Europa”

– Imamo podijeljenu BiH, imamo podijeljenu Crnu Goru … , imamo Makedoniju u bifurkaciji. Taj prostor može biti laboratorij, kakav je u povijesti uvijek i bio. Svi su spremni uhvatiti se s tim u koštac. Ima neootomanskih trendova, velikoruskih ambicija, a aktivnija je i uloga SAD-a, dok je EU pokazala slabost. Sreća je Vučićeva da EU neće ići u proširenje još nekih dvadesetak godina, da se neće time morati dokazivati, rekao je Slaven Letica.

“Zapadni Balkan je u zadnjih 30 godina veliki eksperiment”

– Zapadni Balkan je u zadnjih 30 godina veliki eksperiment. Iskušavaju se različiti politički koncepti. Ono što danas imamo je niz vrlo slabih država koje su ovisne o vanjskim faktorima, a nemaju instrumente zajedničke suradnje, smatra Jadranka Polović. Dodaje kako su Amerikanci završili rat i stabilizirali regiju, a onda je prepustili Europskoj uniji koja teško može primjeniti svoj koncept jedinstvene vanjske politike. Naglasila je kako je u ovoj regiji veliki utjecaj i Kine.

“Mektićeva vrlo loša dezinformacija lako se može riještiti”

– Do rata ne može doći jer su svi razoružani i svedeni na ratovanje ‘praćkama’, što je dobro, kazao je Gordan Akrap komentirajući izjave Schwarz-Schillinga kako jer rat u BiH je moguć. Dodao je kako su sve ove države i van energetskih tokova. Osvrnuo se i na ministra Metkića koji je plasirao informaciju da je Hrvatska naoružavala islamističke teroriste u BiH. “On je glasnik informacije, nije njezin autor. On je u teškoj političkoj poziciji obzirom da završava suđenje Karadžiću. Osim toga povezali su se Dodik i HDZ i postoje uvjeti za formiranje vlasti na razini države. U tom slučaju SDS ostaje vlasti, a Mektić bez imuniteta. Prema tome, Mektić je složio jednu vrlo lošu dezinformacjiu koja se vrlo lako može riještiti”, smatra Akrap.

– Što je gospodarski i socijalno situacija teža, to su ljudi nezadovoljniji. Pitanje je samo tko će brati plodove ljudskog gnjeva. Ne samo u BiH, nego i u Hrvatskoj, dodao je Slaven Letica, koji se složio s Akrapom da se radi o Mektićevoj obavještajnoj dezinformaciji. Uz besperspektivnost, problem ovih prostora je i korupcija, dodao je Radovan Vukadinović. Dodao je kako na ulice izlaze nezadovoljni, a da i ne znaju zbog čega. Upozorio je kako će nezadovoljnih biti sve više.

“Dok su prosvjedi bili nestranački – imali su više šanse”

Na pitanje što stoji iza prosvjeda u Srbiji – želja da Vučić odstupi ili da ga se malo primiri Zoran Kusovac je kazao kako prosvjedi nemaju samo jednu poruku. “Prosvjeduje se protiv načina na koji se vlada, protiv bahaćenja vlasti, protiv netransparentnih javnih radova i korupcije. Dok su prosvjedi bili relativno spontani i nestranački – imali su više šanse. Prosvjedi će se radikalizirati, ali ne vjerujem da će se proširiti”, zaključio je.

U svojoj zaključnoj riječi profesor Radovan Vukadinović je kazao kako je teško reći da postoji neka demokratska alternativa Vučiću. “Postoje neke naznake, titraji za nešto u budućnosti, ali u ovom trenutku – sigurno ne”, poručio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari