Pratite nas

Kultura

Tonči Matulić blagoslovio Muzičku Akademiju i nazočne, počevši od Ive Josipovića

Objavljeno

na

Nakon gotovo stotinu godina podstanarstva, Muzička akademija dobila je danas vlastiti životni prostor, a njezinim svečanim otvorenjem na adresi Trg maršala Tita 12, Zagreb je dobio novi simbol izvrsnosti i hram glazbe koji će Hrvatsku i doslovno uvesti u Europsku uniju. Poruke su to s današnjeg svečanog otvorenja dugoočekivane nove zgrade Akademije u nazočnosti niza istaknutih osoba iz kulturnog, obrazovnog i političkog života grada i države te velikog broja zainteresiranih građana.

Jedinstven izgled zgradi daje krovna ovojnica u duginim bojama te 29 metara visoka nakošena iglom i kugla, što je proteklih tjedana izazvalo veliku raspravu u javnosti. No, najviše se pričalo o kugli koja se nalazi ispred zgrade – je li plagijat? Javio se umjetnik Ivan Kožarić koji je ustvrdio kako je kugla plagijat njegovog “Sunca” u Bogovićevoj.  Poznati zagrebački arhitekt Otto Barić Jr tada je objavio na svom Facebook profilu rad talijanskog umjetnika Luigija Mainolfija te Šosteričevo djelo ispred zagrebačke zgrade te ustvrdio kako je Šosterič očito bio inspiriran radom talijanskog umjetnika.


Dok je javnost špekulirala što igla i kugla znače, te jesu li plagijati, Šosterič je ustvrdio kako su igla i kugla nastali iz ideje koju je sanjao. “S arhitektonsko-urbanističkog gledišta zadovoljan sam izvedenim”, kazao je Šosterič u razgovoru za Hinu.

”Igla predstavlja san. To je vertikala koja je iskočila iz vertikala kuće u snu i zatreperila u kosom položaju. Potom sam je fiksirao za tlo tako što sam je proširio pri dnu, a zašiljio pri vrhu i postala je dio oblikovanja”, tumači arhitekt.  Budući da ga je erekcija 29-metara visoke igle podsjetila na falus, Šosterič je ovoj kao kontrast ponudio kuglu. ”Ženski simbol je kugla koja zajedno s iglom čini ravnotežu kao svi kontrasti ako ih stavite zajedno’, pojasnio je umjetnik u razgovoru za Hinu.

“Ta je zgrada bila san mojih prethodnika”

Dekan Muzičke akademije Dalibor Cikojević kazao je kako je riječ o velikom događaju za Zagreb, kakav se može usporediti s otvorenjem zgrade Hrvatskog narodno kazališta (HNK) prije 120 godina. “Ta je zgrada bila san gotovo svih mojih prethodnika a o ovome su trenutku maštale generacije i generacije profesora i nastavnika. Danas mogu reći: ‘Imamo zgradu’ i hvala cijeloj Hrvatskoj na tome”, kazao je Cikojević.

Povijesni događaj za Zagreb i Hrvatsku svojom je nazočnošću uveličao i hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Kazao je kako je “ponosan i sretan” jer “hrvatska glazba danas ulazi u novu epohu”. “Uvjeran sam da će glazbeni život u Zagrebu i Hrvatskoj dobiti novi zamah, da će mnogi mladi ljudi na početku svoje karijere naći dobru osnovu i pravi čvrsti oslonac u toj zgradi”, poručio je Josipović.

I zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ističe da je riječ o povijesnom događaju kojim Zagreb dobiva hram hrvatske kulture te predstavlja civilizacijski iskorak hrvatske metropole. “Ovo je povijesni dan koji su sanjali mnogi prije nas, a mi imamo sreću da smo taj san pretvorili u javu”, kazao je Bandić.

Uz Grad Zagreb i Ministarstvo znanosti, obazovanja i spota (MZOS), treći je partner u projektu Sveučilište u Zagrebu, čiji je rektor Aleksa Bjeliš zahvalio svima koji su pomogli u realizaciji izgradnje Muzičke akademije. “Želim da taj prostor bude prostor novog stvaralaštva”, poručio je.

Nova zgrada ima 12 tisuća kvadrata
Nova zgrada Muzičke akademije, izgrađena prema projektu arhitekta Milana Šosteriča iz 2004., na 12 tisuća četvornih metara raspoređenih na dvije podzemne i osam nadzemnih etaža konačno je dovela pod jedan krov sve odsjeke Akademije s njezinih 150 stalno zaposlenih, nekoliko desetaka vanjskih suradnika i 550 studenata, dosad raspoređenih na četiri gradske lokacije.

tonči

Zgrada je službeno otvorena uz glazbeni program ansambla udaraljki Muzičke akademije biNg Bang i zajedničko fotografiranje svih nazočnih za medijsku fotografiju Šime Strikomana. Vrpcu je presjeklo sedmero najboljih studenata Akademije nakon čega je zgradu i nazočne blagoslovio dekan Katoličko-bogoslovnog fakulteta Tonči Matulić.

Nakon svečane inauguracije, zainteresirana je javnost dobila priliku obići zgradu, u kojoj je preseljenje namještaja i opreme u punome jeku kako bi uskoro nastavna godina mogla početi na novoj lokaciji.

Svečano otvorenje zgrade Muzičke akademije bio je tek početak tim povodom organizirane cjelodnevne manifestacije Dan otvorenog trga, u kojoj nizom programa sudjeluje devet kulturnih i obrazovnih institucija Trga maršala Tita.

Nizom cjelodnevnih organiziranih i improviziranih događanja građanima Zagreba predstavit će se Hrvatsko narodno kazalište (HNK), Akademija dramske umjetnosti (ADU), Muzej za umjetnost i obrt (MUO), Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, Hrvatski školski muzej, Rektorat – Sveučilište u Zagrebu i Pravni fakultet.

Njima su se pridružili i orkestar Zagrebačke filharmonije, te Simfonijski orkestar i Zbor HRT-a, koji su na Zdencu života, zajedno s Orkestrom HNK-a i solistima Opere pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinia u 12 sati otvorili izvedbeni dio programa. Svirali su Uvertiru i Zbor Hrvatica iz opere “Porin” Vatroslava Lisinskog, te Završno kolo iz “Ere s onoga svijeta” Jakova Gotovca.

Program Dana otvorenog trga redateljski potpisuje Anica Tomić, a dramaturški Jelena Kovačić. Manifestaciju prati i bogat popratni program obilazaka institucija na Trgu maršala Tita koji će se održavati svaki puni sat od 13 do 17 sati, dok će u Kazališnoj kavani Kavkaz u 13, 15 i 17 sati biti organizirane “Kavice s čelnim ljudima institucija”.

Sve završava velikim koncertom zagrebačkih Filharmoničara u 19 sati ispred same zgrade Muzičke akademije. (hina/kamenjar)

VIDEO

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

‘Jednom’ – Novo književno djelo Miljenka Stojića

Objavljeno

na

Objavio

Miljenko Stojić, suvremeni hrvatski književnik, novinar i franjevac, s objavljenih dosadašnjih deset zbirki pjesama, dvije zbirke priča, četiri romana i šest slikovnica, te brojnih ogleda i kritika, donosi pred ljubitelje pisane riječi novo književno djelo.

»Jednom«, naslov je zbirke pjesama prepoznatljivog pjesničkog jezika stvaratelja Miljenka Stojića koji piše jezikom svakodnevice – jezikom opominjućeg priopćavanja. Pjesnik traži, pronalazi, dopunjuje i slavi hrvatsku zemlju, hrvatskog čovjeka i hrvatsku žrtvu ispreplićući pritom svoj zacrtani mozaik.

Pjesme su osebujnog izričaja u kojima njihovi stihovi znaju kadšto teći naoko mirno, a onda nas nenadano prenu pršteći snagom i porukom. Kroz sve njih, više ili manje očito, provlači se, pak, pouzdanost i vjera u Boga.

Urednik knjige je Ljubo Krmek, recenziju potpisuju književnici Antun Lučić i Marina Kljajo-Radić, a lekturu i korekturu uradila je Zdenka Leženić. Promišljenu sliku na naslovnici potpisuje Zdenka Bilušić.

Zbirka pjesama »Jednom« tiskana je u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Čitluku i Ogranka Matice hrvatske u Šibeniku, čiji su predsjednici Andrija Stojić i Zdenka Bilušić. Izrada knjige povjerena je provjerenoj kvaliteti tiskare FRAM-ZIRAL iz Mostara. A naručiti se može najjednostavnije preko nakladnika ili portala miljenko.info.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Zapozorje, oznak, bilješkinja – nove hrvatske riječi, evo što znače

Objavljeno

na

Objavio

Zapozorje je najbolja nova hrvatska riječ – i zamijenit će backstage. Uz nju tu su još i oznak te bilješkinja. Odlučili su tako jezikoslovci, književnici i znanstvenici časopisa “Jezik” dodijelivši u Lipiku za te tri riječi autorima Nagradu “Dr. Ivan Šreter”.

Profesorica hrvatskog jezika iz Vinkovaca Lidija Stević Brkić umjesto engleskog naziva za prostor iza pozornice – backstage ponudila je na natječaju svoju riječ zapozorje i pobijedila.

Drugu nagradu osvojio je veleposlanik u Izraelu Drago Štambuk za riječ oznak, oznakovljenje umjesto brenda i brendiranja, dok profesorica hrvatskog jezika Carmen Lešina iz Splita kaže da joj je zasmetao naziv javna bilježnica pa se u njoj probudio inat i smislila je novu riječ bilješkinja.

Mnoge se nagrađene riječi s ovog natječaja, kažu iz časopisa Jezik, itekako koriste.

Naša najprihvaćenija riječ je riječ uspornik umjesto ležećeg policajca. To je bila riječ s prvog natječaja i doista je proširena i prihvaćena riječ zatipak umjesto tipfeler, međutim tom riječju se pretežito služe studenti, učenici, lektori pa onda nemamo osjećaj koliko je prihvaćena.

Da ideja ne nedostaje svjedoči da je na natječaj za Nagradu “Doktor Ivan Šreter” stiglo oko 100 novih riječi gotovo 50-ak autora.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari