Pratite nas

Kultura

Tonči Matulić blagoslovio Muzičku Akademiju i nazočne, počevši od Ive Josipovića

Objavljeno

na

Nakon gotovo stotinu godina podstanarstva, Muzička akademija dobila je danas vlastiti životni prostor, a njezinim svečanim otvorenjem na adresi Trg maršala Tita 12, Zagreb je dobio novi simbol izvrsnosti i hram glazbe koji će Hrvatsku i doslovno uvesti u Europsku uniju. Poruke su to s današnjeg svečanog otvorenja dugoočekivane nove zgrade Akademije u nazočnosti niza istaknutih osoba iz kulturnog, obrazovnog i političkog života grada i države te velikog broja zainteresiranih građana.

Jedinstven izgled zgradi daje krovna ovojnica u duginim bojama te 29 metara visoka nakošena iglom i kugla, što je proteklih tjedana izazvalo veliku raspravu u javnosti. No, najviše se pričalo o kugli koja se nalazi ispred zgrade – je li plagijat? Javio se umjetnik Ivan Kožarić koji je ustvrdio kako je kugla plagijat njegovog “Sunca” u Bogovićevoj.  Poznati zagrebački arhitekt Otto Barić Jr tada je objavio na svom Facebook profilu rad talijanskog umjetnika Luigija Mainolfija te Šosteričevo djelo ispred zagrebačke zgrade te ustvrdio kako je Šosterič očito bio inspiriran radom talijanskog umjetnika.


Dok je javnost špekulirala što igla i kugla znače, te jesu li plagijati, Šosterič je ustvrdio kako su igla i kugla nastali iz ideje koju je sanjao. “S arhitektonsko-urbanističkog gledišta zadovoljan sam izvedenim”, kazao je Šosterič u razgovoru za Hinu.

”Igla predstavlja san. To je vertikala koja je iskočila iz vertikala kuće u snu i zatreperila u kosom položaju. Potom sam je fiksirao za tlo tako što sam je proširio pri dnu, a zašiljio pri vrhu i postala je dio oblikovanja”, tumači arhitekt.  Budući da ga je erekcija 29-metara visoke igle podsjetila na falus, Šosterič je ovoj kao kontrast ponudio kuglu. ”Ženski simbol je kugla koja zajedno s iglom čini ravnotežu kao svi kontrasti ako ih stavite zajedno’, pojasnio je umjetnik u razgovoru za Hinu.

“Ta je zgrada bila san mojih prethodnika”

Dekan Muzičke akademije Dalibor Cikojević kazao je kako je riječ o velikom događaju za Zagreb, kakav se može usporediti s otvorenjem zgrade Hrvatskog narodno kazališta (HNK) prije 120 godina. “Ta je zgrada bila san gotovo svih mojih prethodnika a o ovome su trenutku maštale generacije i generacije profesora i nastavnika. Danas mogu reći: ‘Imamo zgradu’ i hvala cijeloj Hrvatskoj na tome”, kazao je Cikojević.

Povijesni događaj za Zagreb i Hrvatsku svojom je nazočnošću uveličao i hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Kazao je kako je “ponosan i sretan” jer “hrvatska glazba danas ulazi u novu epohu”. “Uvjeran sam da će glazbeni život u Zagrebu i Hrvatskoj dobiti novi zamah, da će mnogi mladi ljudi na početku svoje karijere naći dobru osnovu i pravi čvrsti oslonac u toj zgradi”, poručio je Josipović.

I zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ističe da je riječ o povijesnom događaju kojim Zagreb dobiva hram hrvatske kulture te predstavlja civilizacijski iskorak hrvatske metropole. “Ovo je povijesni dan koji su sanjali mnogi prije nas, a mi imamo sreću da smo taj san pretvorili u javu”, kazao je Bandić.

Uz Grad Zagreb i Ministarstvo znanosti, obazovanja i spota (MZOS), treći je partner u projektu Sveučilište u Zagrebu, čiji je rektor Aleksa Bjeliš zahvalio svima koji su pomogli u realizaciji izgradnje Muzičke akademije. “Želim da taj prostor bude prostor novog stvaralaštva”, poručio je.

Nova zgrada ima 12 tisuća kvadrata
Nova zgrada Muzičke akademije, izgrađena prema projektu arhitekta Milana Šosteriča iz 2004., na 12 tisuća četvornih metara raspoređenih na dvije podzemne i osam nadzemnih etaža konačno je dovela pod jedan krov sve odsjeke Akademije s njezinih 150 stalno zaposlenih, nekoliko desetaka vanjskih suradnika i 550 studenata, dosad raspoređenih na četiri gradske lokacije.

tonči

Zgrada je službeno otvorena uz glazbeni program ansambla udaraljki Muzičke akademije biNg Bang i zajedničko fotografiranje svih nazočnih za medijsku fotografiju Šime Strikomana. Vrpcu je presjeklo sedmero najboljih studenata Akademije nakon čega je zgradu i nazočne blagoslovio dekan Katoličko-bogoslovnog fakulteta Tonči Matulić.

Nakon svečane inauguracije, zainteresirana je javnost dobila priliku obići zgradu, u kojoj je preseljenje namještaja i opreme u punome jeku kako bi uskoro nastavna godina mogla početi na novoj lokaciji.

Svečano otvorenje zgrade Muzičke akademije bio je tek početak tim povodom organizirane cjelodnevne manifestacije Dan otvorenog trga, u kojoj nizom programa sudjeluje devet kulturnih i obrazovnih institucija Trga maršala Tita.

Nizom cjelodnevnih organiziranih i improviziranih događanja građanima Zagreba predstavit će se Hrvatsko narodno kazalište (HNK), Akademija dramske umjetnosti (ADU), Muzej za umjetnost i obrt (MUO), Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, Hrvatski školski muzej, Rektorat – Sveučilište u Zagrebu i Pravni fakultet.

Njima su se pridružili i orkestar Zagrebačke filharmonije, te Simfonijski orkestar i Zbor HRT-a, koji su na Zdencu života, zajedno s Orkestrom HNK-a i solistima Opere pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinia u 12 sati otvorili izvedbeni dio programa. Svirali su Uvertiru i Zbor Hrvatica iz opere “Porin” Vatroslava Lisinskog, te Završno kolo iz “Ere s onoga svijeta” Jakova Gotovca.

Program Dana otvorenog trga redateljski potpisuje Anica Tomić, a dramaturški Jelena Kovačić. Manifestaciju prati i bogat popratni program obilazaka institucija na Trgu maršala Tita koji će se održavati svaki puni sat od 13 do 17 sati, dok će u Kazališnoj kavani Kavkaz u 13, 15 i 17 sati biti organizirane “Kavice s čelnim ljudima institucija”.

Sve završava velikim koncertom zagrebačkih Filharmoničara u 19 sati ispred same zgrade Muzičke akademije. (hina/kamenjar)

VIDEO

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Predstavljanje knjige ‘Krvava istina (Novome životu ususret)’ u Zagrebu i Splitu

Objavljeno

na

Objavio

Općina Lovas organizira predstavljanje spomen knjige „Krvava istina (Novome životu ususret)“, skupine autora u utorak, 20. studenoga 2018. u 18,00 sati u Zagrebu u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5 i u srijedu 21. studenoga 2018. u 19,00 sati u Splitu u Velikoj dvorani Zavoda HAZU (Palača Milesi).

Riječ je o izdanju koje svojim povodom drži jednu od najpotresnijih obljetnica na području istočnog dijela naše Domovine – Zapadnoga Srijema, u ožujku 2018. navršenu 20 godišnjice pokopa (21. ožujka 1998.) posmrtnih ostataka 67 Lovaščana, žrtve srpske agresije u Domovinskom ratu. Taj je međutim povod samo otvorio vrata priči koja razotkriva krvavu istinu o stradanju i patnji Hrvata, Mađara i drugoga nesrpskog stanovništva iz dvaju sela koja su sastavnicama Općine Lovas – Lovasa i Opatovca za vrijeme Domovinskoga rata.

Priča je to koja niže podatke o svim poginulima, ubijenima i nestalima stanovnicima (civilima, pripadnicima  Hrvatske vojske, Hrvatske policije i Civilne zaštite) iz tih mjesta, koji je ukupno 90, ali i o preživjelima, iako često do ruba smrti mučenima, zlostavljanjima i ponižavanima te iz svojih domova protjeranima.

Cjelokupnim svojim sadržajem knjiga udahnjuje na simboličan način smisao toj ljudskim razumom nedokučivoj tragediji iz vremena Domovinskog rata. Ona je doprinos da se ne zaboravi sve ono što se ratne 1991. godine događalo na ovim prostorima.

Antun Ivanković, koautor knjige

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

P O N O S

Objavljeno

na

Objavio

U gotovo, tri mjeseca duga,
što Vukovar podnio je bola,
ali Hrvat nikom’ nije sluga…
i neće mrve oko tuđeg stola.

Da je bilo svratit’ suze tuge,
u korito neke rijeke suhe,
kilometre potekla bi duge,
plač su mogle, čut’ i uši gluhe.

Krv i znoj bi, tekli tako isto !
što za njega silno se proliše,
al’ je ime ostalo mu čisto !
nek’ čelične tukle su ga kiše.

Iz njeg’ sada teče rijeka čuda !
napaja je domoljubno vrelo,
razlila se po Hrvatskoj svuda !
dotakla je svaki grad i selo.

Rijeka časti i hrabrosti, to je !
ime PONOS !…smije nosit’ samo,
valovi joj sva imena broje,
svih heroja što skončaše tamo !

Bezbroj teških zadali mu rana,
on, živ osta, bolje sutra sanja-
Hrvatskog je stabla cvjetna grana,
samo sili Božjoj se klanja.

Što na tvrdim temeljima stoji,
uništit se, ne može i ne da !
grad Vukovar nikog se ne boji,
mirno Dunav i ravnicu gleda !

Ivan Pajdek / Kamenjar.com

 

Vukovar se zovem, Hrvatskog sam roda

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari