Pratite nas

Kultura

Tonči Matulić blagoslovio Muzičku Akademiju i nazočne, počevši od Ive Josipovića

Objavljeno

na

Nakon gotovo stotinu godina podstanarstva, Muzička akademija dobila je danas vlastiti životni prostor, a njezinim svečanim otvorenjem na adresi Trg maršala Tita 12, Zagreb je dobio novi simbol izvrsnosti i hram glazbe koji će Hrvatsku i doslovno uvesti u Europsku uniju. Poruke su to s današnjeg svečanog otvorenja dugoočekivane nove zgrade Akademije u nazočnosti niza istaknutih osoba iz kulturnog, obrazovnog i političkog života grada i države te velikog broja zainteresiranih građana.

Jedinstven izgled zgradi daje krovna ovojnica u duginim bojama te 29 metara visoka nakošena iglom i kugla, što je proteklih tjedana izazvalo veliku raspravu u javnosti. No, najviše se pričalo o kugli koja se nalazi ispred zgrade – je li plagijat? Javio se umjetnik Ivan Kožarić koji je ustvrdio kako je kugla plagijat njegovog “Sunca” u Bogovićevoj.  Poznati zagrebački arhitekt Otto Barić Jr tada je objavio na svom Facebook profilu rad talijanskog umjetnika Luigija Mainolfija te Šosteričevo djelo ispred zagrebačke zgrade te ustvrdio kako je Šosterič očito bio inspiriran radom talijanskog umjetnika.


Dok je javnost špekulirala što igla i kugla znače, te jesu li plagijati, Šosterič je ustvrdio kako su igla i kugla nastali iz ideje koju je sanjao. “S arhitektonsko-urbanističkog gledišta zadovoljan sam izvedenim”, kazao je Šosterič u razgovoru za Hinu.

”Igla predstavlja san. To je vertikala koja je iskočila iz vertikala kuće u snu i zatreperila u kosom položaju. Potom sam je fiksirao za tlo tako što sam je proširio pri dnu, a zašiljio pri vrhu i postala je dio oblikovanja”, tumači arhitekt.  Budući da ga je erekcija 29-metara visoke igle podsjetila na falus, Šosterič je ovoj kao kontrast ponudio kuglu. ”Ženski simbol je kugla koja zajedno s iglom čini ravnotežu kao svi kontrasti ako ih stavite zajedno’, pojasnio je umjetnik u razgovoru za Hinu.

“Ta je zgrada bila san mojih prethodnika”

Dekan Muzičke akademije Dalibor Cikojević kazao je kako je riječ o velikom događaju za Zagreb, kakav se može usporediti s otvorenjem zgrade Hrvatskog narodno kazališta (HNK) prije 120 godina. “Ta je zgrada bila san gotovo svih mojih prethodnika a o ovome su trenutku maštale generacije i generacije profesora i nastavnika. Danas mogu reći: ‘Imamo zgradu’ i hvala cijeloj Hrvatskoj na tome”, kazao je Cikojević.

Povijesni događaj za Zagreb i Hrvatsku svojom je nazočnošću uveličao i hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Kazao je kako je “ponosan i sretan” jer “hrvatska glazba danas ulazi u novu epohu”. “Uvjeran sam da će glazbeni život u Zagrebu i Hrvatskoj dobiti novi zamah, da će mnogi mladi ljudi na početku svoje karijere naći dobru osnovu i pravi čvrsti oslonac u toj zgradi”, poručio je Josipović.

I zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ističe da je riječ o povijesnom događaju kojim Zagreb dobiva hram hrvatske kulture te predstavlja civilizacijski iskorak hrvatske metropole. “Ovo je povijesni dan koji su sanjali mnogi prije nas, a mi imamo sreću da smo taj san pretvorili u javu”, kazao je Bandić.

Uz Grad Zagreb i Ministarstvo znanosti, obazovanja i spota (MZOS), treći je partner u projektu Sveučilište u Zagrebu, čiji je rektor Aleksa Bjeliš zahvalio svima koji su pomogli u realizaciji izgradnje Muzičke akademije. “Želim da taj prostor bude prostor novog stvaralaštva”, poručio je.

Nova zgrada ima 12 tisuća kvadrata
Nova zgrada Muzičke akademije, izgrađena prema projektu arhitekta Milana Šosteriča iz 2004., na 12 tisuća četvornih metara raspoređenih na dvije podzemne i osam nadzemnih etaža konačno je dovela pod jedan krov sve odsjeke Akademije s njezinih 150 stalno zaposlenih, nekoliko desetaka vanjskih suradnika i 550 studenata, dosad raspoređenih na četiri gradske lokacije.

tonči

Zgrada je službeno otvorena uz glazbeni program ansambla udaraljki Muzičke akademije biNg Bang i zajedničko fotografiranje svih nazočnih za medijsku fotografiju Šime Strikomana. Vrpcu je presjeklo sedmero najboljih studenata Akademije nakon čega je zgradu i nazočne blagoslovio dekan Katoličko-bogoslovnog fakulteta Tonči Matulić.

Nakon svečane inauguracije, zainteresirana je javnost dobila priliku obići zgradu, u kojoj je preseljenje namještaja i opreme u punome jeku kako bi uskoro nastavna godina mogla početi na novoj lokaciji.

Svečano otvorenje zgrade Muzičke akademije bio je tek početak tim povodom organizirane cjelodnevne manifestacije Dan otvorenog trga, u kojoj nizom programa sudjeluje devet kulturnih i obrazovnih institucija Trga maršala Tita.

Nizom cjelodnevnih organiziranih i improviziranih događanja građanima Zagreba predstavit će se Hrvatsko narodno kazalište (HNK), Akademija dramske umjetnosti (ADU), Muzej za umjetnost i obrt (MUO), Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, Hrvatski školski muzej, Rektorat – Sveučilište u Zagrebu i Pravni fakultet.

Njima su se pridružili i orkestar Zagrebačke filharmonije, te Simfonijski orkestar i Zbor HRT-a, koji su na Zdencu života, zajedno s Orkestrom HNK-a i solistima Opere pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinia u 12 sati otvorili izvedbeni dio programa. Svirali su Uvertiru i Zbor Hrvatica iz opere “Porin” Vatroslava Lisinskog, te Završno kolo iz “Ere s onoga svijeta” Jakova Gotovca.

Program Dana otvorenog trga redateljski potpisuje Anica Tomić, a dramaturški Jelena Kovačić. Manifestaciju prati i bogat popratni program obilazaka institucija na Trgu maršala Tita koji će se održavati svaki puni sat od 13 do 17 sati, dok će u Kazališnoj kavani Kavkaz u 13, 15 i 17 sati biti organizirane “Kavice s čelnim ljudima institucija”.

Sve završava velikim koncertom zagrebačkih Filharmoničara u 19 sati ispred same zgrade Muzičke akademije. (hina/kamenjar)

VIDEO

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Predstavljena knjiga Višnje Starešine: “Hrvatska pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškoga suda”

Objavljeno

na

Objavio

Knjiga “Hrvatska pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškoga suda”, autorice novinarke i publicistkinje Višnje Starešine, predstavljana je u ponedjeljak u Zagrebu, u izdanju AvidMedie i Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Autorica u knjizi nastoji, kako i sam naslov kaže, dati završni račun i prikazati rezultate rada Haaškog suda te je knjiga svojevrsni vodič kroz politički motivirane optužnice, montirane procese i nepravedne presude Haaškog suda, istaknuto je na predstavljanju knjige u prepunoj dvorani Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Također, kroz analizu suđenja s kojih je kao novinarka izvještavala, te presuda kao i sjećanja sudionika, publicistkinja Starešina prikazuje Haaški sud kao arenu za djelovanje obavještajnih službi koje su preko njega vodile ‘rat poslije rata’, ocijenjeno je, prenosi Hina.

“To je knjiga o Haaškom sudu i rezultatima toga suda za hrvatski narod u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali ona istodobno otvara i dublju dimenziju vezanu za način funkcioniranja bivše Jugoslavije i struktura koje su nastavile djelovati i nakon raspada SFRJ, koje su bile vrlo aktivne i na haaškim procesima i koje očito i dalje imaju jasne političke ciljeve”, rekao je govoreći o knjizi HDZ-ov saborski zastupnik Davor Ivo Stier.

“Svjedoci smo kako i 2017. godine postoje pokušaji da se Hrvatsku denuncira kao fašističku, a Domovinski rat prikaže kao građanski rat. To redovito čine čelnici Republike Srbije, ali su ti glasovi postali javni i vrlo glasni i u Hrvatskoj, pogotovo nakon posljednje presude Haaškog suda. Štoviše, bilo kakvo javno protivljenje takvim kvalifikacijama o ‘fašizaciji Hrvatske’ i ‘građanskog rata’ snažno se medijski osuđuje kao retrogradno, nacionalističko, a u tim se optužbama sve češće koristi i optužba za klerofašizam, omiljena sintagma iz prošlog sustava koja je očito ponovno u trendu”, istaknuo je Stier.

Dodaje kako, gledajući formalno, KOS (Kontraobavještajna služba bivše JNA) više ne postoji, no zato je njegov posljednji šef general Aleksandar Vasiljević, jedan od ključnih protagonista ove knjige koji je, među ostalim, 1991. potpisao odluku o osnivanju logora u Srbiji za ratne zarobljenike te imao jednu od ključnih uloga tijekom suđenja Slobodanu Miloševiću.

“U prikazu rada Haaškog suda Starešina ide u srž stvari, izbjegavajući klišee koji su prisutni kako kod onih koji opravdavaju rad suda tako i kod onih koji ga osporavaju. Ako bih u jednoj rečenici morao sažeti smisao ove knjige rekao bih da ona rasvjetljuje što ti klišei zamagljuju. Autorica tako demantira kliše o učinkovitom sudu koji je podigao optužnice protiv 161 osobe s različitih strana, jer dokazuje kako nisu suđeni, a čak ni procesuirani oni najodgovorniji za rat i ratne zločine u  Hrvatskoj i BiH”, zaključio je Stier.

Ocijenio je također da nakon posljednje presude šestorici bosansko-hercegovačkih Hrvata “ponovno na vidjelo dolazi i pitanje djelovanja ili nedjelovanja Hrvatske kao države”.

Knjiga, ističe Stier, “pokazuje nedostatak sustava u odnosu Republike Hrvatske prema Haaškom sudu, nedostatak državne politike nakon predsjednika Franje Tuđmana i na razne blokade na koje su naišli oni koji su pokušali vratiti takvu politiku, barem u nekoj formi”.

Autorica Višnja Starešina kazala je na predstavljanju kako joj se prilikom pisanja knjige stalno “ukazivala ‘ptica KOS’ koju nikako nije mogla izbjeći”- kada je, među ostalim, pokušavala pronaći odgovore na pitanja “kako je ‘ptica KOS’ upravljala procesima pred Haaškim sudom i koliko je bila presudna, zašto su optužnice pisane kao da ih je pisao vojni tužitelj JNA, ili zašto je posljednja presuda suda izgledala kao da ju je donio vojni sud bivše JNA po boljševičkom pravu kolektivizirane krivnje”.

Naglasila je kako je posljednjih 3000 znakova uvršteno u knjigu nakon posljednje presude Haaškog suda, 29. studenoga, koja je obilježila rad tog suda kao i samoubojstvo generala Praljka prilikom izricanja osuđujuće presude u haškoj sudnici.

“Sve se to ne bi moglo dogoditi da su hrvatske institucije funkcionirale kao institucije jedne suvremene države, da ova ‘ptica’ u njih nije ugrađivana od početka i da u njima ne blokira procese do današnjeg dana, te tim procesima gura Hrvatsku u jugoslavenske okvire ili dopušta drugima da je ondje odvuku, pa i preko suđenja za ratne zločine. Ne ukloni li se ta ‘ptica’ iz sustava i ne počne li hrvatsko državno vodstvo pitanje suđenja za ratne zločine – čija se arena sada seli u BiH –  tretirati kao prvorazredno političko i sigurnosno pitanje, neugodna će iznenađenja tek uslijediti”, zaključno je istaknula Višnja Starešina.

O knjizi je govorio i britanski povjesničar Robin Harris./HMS/

Višnja Starešina: Skrivena povijesna i politička pozadina najvećeg i najdužeg procesa haškog suda

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

IDEM ŽIVJETI

Objavljeno

na

Objavio

Gledah te, na križu, Domovino, majko, i vidjeh.
Znah.

Osudit’su te htjeli.

Objesiti.

Ali ne, ti nisi tat!

Ti imaš svoje ime.

I povijest svoju.

I čast.

I sinke svoje.

I kćeri.

I glas.

Ne, Domovino majko, na galge ja te nedam.
Tui nisi tat!

Ja, maleni tvoj sin, majko, u tvoje ime, ja biram križ.

Časno je, i teško, znam, uspinjati se na Golgotu.

Ali ja biram taj put.

Trinaest godina majko, trinaest hladnih zima, trinaest proljeća bez života, trinaest ljeta bez sunca, trinaest jeseni bez plodova, trinaest postaja postaja do Golgote, bez Veronike, Šimuna, .
A četrnaestu?

Četrnaestu postaju majko, četrnaestu izabrah sam.

A petnaestu?
Petnaestu ostavljam braći, sestrama svojim.
Narodu, koji Barabe bira, a istom žeđi žeđa!
Znam.

Ne, ne tražite tijelo moje.
Ono uskrsnuti neće.

Neka uskrsne sloboda.

Neka vas grije u zime hladne.
Neka proljeća vaša, života budu puna.
Neka vam ljeta, obiluju suncem.
Neka vas jeseni, plodovima darivaju.

Umoran sam ti majko, ali mi se ne sniva.

Gladan sam majko, slobode, istine žedan,

Idem sad majko.

Idem živjeti..

I da, želim još reći..

Svakim damarom svojim, ja ćutim, tvoju bol.

I sinke tvoje ja braćom zovem, sjednimo za isti stol.

Ja kćeri tvoje sestrama svojim, ne zovem, ja ih grlim.

Trpimo istu bol.

I zobljem, zrno po zrno, mudrost, ljepotu, odanost, viteštvo, hrabrost, vjeru, ljubav i nadu, onaj slobode plod.

I tražih, uporno, strpljivo, ponizno tražih, s majčinim mlijekom kušanu, iz tvoje zemlje sol.

Putuj u život, prijatelju, ratniče, učitelju, u susret slobodi, suncu.

 

Ilija Vincetić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari