Pratite nas

Kultura

Tonči Matulić blagoslovio Muzičku Akademiju i nazočne, počevši od Ive Josipovića

Objavljeno

na

Nakon gotovo stotinu godina podstanarstva, Muzička akademija dobila je danas vlastiti životni prostor, a njezinim svečanim otvorenjem na adresi Trg maršala Tita 12, Zagreb je dobio novi simbol izvrsnosti i hram glazbe koji će Hrvatsku i doslovno uvesti u Europsku uniju. Poruke su to s današnjeg svečanog otvorenja dugoočekivane nove zgrade Akademije u nazočnosti niza istaknutih osoba iz kulturnog, obrazovnog i političkog života grada i države te velikog broja zainteresiranih građana.

Jedinstven izgled zgradi daje krovna ovojnica u duginim bojama te 29 metara visoka nakošena iglom i kugla, što je proteklih tjedana izazvalo veliku raspravu u javnosti. No, najviše se pričalo o kugli koja se nalazi ispred zgrade – je li plagijat? Javio se umjetnik Ivan Kožarić koji je ustvrdio kako je kugla plagijat njegovog “Sunca” u Bogovićevoj.  Poznati zagrebački arhitekt Otto Barić Jr tada je objavio na svom Facebook profilu rad talijanskog umjetnika Luigija Mainolfija te Šosteričevo djelo ispred zagrebačke zgrade te ustvrdio kako je Šosterič očito bio inspiriran radom talijanskog umjetnika.


Dok je javnost špekulirala što igla i kugla znače, te jesu li plagijati, Šosterič je ustvrdio kako su igla i kugla nastali iz ideje koju je sanjao. “S arhitektonsko-urbanističkog gledišta zadovoljan sam izvedenim”, kazao je Šosterič u razgovoru za Hinu.

”Igla predstavlja san. To je vertikala koja je iskočila iz vertikala kuće u snu i zatreperila u kosom položaju. Potom sam je fiksirao za tlo tako što sam je proširio pri dnu, a zašiljio pri vrhu i postala je dio oblikovanja”, tumači arhitekt.  Budući da ga je erekcija 29-metara visoke igle podsjetila na falus, Šosterič je ovoj kao kontrast ponudio kuglu. ”Ženski simbol je kugla koja zajedno s iglom čini ravnotežu kao svi kontrasti ako ih stavite zajedno’, pojasnio je umjetnik u razgovoru za Hinu.

“Ta je zgrada bila san mojih prethodnika”

Dekan Muzičke akademije Dalibor Cikojević kazao je kako je riječ o velikom događaju za Zagreb, kakav se može usporediti s otvorenjem zgrade Hrvatskog narodno kazališta (HNK) prije 120 godina. “Ta je zgrada bila san gotovo svih mojih prethodnika a o ovome su trenutku maštale generacije i generacije profesora i nastavnika. Danas mogu reći: ‘Imamo zgradu’ i hvala cijeloj Hrvatskoj na tome”, kazao je Cikojević.

Povijesni događaj za Zagreb i Hrvatsku svojom je nazočnošću uveličao i hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Kazao je kako je “ponosan i sretan” jer “hrvatska glazba danas ulazi u novu epohu”. “Uvjeran sam da će glazbeni život u Zagrebu i Hrvatskoj dobiti novi zamah, da će mnogi mladi ljudi na početku svoje karijere naći dobru osnovu i pravi čvrsti oslonac u toj zgradi”, poručio je Josipović.

I zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ističe da je riječ o povijesnom događaju kojim Zagreb dobiva hram hrvatske kulture te predstavlja civilizacijski iskorak hrvatske metropole. “Ovo je povijesni dan koji su sanjali mnogi prije nas, a mi imamo sreću da smo taj san pretvorili u javu”, kazao je Bandić.

Uz Grad Zagreb i Ministarstvo znanosti, obazovanja i spota (MZOS), treći je partner u projektu Sveučilište u Zagrebu, čiji je rektor Aleksa Bjeliš zahvalio svima koji su pomogli u realizaciji izgradnje Muzičke akademije. “Želim da taj prostor bude prostor novog stvaralaštva”, poručio je.

Nova zgrada ima 12 tisuća kvadrata
Nova zgrada Muzičke akademije, izgrađena prema projektu arhitekta Milana Šosteriča iz 2004., na 12 tisuća četvornih metara raspoređenih na dvije podzemne i osam nadzemnih etaža konačno je dovela pod jedan krov sve odsjeke Akademije s njezinih 150 stalno zaposlenih, nekoliko desetaka vanjskih suradnika i 550 studenata, dosad raspoređenih na četiri gradske lokacije.

tonči

Zgrada je službeno otvorena uz glazbeni program ansambla udaraljki Muzičke akademije biNg Bang i zajedničko fotografiranje svih nazočnih za medijsku fotografiju Šime Strikomana. Vrpcu je presjeklo sedmero najboljih studenata Akademije nakon čega je zgradu i nazočne blagoslovio dekan Katoličko-bogoslovnog fakulteta Tonči Matulić.

Nakon svečane inauguracije, zainteresirana je javnost dobila priliku obići zgradu, u kojoj je preseljenje namještaja i opreme u punome jeku kako bi uskoro nastavna godina mogla početi na novoj lokaciji.

Svečano otvorenje zgrade Muzičke akademije bio je tek početak tim povodom organizirane cjelodnevne manifestacije Dan otvorenog trga, u kojoj nizom programa sudjeluje devet kulturnih i obrazovnih institucija Trga maršala Tita.

Nizom cjelodnevnih organiziranih i improviziranih događanja građanima Zagreba predstavit će se Hrvatsko narodno kazalište (HNK), Akademija dramske umjetnosti (ADU), Muzej za umjetnost i obrt (MUO), Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, Hrvatski školski muzej, Rektorat – Sveučilište u Zagrebu i Pravni fakultet.

Njima su se pridružili i orkestar Zagrebačke filharmonije, te Simfonijski orkestar i Zbor HRT-a, koji su na Zdencu života, zajedno s Orkestrom HNK-a i solistima Opere pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinia u 12 sati otvorili izvedbeni dio programa. Svirali su Uvertiru i Zbor Hrvatica iz opere “Porin” Vatroslava Lisinskog, te Završno kolo iz “Ere s onoga svijeta” Jakova Gotovca.

Program Dana otvorenog trga redateljski potpisuje Anica Tomić, a dramaturški Jelena Kovačić. Manifestaciju prati i bogat popratni program obilazaka institucija na Trgu maršala Tita koji će se održavati svaki puni sat od 13 do 17 sati, dok će u Kazališnoj kavani Kavkaz u 13, 15 i 17 sati biti organizirane “Kavice s čelnim ljudima institucija”.

Sve završava velikim koncertom zagrebačkih Filharmoničara u 19 sati ispred same zgrade Muzičke akademije. (hina/kamenjar)

VIDEO

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Izišao 22. Broj glasila ‘Stopama pobijenih’

Objavljeno

na

Objavio

stopama pobijenih
Franjevačka klasična gimnazija Široki Brijeg

U izdanju Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« izišao je 22. broj glasila »Stopama pobijenih« koje donosi mnoštvo podataka o ubijenim hercegovačkim franjevcima i okolnostima u kojima se to dogodilo za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Glavni urednik je vicepostulator fra Miljenko Stojić.

Mr. sc. Vladimir Šumanović piše o pitanju autentičnosti izvješća 8. dalmatinskog korpusa Generalštabu Jugoslavenske armije od 25. veljače 1945. glede Mostarske operacije. Na svome ratnome putu u toj operaciji jugokomunisti su ubijali sve što im se ispriječilo na putu, jednako i civile i članove crkvene hijerarhije. Nije to bila osveta neodgovornih pojedinaca, već odluka vojnih tijela 8. dalmatinskog korpusa.

Don Krunoslav Draganović piše o stradanju Katoličke Crkve u Hercegovini, osvrnuvši se najviše na krvavu 1945. kada je ubijeno mnogo hercegovačkih franjevaca.

U rubrici »Pobijeni« fra Ante Marić piše o ubojstvu dr. fra Lea Petrovića donoseći iskaze svjedoka o njegovom ubojstvu i ubojstvu zajedno s njim njegovih 6 subraće.

U rubrici »Glas o mučeništvu« može se pronaći III. nastavak knjige Krvave godine autora dr. fra Ive Sivrića koji piše o hercegovačkim franjevcima i lažima napisanima i izrečenima ne samo u granicama bivše Jugoslavije nego uključivo u cijelom zapadnom svijetu i SAD-u.

Ovaj broj donosi i nekoliko svjedočenja o znakovima milosti udijeljenima pojedinim osobama po zagovoru pobijenih hercegovačkih franjevaca.

U novom broju glasila nalaze se i literarni radovi fra Janka Bubala, fra Umberta Lončara i Ante Kraljevića. Tu su i nagrađeni radovi na Nagradnom natječaju Vicepostulature u 2018. za uzrast odrasli.

Fra Goran Azinović piše o Hannah Arendt i banalnosti zla. Arendt je pratila suđenje Adolfu Eichmannu u Jeruzalemu, koji je bio jedan od glavnih organizatora totalnog uništenja Židova u Europi. Na kraju ovog teksta zaključuje se da je komunistička ideologija – ideologija bez savjesti, krvoločna, u kojoj su ljudi i žrtve bili samo broj ili dio statistike. Komunizam je ubio najviše ljudi, ali još uvijek nije osuđen.

Anita Martinac je razgovarala s dr. Miroslavom Akmadžom, profesorom na više fakulteta i povjesničarom na Hrvatskom institutu za povijest.

U rubrici »Podsjetnik« donose se događanja s prvog i drugog dana proslave 100. obljetnice prve mature na širokobriješkoj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti.

Glasilo »Stopama pobijenih« može se nabaviti u župnim uredima, narudžbom od Vicepostulature ili na kioscima diljem Herceg Bosne, BiH.

Prijašnje brojeve glasila, u pdf obliku, moguće je pronaći na stranicama portala pobijeni.info, u poglavlju »Izdavaštvo«. Spomenuti portal je inače središnje mjesto za sve informacije glede pobijenih hercegovačkih franjevaca.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

STVORIO JE GOSPOD, ZA ZEMALJSKI RAJ

Objavljeno

na

Objavio

Ima jedna zemlja, kakve nigdje nije!
da je stoput’ veća u srce mi stane,
čarobne ljepote sve u sebi krije
zato su je htjele mnoge sile strane.

Stvorio je gospod, za zemaljski raj,
pa joj sunce grije, žitna polja, more…
i prosipa svojih zlatnih zraka sjaj,
na bistre joj rijeke, planine i gore.

I dok sunce sja, znaju padat’ kiše…
i na nebu njenom pojavit’ se duga,
što ravnica ima, takvih nema više!
u njoj pjesma uvijek, jača je no tuga!

Kad’ snijegom zabijeli, sva zrcali, blista!
k’o nevjesta mlada kad’ oltaru hodi,
kraljica joj djeva što porodi Krista,
gledat te ljepote svakom oku godi.

Od stoljeća sedmog, tragovi još stoje!
vjekovima tu su k’o nijemi svjedoci,
ali jasno kažu:- Sve Hrvatska, to je!
dobiše je davno na dar naši oci.

I nikako neki, shvatiti ne mogu!
što krast’ bi je htjeli i zla joj mrežu pletu,
da se time samom zamjeriše Bogu,
za Hrvate stvori on tu zemlju svetu.

Zato svakog od njih, čeka njegov sud!
jer dirnuše najljepše što svevišnji stvori,
a to može samo, bezbožnik i lud!
za takve se grijehe i u paklu gori.

Zemljo moja sveta, moj Hrvatski dome,
na braniku tvome, sinovi su tu!
nikad’ neće dati, da te drugi slome-
na put spremni stat će, što ti prijeti, zlu!

Ivan Pajdek / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari